Connect with us

KULTURA

VIDEO KORDIĆ: Mostar nije mjesto za voditi nacionalne i vjerske utakmice

Published

on

Izgradnja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru mnogima je trnu oku. Odmakom vremena pritisci ne jenjavaju, nego još više jačaju. Tako je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Hercegovačko-Neretvanske županije, Bekir Isović, po prijavi Medžlisa Islamske zajednice Mostar i udruge Mostarski krug, dao nalog županijskom građevinskom inspektoru Harisu Spahiću za izvršenje nadzora nad gradilištem. Zbog toga je gradonačelnik Mostara, Mario Kordić, protiv njih podnio kaznenu prijavu. Tim povodom, gradonačelnik Mostara Mario Kordić, gostovao je u Dnevniku RTV Herceg-Bosne. On je spomenuti inspekcijski nadzor nazvao “pravnim i institucionalnim nasiljem i nezakonitim pokušajem zaustavljanja izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru”.

Podsjetivši na kronologiju cijelog događanja, Kordić je kazao da se zgrada Hrvatskog narodnog kazališta gradi s dozvolama koje su izdane tijekom devedesetih, a potvrđene još jedan put 2018. godine. Gradonačelnik Mostara podsjetio je i da su dozvole tijekom minulih godina provjeravane više puta od različitih instanci te kazao da u tome nema ništa sporno.

– Zgrada se radi po svim zakonskim regulativama, po građevinskim propisima. Međutim, zadnje dvije godine svjedočimo poprilično velikom pritisku kad je u pitanju taj objekt u gradu Mostaru za kojeg smatram da je velika dobrobit i nekakva pozitivna priča grada Mostara jer se radi o jednom kulturnom objektu, rekao je Kordić u razgovoru s urednikom i voditeljem Damirom Bliznacem.

“Islamska zajednica zlorabila nacionalnost pravobranitelja”
Gost Dnevnika RTV HB kaže i da je prije dvije godine krenuo pritisak provociran od strane Islamske zajednice koja je tada, zlorabeći nacionalnu pripadnost pravobranitelja grada Mostara pokrenula jedan zahtjev da se podigne tužba s premisom da je grad tom aktivnošću oštećen.

“Koliko je apsurdna priča, govori činjenica da je grad Mostar suosnivač Hrvatskog narodnog kazališta; da je lokalitet na kojem se gradi Hrvatsko narodno kazalište lokalitet grada Mostara, a da bude stvar još upečatljivija, Hrvatsko narodno kazalište, kako i znate, gradi se novcem sa svih razina”, kazao je Kordić podsjetivši da se zgrada HNK Mostar gradi sredstvima grada, županije, Federacije BiH te Republike Hrvatske.

Ministarstvo i županijska inspekcija nenadležni
Kordić smatra da institucije pravne države moraju raditi svoj posao te da institucije poput sudova i tužiteljstava imaju pravo preispitati bilo kakav dokument grada Mostara. Podsjetio je i da tužiteljstvo nije nikad za shodno našlo da povuče bilo kakav potez, jer smatra da su dokumenti svi u redu.

“Međutim, unatoč tomu svemu, Islamska zajednica i dalje radi pritisak. Nije bilo očito ovo dovoljno; sudski epilog koji je trebao biti do sad gotov, bi trebao pokazati da taj objekt ima svu urednu dokumentaciju i da izgradnja uopće nije sporna. Očito se njima žuri ili pokušavaju nešto drugo napraviti i pokreću nešto što je izazvalo kod mene ovu burnu reakciju”, kazao je Kordić pojašnjavajući da se takva reakcija dogodila zbog toga što Županijsko ministarstvo građenja i Županijska građevinska inspekcija nisu nadležni dolaziti na bilo koji objekt koji grad Mostar gradi.

Gost dnevnika kaže i da nadležnost tu ima isključivo grad Mostar, i za izdavanje dokumentacije i za provjeru inspekcijske nadzore.

– Očito je zlouporaba institucija ove države, degradiranje institucija ove države. Žao mi je zbog toga da je ministarstvo uopće pristalo na takav jedan potez. Da tome tako svjedoči dokument inspektora koji je došao na gradilište i izjavio pismeno da on nije nadležan. Unatoč tome se pravio ponovno pritisak na te ljude da se zaustavi gradnja i meni osobno je tih ljudi žao. Prijetilo se zatvaranjem gradilišta i svime ostalim, time bi se nanijela šteta gradu Mostaru, a i Županiji čiji je djelatnik upravo taj ministar i taj inspektor. Tako da je ova situacija suluda, istaknuo je Kordić.

Mostar nije mjesto za voditi nacionalne i vjerske utakmice
Kordić je rezolutno kazao da će sigurno koristiti sve mehanizme da zaštiti i grad Mostar i imovinu grada Mostara.

– Ono što me žalosti u ovom momentu, to je ogromna politička bura i nestabilnost u ovoj državi. Grad Mostar, zbog svojih specifičnosti i naše nacionalne strukture u gradu Mostaru, definitivno nije neko mjesto gdje bi se trebalo voditi nekakve ovakve političke ili vjerske utakmice. Čak štoviše, možda pogledati da smo zadnje četiri godine na način kako smo vodili politiku, a to je da je umjerenim jednim tonom, jednom umjerenošću u vođenju politike, jednim dijalogom, razgovaranjem na svim temama, pokušamo malo smiriti situaciju, istaknuo je Kordić.

Vremena se mijenjaju
Urednik i voditelj kazao je da mu ova situacija sliči na početak predizborne kampanje, a Kordić je kazao da je još gore ako je tako.

“Mi imamo godinu dana do narednih izbora. Grad Mostaru ima puno posla. Zadnjih par godina smo pokazali da nam je grad Mostar kao jedinstveni grad bitan. Pokazali smo da želimo zajednički suživot ovdje s bilo kim dobronamjernim tko želi živjeti u ovom gradu. Tome govore i proračunska sredstva i svi potezi. Sve odluke koje su donošene, donošene su u dogovoru, u nekakvom dijalogu. Nije se gledalo je li to više pogoduje Hrvatima, Bošnjacima ili Srbima, već se gledao isključivo grad Mostar i to je bila agenda na kojoj smo zadnje četiri godine radili politiku. Nažalost, sada se vremena mijenjaju, ljudi se očito mijenjaju, neki utjecaj u politici SDA se vide od strane i, kako ste spomenuli, te organizacije Krug, Mostarski krug ili kako se već zovu, Medžlisa islamske zajednice…”, kazao je Kordić dodajući da se boji da ovo nije dobar smjer.

Dizanje tenzija
Gradonačelnik Mostara kazao je i da se u Mostaru osjete poprilične tenzije.

“Kako god smo probali nekom umjerenom politikom i komunikacijom prema van poručiti da je suživot jako bitan, da je bitno da ispoštujemo jedni druge, da jedni druge u svakom nekakvom detalju podržavamo, nekakva drugačija politika se osjeti sad sa strane SDA. Bojim se da će to u ovom gradu koji je, neću reći bure baruta, ali grad koji ima svoje specifičnosti, podići nacionalne tenzije i onda ćemo nažalost svjedočiti vrlo vjerojatno nekakvim incidentima i opet će se pokušat pričat o gradu Mostaru kao gradu slučaju”, kazao je Kordić i poručio da on kao gradonačelnik neće nikome dopustiti vraćanje u nekakva “čudna vremena”.

Kazao je i da smatra da u Mostaru ima dovoljno normalnih ljudi te da traži njihovu podršku.

“Vrlo vjerojatno sam je i dobio na zadnjim izborima, a to je da pravimo jedan moderan europski grad po mjeru svakog stanovnika grada Mostara”, kaže Kordić.

HNK Mostar i “Mevlana” nisu ni slični
Odgovarajući na pitanje koliko ovi pritisci koji dolaze zbog izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru imaju poveznicu, ili imaju li uopće ikakvu poveznicu, sa zahtjevom Islamske zajednice da se na tom području, u centru grada Mostara, gradi i interkulturni centar Mevlana, Kordić je kazao da su te dvije teme jako povezane,

-Međutim, nisu ni slične. Hrvatsko narodno kazalište se gradi po urednim dokumentima, počev od prostorno-regulacijskih planova, izdanih dozvola kroz sav ovaj period od devedesetih do 2020-ih godina. Međutim, kad je zahtjev islamske zajednice u pitanju na temu Mevlane i izgradnje Mevlane u centralnoj zoni, tu sam više puta komunicirao da nije to stvar dobre volje gradonačelnika; želi li to ili ne želi. Radi se o jednom čisto pravnom nemogućnosti izdavanja bilo kakve dokumentacije. Sve što bi grad Mostara kroz svoje institucije izdao na tom lokalitetu bi bilo protuzakonito i protiv pravnih akata grada Mostara koje je donijelo Gradsko vijeće grada Mostara. Tako da je tu priča poprilično jednostavna, kazao je Kordić poručivši da mu nije jasno zašto se rade pritisci koji bi mogli uzburkati duhove u Mostaru. Smatra i da bi to pitanje trebalo postaviti ljudima koji takve inicijative pokreću.

Kordić je istaknuo da je s njegove strane bilo više pokušaja da se kroz dijalog pronađe adekvatna lokacija za gradnju Mevlane.

-Međutim, očito je ta lokacija nekom bitna iz nekih možda drugačijih razloga, a ne samo vjerskih. Tako da bi volio da to dobronamjerni građani grada Mostara prepoznaju i da nekako zajedno probamo ponovo spustiti loptu na zemlju i pokušamo gledati u budućnost. Ovaj grad treba pažljivo voditi, dolaze nove generacije koje su možda malo manje opterećene 90-im godinama, ali ako budemo mi vječito te teme podgrijavali, bojim se da idemo u krivom smjeru i da nas ne čeka dobra budućnost, kazao je Kordić. /HMS/

 

Preporučeno:

Continue Reading

KULTURA

Tjedni komentar: Jesu li Hrvati iz dijaspore hrvatski branitelji? Jedan od njih je i Miljenko Prskalo – Mida.

Published

on

Ruku na srce, jednom se mora krenuti od početka i biti iskren prema samima sebi. Demokratske promjene nisu došle same od sebe — velikim dijelom došle su iz dijaspore. Neću ni pokušavati pisati o logističkoj pomoći naših ljudi iz emigracije, jer ono što su učinili ne može stati ni u deset knjiga.
Upravo jedan od takvih ljudi bio je i moj Širokobriježanin, Miljenko Prskalo – Mida. Među mladima se prvi uključio politički, odnosno u HDZ, kao jedan od utemeljitelja. Bio je čak predlagan i za zastupnika u prvom sazivu Hrvatskog sabora, ali je smatrao kako je potrebniji ondje gdje se tada nalazio — u Njemačkoj.
Pokazao je ogromne organizacijske sposobnosti, svjestan da bez logistike nema ni uspješne obrane. Dao je sve od sebe, pa i više od toga, te je s ponosom dolazio u svoj rodni Široki Brijeg. Branitelji su znali njegovu ulogu, kao i tadašnja širokobriješka vlast, ali i mnogi šire od toga.
Danas javno postavljam pitanje — sebi i svima nama:

Trebamo li otvoreno razgovarati o tome da se svim tim ljudima ne zahvalimo samo riječima, nego da sustavno otvorimo pitanje imaju li pravo na status hrvatskog branitelja, odnosno status branitelja u BiH?
Ovo je moja najava i moj prijedlog. Tražim od aktualne politike da razmisli kako pravno pronaći rješenje.
U ime branitelja i prvih dragovoljaca ne samo da otvaram ovu temu, nego upućujem veliko hvala svim našim ljudima koji su sudjelovali u stvaranju Lijepe Naše, ali i Bosne i Hercegovine.
Možemo se ne slagati s današnjim ustrojem, ali mir koji je potpisan daje nam pravo da se politički borimo za svoja prava. Bez hrvatskog zajedništva teško možemo uspjeti.
Našem Miljenku Prskalu – Midi veliko hvala.
U Širokom Brijegu obilježena 32. obljetnica osnutka Poskok bojne - Jabuka.tv
Autor objave: Mladen Ljubić Vajta

Continue Reading

EKONOMIJA

Hoće li se Hrvatima vratiti bar dio otetih prava prije zatvaranja OHR-a?

Published

on

Sjedište ureda visokog predstavnika u Sarajevu

Nakon istupa američke predstavnice u UN-u Tammy Bruce jasno je da su dani kolonijalne uprave nad BiH, koja je trajala više od 30 godina, bez pravnog uporišta u Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, preko tzv. visokog predstavnika, odbrojani. Mandat sljedećeg visokog predstavnika će biti ograničen, njegov zadatak će biti ovlasti prenijeti na lokalne lidere, uživajte u samoupravljanju i suverenitetu…,nedvosmislena je bila Bruce.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Izjava američke diplomatkinje je “hladan tuš” za bošnjačke političare, koji na visokog predstavnika i gledaju kao izvanjskog tutora koji će i dalje ispunjavati njihove želje za centralizacijom i unitarizacijom i biti batinu za hrvatske i srpske političare koji se tome protive. I većina njih su to doista i bili. Austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, kojim je upravljao tadašnji američki veleposlanik Thomas Muller uništio je Hercegovačku banku i konstittutivnost Hrvata u FBiH, omogućujući Bošnjacima izbor jedne trećine hrvatskih izaslanika u federalni Dom naroda i s tom jednom trećinom formiranje Federalne vlade bez stranke ili stranaka za koje je glasala većina Hrvata. Petritsch je ukinuo i hrvatski veto u Vladi FBiH i u vrijeme pokušaja uspostave hrvatske samouprave, kao odgovora na izbacivanje Hrvata iz federalne vlasti, smijenio čak 450 izabranih hrvatskih dužnosnika.

Britanac Pady Ashdown dok je radio na centralizaciji FBiH i BiH nametnuo je Mostaru konsocijacijski model, kakav ne postoji nigdje u jedinicama lokalne samouprave u BiH. Austrijanac, Valentin Inzko, veliki katolik koji je redovito odlazio u Međugorje, legitimirao je nezakonito uspostavljenu platformašku Vladu FBiH, bez stranaka koje su dobile podršku 90 posto hrvatskih birača- katolika, uvođenjem nove matematičke formule prema kojoj je 5 trećina od 17.

Kada je lider SDA Bakir Izetbegović uoči prošlih izbora, odbacujući dogovor o izmjenama Izbornog zakona kojima bi se osiguralo da i Hrvati mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH Hrvatima zaprijetio “raskidanjem okova” visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao je u Izborni zakon, u izbornoj noći, povećavajući broj izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda sa 17 na 23 i prag za kandidiranje čelnika FBiH sa 6 na 11. Time je spriječio ponovni pokušaj formiranja vlasti u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji bez predstavnika većinske hrvatske izborne volje. No, istovremeno je ukinuo veto u nacionalnim klubovima uvođenjem kataloga pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Za pokretanje hrvatskog vitalnog nacionalnog interesa i dalje je potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom klubu, no tim mehanizmom Hrvati više ne mogu oboriti ni jedan zakon jer o tome je li ugrožen njihov vitalni nacionalni interes ne odlučuju oni sami, već Ustavni sud FBiH, u kojem većinu imaju “probosanski sudci”.

U Sarajevu uporno ponavljaju laž kako je Schmidt ovim pogodovao HDZ BiH. Istina je da je on svojom intervencijom onemogućio formiranje Vlade FBiH bez predstavnika Hrvata, ali je istovremeno omogućio preglasavanje Hrvata u Domu naroda, njihovoj zadnjoj brani od majorizacije, što se potvrdilo i nametanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, uz sponzorstvo bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja, bez ijednog hrvatskog glasa.

Nakon 30 godina međunarodnog intervencionizma, iza kojeg su ključnu ulogu imale SAD, pozicija Hrvata u BiH, kao državotvornog naroda, konstituenta FBiH i BiH, u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji BiH je potpuno devastirana, dok na razini BiH Bošnjaci i dalje bez problema mogu uz bošnjačkog birati i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Američka veleposlanica u UN-u jasno je dala do znanja da je tomu došao kraj. Sada je ključno pitanje hoće li se bar djelomično Hrvatima vratiti mehanizmi zaštite ustavne jednakopravnosti, koje su im posredo oduzele ranije američke administracije. Bruce je najavila “ograničeni mandat” sljedećeg i posljednjeg visokog predstavnika, ne isključujući mogućnost da on bude i Amerikanac.

U skladu s Trumpovom politikom “America First” aktualnoj američkoj administraciji je primarni cilj rješenje pitanja državne imovine kako bi se  realizirao projekt Južne plinske interkonekcije, odnosno prodaja američkog plina Bosni i Hercegovini, a potom i širenje plinske mreže prema južnoj, srednjoj i istočnoj Europi. Realizacija tog projekta, međutim, neće biti moguća bez političke stabilnosti u BiH, a te stabilnosti neće biti dokle god Bošnjaci budu majorizirali Hrvate u Predsjedništvu BiH i domovina naroda, i dok im se ne vrati pozicija jednakopravng naroda predviđena Washingtonom i Daytonom.

Budući da Hrvati nemaju političke i diplomatske snage da u to uvjere Trumpovu administraciju ostala im je samo nada da će Hrvatska pokušati nagovoriti Washington da u “ograničeni mandat” posljednjeg visokog predstavnika, uz rješavanje pitanja državne imovine uključi i izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. /HMS/

Continue Reading

KULTURA

Iz rukopisa Miljenka Mide Prskala…..Sramota i ponos Sirokog Brijega na djelu veceras…

Published

on

Večeras sam imao čast biti nazočan otvaranju izložbe koja nije bila obojena dnevnom politikom, interesima ni podjelama, nego istinom, emocijom, pijetetom i dubokim poštovanjem prema tragediji koja je zadesila hrvatski narod u BiH i Republici Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata. Bila je to večer tuge, ponosa, molitve i sjećanja. Večer koja dira dušu svakog čovjeka koji nosi hrvatsko ime i koji nije zaboravio svoje korijene, svoje pretke i svoje mučenike.Stephen Nikola Bartulica's Video on X
Zastupnik u Europskom parlamentu Stjepo Bartulica organizirao je ovu veličanstvenu i dostojanstvenu izložbu posvećenu stradanju hrvatskog naroda, ali i hercegovačkih franjevaca — mučenika sa Širokog Brijega, koji su nevini ubijeni samo zato što su bili Hrvati, katolici i duhovni stup svoga naroda. Gledajući njihove fotografije, čovjek nije mogao ostati ravnodušan. U tim licima vidiš vjeru, ponos, dobrotu i patnju jednog naroda koji je kroz povijest previše puta bio progonjen, ubijan i ponižavan, ali nikada slomljen.
Dvorana je večeras bila puna običnih, dobrih i poštenih ljudi. Ljudi koji nisu došli radi kamera, interesa ni političkih bodova, nego iz srca. Bilo je tu gospodarstvenika, umjetnika, domoljuba, franjevaca i ljudi svih generacija koji osjećaju ljubav prema svom narodu i poštuju žrtvu svojih predaka. Osjećala se posebna emocija, tišina puna poštovanja i ponosa. To nije bila obična izložba — to je bio vapaj povijesti i glas onih koji više ne mogu govoriti.

Ali ono što je večeras najbolnije i najsramotnije jest činjenica da gotovo nigdje nije bilo političkih predstavnika Širokog Brijega. Kao da je mrak pao nad grad. Kao da su se svi uvukli u mišje rupe. Došao je veliki europski parlamentarac, profesor, intelektualac i hrvatski domoljub Stjepo Bartulica, čovjek koji je svojim dolaskom pokazao poštovanje prema žrtvama i prema Hercegovini, a naši lokalni politički predstavnici nisu našli za shodno ni pojaviti se. Nisu bili dostojni ni stati pred slike mučenika i pokloniti se njihovoj žrtvi.Široki Brijeg: Premijera dokumentarnog filma „Dolazak franjevaca u Hercegovinu“
Pitam vas, političari Širokog Brijega — čega se bojite? Istine? Povijesti? Svoga naroda? Bojite li se pogledati u oči franjevcima i potomcima onih koji su ubijeni 1945. godine? Zar je moguće da danas, nakon toliko desetljeća, još uvijek postoje oni koji šute iz straha, interesa ili političke podobnosti?
Kao čovjek koji već gotovo 40 godina živi u dijaspori, ali nikada nije zaboravio svoj Široki Brijeg, Hercegovinu i hrvatski narod, večeras osjećam i ponos i tugu. Ponos zbog običnog hrvatskog čovjeka koji nije zaboravio svoje mučenike i svoju povijest. Tugu jer oni koji bi trebali predstavljati ovaj narod večeras nisu imali hrabrosti ni obraza biti među svojim ljudima.
Kad sam nekada pjevao gangu:
„Oj Široki, predi se ti ime, pa se nemam ponositi čime…“
nisam ni slutio koliko će te riječi jednoga dana boljeti i koliko će istine nositi u sebi.
Danas je Široki Brijeg moj ponos, moja tuga i moja ljubav.
Ponos zbog našeg naroda, naših franjevaca, naše vjere, tradicije i tvrdog hercegovačkog kamena koji je kroz stoljeća odgojio ljude ponosne i nepokorene.
Tuga jer gledam kako šutnja, strah, interesi i političko poltronstvo pokušavaju ugušiti duh naroda koji je uvijek znao razlikovati istinu od laži i čast od izdaje. Tuga jer večeras, na jednoj od najdostojanstvenijih večeri posvećenih hrvatskim žrtvama i hercegovačkim franjevcima, mnogi koji se kunu u domoljublje nisu imali hrabrosti ni pojaviti se među svojim narodom.
A ljubav… ljubav prema Širokom Brijegu nikada neće prestati. Jer gdje god čovjek otišao, koliko god godina proveo u tuđini, srce uvijek ostane tamo gdje su mu korijeni, gdje su mu roditelji, djedovi, grobovi predaka i uspomene djetinjstva.
Večeras sam među običnim ljudima, poštenim Hercegovcima, umjetnicima, gospodarstvenicima i franjevcima ponovno osjetio dušu starog Širokog Brijega. Onog ponosnog, hrvatskog i vjernog Širokog koji ne zaboravlja svoje mrtve i svoje mučenike.
Neka se stide politička kaljuža, poltronstvo i kukavičluk koji su večeras šutjeli i skrivali se. Jer večeras nije trebalo držati govore niti skupljati glasove — trebalo je samo doći, pokloniti se žrtvama i pokazati ljudskost. A ni to nisu mogli.
Za kraj mogu samo reći: politički miševi Širokog Brijega, slobodno izađite iz svojih mišjih rupa. Hrvatski narod zna prepoznati tko govori iz srca, a tko šuti iz interesa. Dr. Bartulica ide dalje prema europskoj političkoj sceni pokušavajući pomoći hrvatskom narodu i očuvati istinu o našoj povijesti, dok će mnogi od vas ostati zapamćeni samo po šutnji onda kada je trebalo imati hrabrosti.
Široki Brijeg nije samo grad.
Široki Brijeg je emocija.
Široki Brijeg je rana koja boli i ljubav koja nikada ne umire.
Neka je vječna slava i hvala svim hrvatskim žrtvama i hercegovačkim franjevcima. Njihova žrtva nikada neće biti zaboravljena. 🙏🇭🇷
Miljenko Prskalo Mida

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba