Connect with us

KULTURA

VIDEO KORDIĆ: Mostar nije mjesto za voditi nacionalne i vjerske utakmice

Published

on

Izgradnja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru mnogima je trnu oku. Odmakom vremena pritisci ne jenjavaju, nego još više jačaju. Tako je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Hercegovačko-Neretvanske županije, Bekir Isović, po prijavi Medžlisa Islamske zajednice Mostar i udruge Mostarski krug, dao nalog županijskom građevinskom inspektoru Harisu Spahiću za izvršenje nadzora nad gradilištem. Zbog toga je gradonačelnik Mostara, Mario Kordić, protiv njih podnio kaznenu prijavu. Tim povodom, gradonačelnik Mostara Mario Kordić, gostovao je u Dnevniku RTV Herceg-Bosne. On je spomenuti inspekcijski nadzor nazvao “pravnim i institucionalnim nasiljem i nezakonitim pokušajem zaustavljanja izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru”.

Podsjetivši na kronologiju cijelog događanja, Kordić je kazao da se zgrada Hrvatskog narodnog kazališta gradi s dozvolama koje su izdane tijekom devedesetih, a potvrđene još jedan put 2018. godine. Gradonačelnik Mostara podsjetio je i da su dozvole tijekom minulih godina provjeravane više puta od različitih instanci te kazao da u tome nema ništa sporno.

– Zgrada se radi po svim zakonskim regulativama, po građevinskim propisima. Međutim, zadnje dvije godine svjedočimo poprilično velikom pritisku kad je u pitanju taj objekt u gradu Mostaru za kojeg smatram da je velika dobrobit i nekakva pozitivna priča grada Mostara jer se radi o jednom kulturnom objektu, rekao je Kordić u razgovoru s urednikom i voditeljem Damirom Bliznacem.

“Islamska zajednica zlorabila nacionalnost pravobranitelja”
Gost Dnevnika RTV HB kaže i da je prije dvije godine krenuo pritisak provociran od strane Islamske zajednice koja je tada, zlorabeći nacionalnu pripadnost pravobranitelja grada Mostara pokrenula jedan zahtjev da se podigne tužba s premisom da je grad tom aktivnošću oštećen.

“Koliko je apsurdna priča, govori činjenica da je grad Mostar suosnivač Hrvatskog narodnog kazališta; da je lokalitet na kojem se gradi Hrvatsko narodno kazalište lokalitet grada Mostara, a da bude stvar još upečatljivija, Hrvatsko narodno kazalište, kako i znate, gradi se novcem sa svih razina”, kazao je Kordić podsjetivši da se zgrada HNK Mostar gradi sredstvima grada, županije, Federacije BiH te Republike Hrvatske.

Ministarstvo i županijska inspekcija nenadležni
Kordić smatra da institucije pravne države moraju raditi svoj posao te da institucije poput sudova i tužiteljstava imaju pravo preispitati bilo kakav dokument grada Mostara. Podsjetio je i da tužiteljstvo nije nikad za shodno našlo da povuče bilo kakav potez, jer smatra da su dokumenti svi u redu.

“Međutim, unatoč tomu svemu, Islamska zajednica i dalje radi pritisak. Nije bilo očito ovo dovoljno; sudski epilog koji je trebao biti do sad gotov, bi trebao pokazati da taj objekt ima svu urednu dokumentaciju i da izgradnja uopće nije sporna. Očito se njima žuri ili pokušavaju nešto drugo napraviti i pokreću nešto što je izazvalo kod mene ovu burnu reakciju”, kazao je Kordić pojašnjavajući da se takva reakcija dogodila zbog toga što Županijsko ministarstvo građenja i Županijska građevinska inspekcija nisu nadležni dolaziti na bilo koji objekt koji grad Mostar gradi.

Gost dnevnika kaže i da nadležnost tu ima isključivo grad Mostar, i za izdavanje dokumentacije i za provjeru inspekcijske nadzore.

– Očito je zlouporaba institucija ove države, degradiranje institucija ove države. Žao mi je zbog toga da je ministarstvo uopće pristalo na takav jedan potez. Da tome tako svjedoči dokument inspektora koji je došao na gradilište i izjavio pismeno da on nije nadležan. Unatoč tome se pravio ponovno pritisak na te ljude da se zaustavi gradnja i meni osobno je tih ljudi žao. Prijetilo se zatvaranjem gradilišta i svime ostalim, time bi se nanijela šteta gradu Mostaru, a i Županiji čiji je djelatnik upravo taj ministar i taj inspektor. Tako da je ova situacija suluda, istaknuo je Kordić.

Mostar nije mjesto za voditi nacionalne i vjerske utakmice
Kordić je rezolutno kazao da će sigurno koristiti sve mehanizme da zaštiti i grad Mostar i imovinu grada Mostara.

– Ono što me žalosti u ovom momentu, to je ogromna politička bura i nestabilnost u ovoj državi. Grad Mostar, zbog svojih specifičnosti i naše nacionalne strukture u gradu Mostaru, definitivno nije neko mjesto gdje bi se trebalo voditi nekakve ovakve političke ili vjerske utakmice. Čak štoviše, možda pogledati da smo zadnje četiri godine na način kako smo vodili politiku, a to je da je umjerenim jednim tonom, jednom umjerenošću u vođenju politike, jednim dijalogom, razgovaranjem na svim temama, pokušamo malo smiriti situaciju, istaknuo je Kordić.

Vremena se mijenjaju
Urednik i voditelj kazao je da mu ova situacija sliči na početak predizborne kampanje, a Kordić je kazao da je još gore ako je tako.

“Mi imamo godinu dana do narednih izbora. Grad Mostaru ima puno posla. Zadnjih par godina smo pokazali da nam je grad Mostar kao jedinstveni grad bitan. Pokazali smo da želimo zajednički suživot ovdje s bilo kim dobronamjernim tko želi živjeti u ovom gradu. Tome govore i proračunska sredstva i svi potezi. Sve odluke koje su donošene, donošene su u dogovoru, u nekakvom dijalogu. Nije se gledalo je li to više pogoduje Hrvatima, Bošnjacima ili Srbima, već se gledao isključivo grad Mostar i to je bila agenda na kojoj smo zadnje četiri godine radili politiku. Nažalost, sada se vremena mijenjaju, ljudi se očito mijenjaju, neki utjecaj u politici SDA se vide od strane i, kako ste spomenuli, te organizacije Krug, Mostarski krug ili kako se već zovu, Medžlisa islamske zajednice…”, kazao je Kordić dodajući da se boji da ovo nije dobar smjer.

Dizanje tenzija
Gradonačelnik Mostara kazao je i da se u Mostaru osjete poprilične tenzije.

“Kako god smo probali nekom umjerenom politikom i komunikacijom prema van poručiti da je suživot jako bitan, da je bitno da ispoštujemo jedni druge, da jedni druge u svakom nekakvom detalju podržavamo, nekakva drugačija politika se osjeti sad sa strane SDA. Bojim se da će to u ovom gradu koji je, neću reći bure baruta, ali grad koji ima svoje specifičnosti, podići nacionalne tenzije i onda ćemo nažalost svjedočiti vrlo vjerojatno nekakvim incidentima i opet će se pokušat pričat o gradu Mostaru kao gradu slučaju”, kazao je Kordić i poručio da on kao gradonačelnik neće nikome dopustiti vraćanje u nekakva “čudna vremena”.

Kazao je i da smatra da u Mostaru ima dovoljno normalnih ljudi te da traži njihovu podršku.

“Vrlo vjerojatno sam je i dobio na zadnjim izborima, a to je da pravimo jedan moderan europski grad po mjeru svakog stanovnika grada Mostara”, kaže Kordić.

HNK Mostar i “Mevlana” nisu ni slični
Odgovarajući na pitanje koliko ovi pritisci koji dolaze zbog izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru imaju poveznicu, ili imaju li uopće ikakvu poveznicu, sa zahtjevom Islamske zajednice da se na tom području, u centru grada Mostara, gradi i interkulturni centar Mevlana, Kordić je kazao da su te dvije teme jako povezane,

-Međutim, nisu ni slične. Hrvatsko narodno kazalište se gradi po urednim dokumentima, počev od prostorno-regulacijskih planova, izdanih dozvola kroz sav ovaj period od devedesetih do 2020-ih godina. Međutim, kad je zahtjev islamske zajednice u pitanju na temu Mevlane i izgradnje Mevlane u centralnoj zoni, tu sam više puta komunicirao da nije to stvar dobre volje gradonačelnika; želi li to ili ne želi. Radi se o jednom čisto pravnom nemogućnosti izdavanja bilo kakve dokumentacije. Sve što bi grad Mostara kroz svoje institucije izdao na tom lokalitetu bi bilo protuzakonito i protiv pravnih akata grada Mostara koje je donijelo Gradsko vijeće grada Mostara. Tako da je tu priča poprilično jednostavna, kazao je Kordić poručivši da mu nije jasno zašto se rade pritisci koji bi mogli uzburkati duhove u Mostaru. Smatra i da bi to pitanje trebalo postaviti ljudima koji takve inicijative pokreću.

Kordić je istaknuo da je s njegove strane bilo više pokušaja da se kroz dijalog pronađe adekvatna lokacija za gradnju Mevlane.

-Međutim, očito je ta lokacija nekom bitna iz nekih možda drugačijih razloga, a ne samo vjerskih. Tako da bi volio da to dobronamjerni građani grada Mostara prepoznaju i da nekako zajedno probamo ponovo spustiti loptu na zemlju i pokušamo gledati u budućnost. Ovaj grad treba pažljivo voditi, dolaze nove generacije koje su možda malo manje opterećene 90-im godinama, ali ako budemo mi vječito te teme podgrijavali, bojim se da idemo u krivom smjeru i da nas ne čeka dobra budućnost, kazao je Kordić. /HMS/

 

Preporučeno:

Continue Reading

KULTURA

ČIJU KRV NAMJERAVA ŽRTVOVATI MACRON? ŠTO TU RADI HRVATSKA?

Published

on

 

Emanuel Macron, francuski predsjednik u govoru pred dvadeset predsjednika vlada i predsjednika država, koji su se odazvali njegovom pozivu na proslavu francuskog nacionalnog praznika, žestoko najavljuje spremanje Francuske za “obranu svoje slobode” ističući spremnost “braniti slobodu ako treba i po cijenu krvi”.

Takav govor u situaciji kad Francuska baš ni po jednom, čak i totalno nategnutom elementu izvanjske ugroze ili neposredne prijetnje nije u opasnosti, može izgledati kao sumanuta projekcija poremećene osobe ili očajnika koji po cijenu krvi, naravno tuđe, a ne svoje, mora odraditi neke preuzete zadaće, a može izgledati i kao iznimno opasan plan pripreme nacije na nešto što se planira izazvati, samo s posljedicama za narode čiji predsjednici i premijeri stoje uz njega a da to ničim nisu izazvali ili tražili.

Je li se s tim govorom Macron predstavio novim vođom Europe, jesu li ga potvrdili predstavnici europskih država, koji su očito znali u kakav ambijdnt i planski okvor dolaze i formalno uvlače svoje nacije?

Sve izgleda tako, koliko god po svemu izgledalo karikaturalno, pa i perverzno.

Ako tu Macronovu poruku dovedemo u logičan niz prethodnih službenih najava njegove Vlade i uputa francuskim bolnicama da budu spremne zbrinuti pola milijuna ranjenika i stradalnika, zatim sve retrospektivno povežemo s bezbrojnim javno dostupnim dokazima usprkos goleme kontrole europske javnosti, o ulozi prvenstveno Velike Britanije kao sukreatora i operativnog izvođaĉa, uz potporu Obamine, zatim Bidenove Amerike, te Francuske, u pripremi rata s Rusijom izravnim utjecajem na razvoj provokativnog potencijala na ruskim granicama u Ukrajini, od događaja na Majdanu, zatim silovitoga stvaranja ratne histerije u Europi i otvorenoga huškanja Ukrajine preko postavljenog satelita Zelenskog, onda te riječi zvuče vrlo, vrlo zloćudno.

Posebnu zloćudnost tim riječima daje forma pod kojom se okupilo dvadeset država, potpuno nelegalni ratnohuškački savez koji su na antiruskoj ratnoj histeriji i licemjernoj borbi za Ukrajinu ustanovili Macron i Starmer, potpuno posrnuli političari, prvi s najnižom potporom francuskog naroda u povijesti istraživanja javnog mnijenja, drugi iz istih razloga podnio ostavku, a treći, otužni trabant Merz na čelu vlade desetljećima nakon 1945. politički ponižene i iskompleksirane Njemačke, koga više u Njemačkoj, čak i u njegovoj formalnoj vladi nitko ništa ne pita.

Macron je isključivo govorio o Savezu voljnih, isticao pripreme toga Saveza za “obranu naših interesa u Ukrajini”, najavio zajedničke vojne vježbe Saveza i naravno, snažno istaknuo da nije Francuska sama, da su tu saveznici u Savezu kojemu je Francuska utemeljitelj.

O kakvim to ratovima i o čijoj krvi govori čovjek koji predsjednikovanja Francuskom završava na sraman način, silujući elementarna demokratska načela već dvije godine s rezultatima parlamentarnih izbora, osmišljavajući inženjering, prvo sudske eliminacije Marine LePen, a nakon što je sa svojom posrnulom oligarhijom suočen sa sigurnom pobjedom Jordana Bardella, koji mjenja LePen, traže slamku spasa u otvaranju mogućnosti kandidature LePenovoj, raĉunajući na ranjivost stereotipa o LePenovima sustavno stvaranog nekoliko desetljeća.

O čijoj krvi govore potpuno nacionalno posrnuli premijeri Velike Britanije i Njemačke, s državana, društvima i ekonomijama u strmoglavom urušavanju na nizu ključnih elemenata, otkud im i na temelju čega pravo pozivati europske države i nacije da baš njih i njihovu političku viziju slijede?

Je li dovoljno baš sve katastrofalno što su ti ljudi, ali i njihovi neposredni prethodnici u Londonu i Berlinu, te u Washingtonu prije prvoga Trumpovoga mandata i između njegovoga drugoga dolaska na čelo SAD-a, nastaviti pripisivati i pokrivati Putinom i ruskim osvajačkim namjerama, usprkos tome što svatko zdravog razuma vidi da Putin ne može ni uz goleme napore ostvariti minimum imperijalnih namjera u Ukrajini, ali ni da njegovu Rusiju, ni uz silne štete svojim nacijama i ekonomijama te uz ogromne ukrajinske žrtve, ne mogu poraziti spomenuti utemeljitelji ratnohuškačkog Saveza voljnih.

Kome i zašto treba ratna atmosfera u Europi, je li to Rusija, je li to Putin ili se pod krinkom Putinove agresije na Ukrajinu, upravo Ukrajina koristi kao mamac za izazivanje kataklizme po nekoj izopačenoj viziji i namjeri skupine oko Macrona, utoliko opasnijih ljudi, ukoliko realno djeluju i pokazuju svime što jesu, da su već postali simboli najružnijega urušavanja politike i predstavljanja u europskoj suvremenoj povijesti?
Smije li netko zdrava razuma, slušajući ove Macronove riječi pristajati na sintagmu da je taj čovjek i ono što on govori i predstavlja – prava strana povijesti?

Ne bi smio nitko.

Macron i Savez voljnih su – antipovijest.

Dolazak Donalda Trumpa po drugi put na čelo SAD i težak poraz američke ljevice i ultraljevice pod krinkom Demokrata je silno utjecao na potpuno ogoljavanje spomenute europske trojke, prije svih Francuske, ali i prateće birokracije u EU. Jasno je kao dan da svjedočimo sukobu dva potpuno isključiva i neprijateljska koncepta, Trumpovog pragmatičnog, konzervativnog s tradicionalnim vrijednostima i svijetom nacionalnih suvereniteta i država, nasuprot potpuno izopačenog globalističko ultraljevičarskog koncepta svijeta koga se s razlogom smatra poretkom Davosa i potpunog reseta svih temeljnih postulata kršćanske civilizacije s nus refleksijama na cijeli svijet.

Europa nakon teških previranja s početka XX. stoljeća, rekonstrukcije i propasti carstava i geopolitičke moći, zatim prvoga rata, međuratnoga razdoblja otrovnog europskog mira i poretka koji je izrodio komunizam i nacionalsocijalizam, zatim eskalirao u drugom ratu, nikada nije bila u opasnijoj situaciji kao danas, prvenstveno zato što i dalje na sudbinu naroda Europe presudno utječu potpuno posrnule osobe i oligarhije država koje su bile nositelji i pokretači doslovno svake kataklizme i ugroze europskih naroda do sada.

Eskalacija koju zagovara Macron i njegovo društvo i koju potiču preko dezorjentiranog i beskrupuloznog satelitskog klauna Zelenskog od koga su napravili maskotu a njegovom narodu osigurali status ogledne žrtve potrebne za proizvodnju straha i golemih količina patetike za magarčenje svojih naroda, uz nužno strašilo Putina, nije fantastika ili naklapanje, to je realnost koju gledamo.

I kojoj se zbog nametnutog straha od etiketiranja rusofilstvom ili Putinistom, ljudi ne usude suprotstaviti, iako vide kompletnu perverziju, svjedoče joj godinama, svakodndvno su izloženi otvorenim lažima i ruganju u zdrav mozak.

Što predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković radi u Savezu voljnih Macrona, Starmera i Merza?

Je li Plenkovićeva histerija danima uoči skupa u Parizu o nužnosti spremanja HV pod noge vođama Saveza voljnih, nakon što je predsjednik Republike Milanović ispravno zaključio i objavio da se radi o opasnom pokušaju potpuno nelegalne redefinicije NATO saveza i kompletne političke slike Europe spriječavajući slanje vojske, morala biti signal Hrvatskoj da nas se odavno paradiranjem o Ukrajini i “pravoj strani povijesti”, uvlači u opasne planove i da je konačan trenutak za otriježnjenje i odbacivanje macronizma u Hrvatskoj?

Tko je imao ikakvih iluzija i ostao usprkos razumu u okovima stereotipa o “rusofilu” Milanoviću i “europejisti” Plenkoviću, “njihovom” i “našem” nakon Macronovih riječi i gledajući taj opasni skup morao bi progledati.

Ti ljudi s tim što rade i s tim što otvoreno zagovaraju ne nude ništa izuzev propasti.

Hrvatska na taj sotonski žrtvenik ne smije nuditi svoju krv, neka Macron i oni koji u tome vide svoj put nude krv svojih naroda.

Mi smo svoju krv prolijevali nasuprot njih do sada uvijek kroz prošlost, a zadnja se još nije ni osušila ili isprala.

Continue Reading

KULTURA

HDZ BiH i SNSD: Stabilnost BiH počiva na Ustavu, dogovor jedini put za naprijed

Published

on

Mostar je danas bio mjesto sastanka izaslanstava Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i Saveza nezavisnih socijaldemokrata, predvođenih predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem i predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom. Susret je nastavak dijaloga dviju stranaka o temama koje će obilježiti iduće političko razdoblje u BiH.

U trenutku kada politički procesi traže jasniju koordinaciju i dogovor o pitanjima koja izravno utječu na rad vlasti na razini BiH, susret je bio usmjeren na odnose političkih partnera, aktualne političke izazove i funkcioniranje vlasti te očuvanje institucionalnog kontinuiteta do Općih izbora u listopadu uz poštivanje važećeg zakonskog okvira.Galerija 4

„Predsjedateljica Vijeća ministara upoznala nas je s tim što bismo još eventualno mogli zajedno uraditi u Vijeću ministara BiH, a prokomentirali smo i rad Zastupničkog doma i Doma naroda PSBiH. Zahvaljujem predsjedniku Dodiku i njegovim suradnicima na razumijevanju za mnoga pitanja koja su stajala pred nama proteklih godina, a za koja smo tražili zajednička rješenja. Razlike između dviju stranaka u pojedinim pitanjima postoje, ali smo do sada kroz suradnike u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti znali pronaći put do dogovora i nastavit ćemo tako dalje“, kazao je Čović.Galerija 3

U razgovorima su, uz predsjednika Čovića, sudjelovali zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto, dopredsjednice Darijana Filipović Lidija Bradara te član Predsjedništva Marinko Čavara. Uz predsjednika Dodika, u izaslanstvu SNSD-a bili su potpredsjednice Željka Cvijanović i Sanja Vulić, članovi Predsjedništva Savo Minić i Staša Košarac te članica Glavnog odbora Ana Trišić Babić.Galerija 8

Otvorena politička pitanja, naglašeno je na konferenciji za medije nakon sastanka, zahtijevaju međusobni dijalog i dogovor te poštivanje ustavnoga okvira Bosne i Hercegovine kako bi se izbjegli novi zastoji u donošenju važnih odluka.

„Da nije bilo angažmana HDZ-a BiH i SNSD-a, Bosna i Hercegovina bila bi u još težoj političkoj situaciji. Surađivali smo na pitanjima na kojima smo mogli dati doprinos očuvanju stabilnosti i funkcioniranju institucija“, istaknuo je Dodik.

U kontekstu odnosa domaćih institucija prema međunarodnom faktoru, uključujući i ulogu vršitelja dužnosti visokog predstavnika, istaknuto je kako vanjski intervencionizam ne može zamijeniti unutarnju političku odgovornost, funkcionalan dijalog i sposobnost institucija da samostalno donose odluke.

„Vjerujemo da Bosna i Hercegovina može i treba funkcionirati isključivo u skladu s Ustavom. Zato trebamo raditi u novim okolnostima koje će omogućiti da domaće institucije preuzmu odgovornost i da se odluke donose u skladu s ustavnim poretkom. Visoki predstavnici nisu imali pravo nametati zakone. Svjedoci Daytonskog sporazuma tu su da gledaju, a ne da upravljaju. Slažemo se da treba očuvati stabilnost i mir te Bosnu i Hercegovinu vratiti na Ustav“, kazao je Dodik.Galerija 10

„Smatramo da je najrealnije za sve u Bosni i Hercegovini staviti izvan snage sve odluke koje su visoki predstavnici donosili. Isto tako, sadašnji vršitelj dužnosti visokog predstavnika treba imati jasno definiran vremenski okvir i put odlaska. Bosna i Hercegovina mora preuzeti odgovornost kroz izvršnu i zakonodavnu vlast“, ponovio je Čović.Galerija 9

Govoreći o najavljenoj deklaraciji Hrvatskoga sabora, na konferenciji za medije istaknuto je kako se tom pitanju pristupa s posebnom pozornošću, imajući u vidu ulogu Republike Hrvatske kao članice Europske unije i NATO-a te ustavni položaj hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

„Što se tiče ove deklaracije, mislim da imamo jedan bitan novi moment, a to je da bi je, koliko razumijem, sutra trebao usvojiti Hrvatski sabor. Hrvatska je članica NATO-a i Europske unije i mi s posebnom pažnjom gledamo na ono što se moglo vidjeti u medijima. Naša podrška konstitutivnosti hrvatskoga naroda je neprikosnovena. Priča o građanskoj Bosni i Hercegovini ne može biti civilizacijsko dostignuće ako se kroz nju nameću rješenja konstitutivnim narodima“, naglasio je Dodik.

Europski put BiH izdvojen je kao jedna od važnih tema. Na pitanje o mogućnosti usvajanja preostalih europskih zakona, Čović je istaknuo: „Nažalost, vrlo malo je vremena ostalo za zakonodavnu vlast. Dom naroda će u srijedu raspravljati o Zakonu o VSTV-u i Sudu Bosne i Hercegovine, ali moramo znati da je to tekst zakona koji je trebao proći Vijeće ministara BiH. Ako se usvoji, tek nakon toga slijede popravci i daljnje faze usuglašavanja.“Galerija 5Galerija 7

Razgovarano je i o izmjenama Izbornoga zakona BiH uoči Općih izbora. Posebno je istaknuta potreba da izborni proces ostane zakonit, transparentan i utemeljen na jasnim pravilima, uz puno poštivanje važećih propisa i ustavne jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

„Uvjeren sam da u konačnici moramo riješiti pitanje legitimnog predstavljanja u Bosni i Hercegovini i potpune ustavne jednakopravnosti hrvatskoga naroda s druga dva naroda. dva naroda. Na nama je da to pitanje konačno trajno riješimo“, naglasio je Čović.

„Smatramo da je hrvatski narod ponižen i podcijenjen kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH. Podržat ćemo svaku inicijativu da se to pitanje riješi u interesu hrvatskoga konstitutivnog naroda. To ćemo bez oklijevanja učiniti“, poručio je Dodik.Galerija 2

Zaključno, Čović se osvrnuo na daljnji rad institucija.

„Poruka koju želimo poslati jest da smo napravili mali korak. Ako još nešto možemo raditi u Vijeću ministara BiH, Domu naroda i Zastupničkom domu, to ćemo i raditi. Ako uspijemo usvojiti proračun, to će biti veliko“, ocijenio je Čović.

HDZ
SNSD

Continue Reading

KULTURA

Predstavljena „Srebrna zora“ Zvonimira Mandića

Published

on

 

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg 11. srpnja predstavljena je zbirka pripovijedaka mladog autora Zvonimira Mandića pod naslovom „Srebrna zora“.

Zvonimir Mandić rođen je 25. rujna 1993. godine u Imotskom. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završio je u Širokom Brijegu, a nakon studija engleskog jezika i književnosti stekao je titulu magistra.

Njegov talent za pisanje došao je do izražaja već u srednjoškolskim danima, kada je osvojio brojne nagrade za literarne radove i poeziju. Među njima se posebno ističu prvo mjesto na natječaju „Dani hrvatskoga jezika“ 2012. godine, prvo mjesto za pjesnički rad na Šimićevim susretima 2010. godine te drugo mjesto na istom natječaju iste godine.

Svoju ljubav prema pisanju Mandić je nastavio razvijati i nakon školovanja. U početku se posvetio poeziji, a neke su njegove pjesme i uglazbljene. Kasnije se okrenuo prozi te je u izdanju Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg objavio dva romana.

Program predstavljanja, koji je vodila Mirela Lovrić, započeo je ulomkom iz recenzije Berislava Arapovića, koji je pročitala Maja Valentina Mandić. Svoju recenziju knjige potom je predstavila Emili Šudić-Musa. Odabrane ulomke iz zbirke „Srebrna zora“ publici su pročitale Emili Šudić-Musa i Maja Valentina Mandić.

Na kraju predstavljanja autor je zahvalio svima koji su pridonijeli objavljivanju njegove treće knjige te ukratko govorio o nastanku svojih djela fantasy tematike, koja su, prema njegovim riječima, zasad jedina takvoga žanra u Hercegovini. Istaknuo je kako njegove priče nisu tek klasične pustolovine ispunjene čudovištima i magijom, nego se bave univerzalnim temama poput pohlepe, krivnje, smrti i ljudske prirode.

Ugodnom ozračju u dvorani Narodne knjižnice pridonio je nastup mladoga širokobriješkog glazbenika Ivana Marušića, koji je program obogatio izvedbama na gitari.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba