Connect with us

KULTURA

VIDEO KORDIĆ: Mostar nije mjesto za voditi nacionalne i vjerske utakmice

Published

on

Izgradnja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru mnogima je trnu oku. Odmakom vremena pritisci ne jenjavaju, nego još više jačaju. Tako je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Hercegovačko-Neretvanske županije, Bekir Isović, po prijavi Medžlisa Islamske zajednice Mostar i udruge Mostarski krug, dao nalog županijskom građevinskom inspektoru Harisu Spahiću za izvršenje nadzora nad gradilištem. Zbog toga je gradonačelnik Mostara, Mario Kordić, protiv njih podnio kaznenu prijavu. Tim povodom, gradonačelnik Mostara Mario Kordić, gostovao je u Dnevniku RTV Herceg-Bosne. On je spomenuti inspekcijski nadzor nazvao “pravnim i institucionalnim nasiljem i nezakonitim pokušajem zaustavljanja izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru”.

Podsjetivši na kronologiju cijelog događanja, Kordić je kazao da se zgrada Hrvatskog narodnog kazališta gradi s dozvolama koje su izdane tijekom devedesetih, a potvrđene još jedan put 2018. godine. Gradonačelnik Mostara podsjetio je i da su dozvole tijekom minulih godina provjeravane više puta od različitih instanci te kazao da u tome nema ništa sporno.

– Zgrada se radi po svim zakonskim regulativama, po građevinskim propisima. Međutim, zadnje dvije godine svjedočimo poprilično velikom pritisku kad je u pitanju taj objekt u gradu Mostaru za kojeg smatram da je velika dobrobit i nekakva pozitivna priča grada Mostara jer se radi o jednom kulturnom objektu, rekao je Kordić u razgovoru s urednikom i voditeljem Damirom Bliznacem.

“Islamska zajednica zlorabila nacionalnost pravobranitelja”
Gost Dnevnika RTV HB kaže i da je prije dvije godine krenuo pritisak provociran od strane Islamske zajednice koja je tada, zlorabeći nacionalnu pripadnost pravobranitelja grada Mostara pokrenula jedan zahtjev da se podigne tužba s premisom da je grad tom aktivnošću oštećen.

“Koliko je apsurdna priča, govori činjenica da je grad Mostar suosnivač Hrvatskog narodnog kazališta; da je lokalitet na kojem se gradi Hrvatsko narodno kazalište lokalitet grada Mostara, a da bude stvar još upečatljivija, Hrvatsko narodno kazalište, kako i znate, gradi se novcem sa svih razina”, kazao je Kordić podsjetivši da se zgrada HNK Mostar gradi sredstvima grada, županije, Federacije BiH te Republike Hrvatske.

Ministarstvo i županijska inspekcija nenadležni
Kordić smatra da institucije pravne države moraju raditi svoj posao te da institucije poput sudova i tužiteljstava imaju pravo preispitati bilo kakav dokument grada Mostara. Podsjetio je i da tužiteljstvo nije nikad za shodno našlo da povuče bilo kakav potez, jer smatra da su dokumenti svi u redu.

“Međutim, unatoč tomu svemu, Islamska zajednica i dalje radi pritisak. Nije bilo očito ovo dovoljno; sudski epilog koji je trebao biti do sad gotov, bi trebao pokazati da taj objekt ima svu urednu dokumentaciju i da izgradnja uopće nije sporna. Očito se njima žuri ili pokušavaju nešto drugo napraviti i pokreću nešto što je izazvalo kod mene ovu burnu reakciju”, kazao je Kordić pojašnjavajući da se takva reakcija dogodila zbog toga što Županijsko ministarstvo građenja i Županijska građevinska inspekcija nisu nadležni dolaziti na bilo koji objekt koji grad Mostar gradi.

Gost dnevnika kaže i da nadležnost tu ima isključivo grad Mostar, i za izdavanje dokumentacije i za provjeru inspekcijske nadzore.

– Očito je zlouporaba institucija ove države, degradiranje institucija ove države. Žao mi je zbog toga da je ministarstvo uopće pristalo na takav jedan potez. Da tome tako svjedoči dokument inspektora koji je došao na gradilište i izjavio pismeno da on nije nadležan. Unatoč tome se pravio ponovno pritisak na te ljude da se zaustavi gradnja i meni osobno je tih ljudi žao. Prijetilo se zatvaranjem gradilišta i svime ostalim, time bi se nanijela šteta gradu Mostaru, a i Županiji čiji je djelatnik upravo taj ministar i taj inspektor. Tako da je ova situacija suluda, istaknuo je Kordić.

Mostar nije mjesto za voditi nacionalne i vjerske utakmice
Kordić je rezolutno kazao da će sigurno koristiti sve mehanizme da zaštiti i grad Mostar i imovinu grada Mostara.

– Ono što me žalosti u ovom momentu, to je ogromna politička bura i nestabilnost u ovoj državi. Grad Mostar, zbog svojih specifičnosti i naše nacionalne strukture u gradu Mostaru, definitivno nije neko mjesto gdje bi se trebalo voditi nekakve ovakve političke ili vjerske utakmice. Čak štoviše, možda pogledati da smo zadnje četiri godine na način kako smo vodili politiku, a to je da je umjerenim jednim tonom, jednom umjerenošću u vođenju politike, jednim dijalogom, razgovaranjem na svim temama, pokušamo malo smiriti situaciju, istaknuo je Kordić.

Vremena se mijenjaju
Urednik i voditelj kazao je da mu ova situacija sliči na početak predizborne kampanje, a Kordić je kazao da je još gore ako je tako.

“Mi imamo godinu dana do narednih izbora. Grad Mostaru ima puno posla. Zadnjih par godina smo pokazali da nam je grad Mostar kao jedinstveni grad bitan. Pokazali smo da želimo zajednički suživot ovdje s bilo kim dobronamjernim tko želi živjeti u ovom gradu. Tome govore i proračunska sredstva i svi potezi. Sve odluke koje su donošene, donošene su u dogovoru, u nekakvom dijalogu. Nije se gledalo je li to više pogoduje Hrvatima, Bošnjacima ili Srbima, već se gledao isključivo grad Mostar i to je bila agenda na kojoj smo zadnje četiri godine radili politiku. Nažalost, sada se vremena mijenjaju, ljudi se očito mijenjaju, neki utjecaj u politici SDA se vide od strane i, kako ste spomenuli, te organizacije Krug, Mostarski krug ili kako se već zovu, Medžlisa islamske zajednice…”, kazao je Kordić dodajući da se boji da ovo nije dobar smjer.

Dizanje tenzija
Gradonačelnik Mostara kazao je i da se u Mostaru osjete poprilične tenzije.

“Kako god smo probali nekom umjerenom politikom i komunikacijom prema van poručiti da je suživot jako bitan, da je bitno da ispoštujemo jedni druge, da jedni druge u svakom nekakvom detalju podržavamo, nekakva drugačija politika se osjeti sad sa strane SDA. Bojim se da će to u ovom gradu koji je, neću reći bure baruta, ali grad koji ima svoje specifičnosti, podići nacionalne tenzije i onda ćemo nažalost svjedočiti vrlo vjerojatno nekakvim incidentima i opet će se pokušat pričat o gradu Mostaru kao gradu slučaju”, kazao je Kordić i poručio da on kao gradonačelnik neće nikome dopustiti vraćanje u nekakva “čudna vremena”.

Kazao je i da smatra da u Mostaru ima dovoljno normalnih ljudi te da traži njihovu podršku.

“Vrlo vjerojatno sam je i dobio na zadnjim izborima, a to je da pravimo jedan moderan europski grad po mjeru svakog stanovnika grada Mostara”, kaže Kordić.

HNK Mostar i “Mevlana” nisu ni slični
Odgovarajući na pitanje koliko ovi pritisci koji dolaze zbog izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru imaju poveznicu, ili imaju li uopće ikakvu poveznicu, sa zahtjevom Islamske zajednice da se na tom području, u centru grada Mostara, gradi i interkulturni centar Mevlana, Kordić je kazao da su te dvije teme jako povezane,

-Međutim, nisu ni slične. Hrvatsko narodno kazalište se gradi po urednim dokumentima, počev od prostorno-regulacijskih planova, izdanih dozvola kroz sav ovaj period od devedesetih do 2020-ih godina. Međutim, kad je zahtjev islamske zajednice u pitanju na temu Mevlane i izgradnje Mevlane u centralnoj zoni, tu sam više puta komunicirao da nije to stvar dobre volje gradonačelnika; želi li to ili ne želi. Radi se o jednom čisto pravnom nemogućnosti izdavanja bilo kakve dokumentacije. Sve što bi grad Mostara kroz svoje institucije izdao na tom lokalitetu bi bilo protuzakonito i protiv pravnih akata grada Mostara koje je donijelo Gradsko vijeće grada Mostara. Tako da je tu priča poprilično jednostavna, kazao je Kordić poručivši da mu nije jasno zašto se rade pritisci koji bi mogli uzburkati duhove u Mostaru. Smatra i da bi to pitanje trebalo postaviti ljudima koji takve inicijative pokreću.

Kordić je istaknuo da je s njegove strane bilo više pokušaja da se kroz dijalog pronađe adekvatna lokacija za gradnju Mevlane.

-Međutim, očito je ta lokacija nekom bitna iz nekih možda drugačijih razloga, a ne samo vjerskih. Tako da bi volio da to dobronamjerni građani grada Mostara prepoznaju i da nekako zajedno probamo ponovo spustiti loptu na zemlju i pokušamo gledati u budućnost. Ovaj grad treba pažljivo voditi, dolaze nove generacije koje su možda malo manje opterećene 90-im godinama, ali ako budemo mi vječito te teme podgrijavali, bojim se da idemo u krivom smjeru i da nas ne čeka dobra budućnost, kazao je Kordić. /HMS/

 

Preporučeno:

Continue Reading

EKONOMIJA

Tjedni komentar:Predsjednik HNS-a prof.dr.sc Dragan Čović dokazao(N-1) da je politika ZNANOST a ne ZANAT

Published

on

 Iz rukopisa prof.umjetnosti i povjesti Mate Kelave

Nema funkcionalne ni samoodrzive BiH bez poštivanja izvornog natktovljujućeg načela prema kojem su entiteti samo oblik institucionalizacije i operacionalizacije načela konstitutivnosti tri ,Deytonskim sporazumom i odlukama Ustavnog suda Bi H iz po Alijinoj apelaciji o konstitutivnosti sva tri naroda na podrucju BiH iz 1998.godine i u predmetu Ljubic iz 2017.godine zbog cega je za razliku od unitarizma i separatizma koji su nelegalni oblik politickog djelivanja tri i vise entiteta koji ce omoguciti u medusobnim razgovorima i politickim dogovorima o izmjeni izbornog zakona akomodaciju i konkordaciju  u cjelovitoj ,a ne jedinstvenoj medunarodno priznatoj BiH.

Tjedni Komentar “Narod bez vođe je kao stado bez pastira”

Čović: Nama u BiH ne treba niko ništa davati, to je naše, to smo krvlju platili

Prva tri predsjednika HDZ-a BiH, dr. Perinović, S. Klujić i pokojni dr. M. Brkić, su trajali ukupno manje od dvije godine jer su na čelo HDZ-a „postavljani“ na prijedlog sarajevskih vrhbosanskih i srebrno-bosanskih crkvenih krugova. Nakon njih su na čelu HDZ-a BiH su se smjenjivali, netko u težim netko u manje teškim vremenima, pokojni M. Boban, B. Rajić, D. Kordić i A. Jelavić. Svi oni su proglašavani „nacionalistima“ i nepopravljivim „radikalima“, te su manje-više morali otići s vrha HDZ-a BiH. (Za usporedbu, HDZ u RH je nakon smrti utemeljitelja dr. Franje Tuđmana, imao 1 predsjednicu i 3 predsjednika. S druge strane, bošnjačka SDA je kroz to vrijeme promijenila samo tri predsjednika, rahmetli S. Tihića i dva Izetbegovića).

Nakon kratkog predsjedanja B. Čolaka, na čelo HDZ-a BiH je 2005. godine izabran dr. Dragan Čović. Ministar financija i dopredsjednik Vlade Federacije BiH je bio od 1998. Do 2001., a hrvatski član Predsjedništva BiH od 2002. do 2005., kada je smijenjen voljom Visokog predstavnika. Svakako je za zapamtiti njegovu inicijativu ustavnih promjena iz 2005. godine, kada je s Dodikom i Tihićem pregovarao o ustavnim promjenama. Tzv. Prudski pregovori.

On osobno i njegova obitelj i uski krug prijatelja, ako nitko drugi, dugo će pamtiti i suđenja bez kraja u kojima su „padali“ međunarodni tužitelji koji nisu uspijevali konstruirati dokaze potrebne za presudu. Usprkos svemu, ponovno je izabran za hrvatskog člana P BiH, od 2014. do 2018. Na izborima 2018. godine je izbornim inježenjeringom, voljom većinskog bošnjačkog naroda u PBiH izabran Ž. Komšić.

Ovih samo par biografskih podataka pokazuju da neće biti jednostavno jednog dana napisati biografiju Dragana Čovića, pa ni njemu osobno neće biti lako odabrati najzanimljivije detalje za eventualne memoare.. Ušao je tijesnim putem u sam vrh hrvatske politike u BiH, a održao se, uz sve uspone i padove, duže od drugih. Ako se poslože neke međunarodne silnice i rasplet događaja u zemljama u okruženju, Dragan Čović ima priliku postati dio memorije svih budućih generacija Hrvata u BiH, kao onaj koji je kao ključni igrač uspio „ostati na terenu“ nego je doveo do kraja ili čak potpuno riješio za dugo vrijeme,  nacionalno pitanje Hrvata u BiH, posljedično i opstanak BiH kao multietničke, višenacionalne, kompleksne ali ipak održive države u modernoj Europi jakih (više)nacionalnih država spremnih odustati od dijela vlastitog suvereniteta za opće dobro svih, gdje nikomu neće biti tijesno a gdje će opet svatko moći ostvariti svoje partikularne državne i nacionalne, zasebne interese.

Što nam nude „suverenisti“ koji napadaju Čovića?

Nisu u pravu samozvani „suverenisti“ iz RH, prije svih Hasanbegović,  koji Čovićevu upućenost na Dodika kao vođu Srba u BiH uspoređuje s Plenkovićevim koaliranjem s Pupovcem. Jer pozicije jednostavno nisu iste. Srbi u BiH su narod, kao i Hrvati i Bošnjaci, a Srbi u RH su manjina, kao i Bošnjaci i Albanci i Česi i Mađari i Romi.

Nisu u pravu kada izjednačavaju izbor Emila Vlajkija za dopredsjednika RS-a s izborom Komšića za člana Predsjedništva BiH. Kada bi se u RS-u moglo glasovati i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i kada bi Dodik eventualno „višak“ glasova Srba usmjerio na kandidata koji bi bio protiv volje većinskog hrvatskog opredjeljenja, mogla bi se povlačiti nekakva paralela. A činjenica je da ni većina Srba s područja Federacije nije glasovala ni za jednog kandidata za člana PBiH, govori o tomu koliko je ograničena nekakva predizborna suradnja Čovića i Dodika. Postizborno Čović i Dodik, kao vođe dvaju konstitutivnih naroda, jednostavno moraju razgovarati i postaviti se kao politički „blok“ naspram bošnjačkih unitarista svih boja.

Svoditi problem neriješenog nacionalnog pitanja Hrvata u BiH na HDZ u Hrvatskoj i BiH je jednostavno pogrešno kako piše vrsni analitičar Marko Ljubić, suverenist  (bez navodnih znakova) koji piše jasno, precizno i otvoreno: „Pozivati se i ukazivati na HDZ-ove slabosti u Hrvatskoj i BiH, a zanemarivati činjenicu da upravo bošnjačka politička agresija, sprječava promjene čak i u HDZ-u i u hrvatskim politikama u BiH a pri tome ne nuditi nikakva rješenja i ne imati jasne stavove izuzev uopćenih, o jedinstvenoj državi BiH, suverenosti tri naroda, zapravo je pokušaj svođenje golemih i strateških problema s kojima je suočen ukupan hrvatski narod, na dnevno-politički obrazac. U tom smislu stav Neovisnih za Hrvatsku da je za njih hrvatski narod u BiH i u Hrvatskoj jedinstven, da s istih pozicija gledaju na njegova prava i sudbinu, lijepo zvuči, ali u kontekstu svega navedenoga –opasna je zabluda. Jednostavno, ista rješenja se ne mogu primjenjivati na ostvarivanje statusa Hrvata u BiH i u Hrvatskoj. Kao ni u Republici Srpskoj i Federaciji.

Politička budućnost Dragana Čovića

Ako je itko svjestan svoje trenutne situacije, onda je to zasigurno Dragan Čović. On sam najbolje zna da su i on i HDZ BiH posljednji put do naroda honorirani na izborima ne da bi se vratili „pobjednički“ u parlamentarne sjedalice u Federaciji i u Skupštini BiH, nego da bi dobili još jednu, posljednju šansu da, usprkos i unatoč svemu, riješe nacionalno pitanje Hrvata u BiH. Ukoliko, temeljem razgovora s relevantnim međunarodnim i domaćim političkim faktorima, zaključi da po tom pitanju ne može ništa učiniti – Dragan Čović će se sam povući s političke scene. Inače ga nikakvi politički liliputanci ne mogu obeshrabriti, niti zastrašiti nikakvim kaznenim procesima, i političkim ili medijskim podmetanjima.

Za očekivati je da će vlasti RH lagano uzmaknuti od dosadašnje čvrste i nepodijeljene potpore vladajućih i opozicije. Moguće je da, ovisno o procesu popune federalnog Doma naroda, a onda i Doma naroda Skupštine BiH, silom (ne)prilika poneki hrvatski zastupnik pokuša već viđenu igru (sjetimo se Platforme i Alijanse) davanja legitimiteta nekom novom većinskom bošnjačkom Savezu, ali je ovaj put takva mogućnost uistinu mala. Osim toga, za očekivati je promjenu retorike i pristupa formiranju vlasti i od strane Komšića i nazovi-građanskih lidera, kao i sa strane Izetbegovića i njegovih satelita. Tko će prvi početi slati signale popuštanja, najprije po pitanju korištenja popisa stanovnika iz 2013. umjesto onoga iz ’91., a onda posljedično i po pitanju konstituiranja domova naroda, znat ćemo već do kraja ove godine. Ukoliko vodeći bošnjački političari shvate da je to jedini način opstanka Federacije BiH i same BiH, te prihvate nakon toga razgovore o promjeni izbornog zakona, onda Čovićev daljnji angažman u politici svakako ima smisla, jer takve pregovore, uz dužno poštovanje svih, ne može voditi i uspješno končati ni jedan drugi trenutno aktivni hrvatski političar u BiH.  Mladen Ljubić-Vajta “Obilježena 33. obljetnice osnivanja Prve dragovoljačke postrojbe „Poskoci“ | MM Portal

Mladen -Vajta Ljubić

Continue Reading

KULTURA

VIDEO CVITANOVIĆ PORUČIO BOŠNJACIMA: “Ako ćete građansku državu onda ćete imati tri republike

Published

on

HDZ 1990 je stranka koja je u opoziciji na hrvatskom spektru političkih stranaka. Iako se bore protiv HDZ-a BiH skoro na svim poljima, postoje točke gdje su na istoj strani. Naravno, riječ je o mjestu člana Predsjedništva koji dolazi iz hrvatskog naroda.

O ovim temama ali i o aktuelnostima u BiH u emisiji “Istraga sedmice”, kod Avde Avdića na televiziji Hayat je govorio Ilija Cvitanović, lider “Devedesetke.

Hrvatski narod je malobrojan i neravnopravan u BiH. Nemojte očkivati da ćemo tražiti razlike u nacionalnim pitanjima od HDZ-a. Moramo imati dogovor s HDZ-om. Mi u Hercegbosanskoj županiji imamo vlast a oni su opozicija i obrnuto u drugim županijama. Na ključnim nacionalnim pitanjima se zna, nikada ne lutamo kada je u pitanju nacionalno pitanje. Više će oni lutati. Imali smo zajedničkog kandidata za hrvatskog člana predsjedništva i platili smo cijenu za to jer smo to morali uraditi iz straha da ponovo ne bude izabran Komšić. Ako to moramo platiti dok ne dobijemo legitimnog predstavnika uredu je, kazao je Cvizanović.Cvitanović poručio Bošnjacima: 'Ako ćete građansku državu onda ćete imati tri republike' - ABCportal

Smatra da je Komšić trebao konsultirati izaslanike hrvatskog naroda u Domu naroda BiH da pokrene vitalni nacionalni interes u mnogi slučajevima.

Jedno 300 puta je trebao tražiti vitalni nacionalni interes. Recimo u pitanju Pelješkog mosta gdje sam za izgradnju tog mosta. Što mi imamo problem s tim. Urađeno je sve po standardima. Svi brodovi koji trebaju mogu ući u Neumski zaljev. Komšić je glasao ne znam u čijem interesu protiv Pelješkog mosta. Zato u FBiH mora postojati suštinski dogovor. Imamo problem u Predsjedništvu BiH, Domu naroda BiH i Vijeću naroda RS gdje se Hrvatima biraju drugi predstavnici.

Cvijanović kaže kako prijedlog koji dolazi od hrvatskih stranaka ne ugrožava Hrvate koji ne žive u dominantno ‘nehrvatskim’ područjima.

Ne mislim da sam bolji od Hrvata iz Tuzle. Ne bi mu nitko ukinuo pravo da uđe u Dom naroda. Imate pet kantona gdje će biti izabrano četiri ili pet izaslanika koji bi birali dvojicu koji nose legitimitet onoliko koliko živi Hrvata na tom području. Schmidt je to promijenio ali nije promijenio Ustav. Niste upravu da ide to na štetu Hrvata iz Bosne.ILIJA CVITANOVIĆ PORUČIO BOŠNJACIMA: 'Ako hoćete građansku državu onda ćete  imati tri republike. Kako mislite da bilo ko od Hrvata i Srba pristane na  to!?' (VIDEO) | Slobodna Bosna

Ilija Cvitanović je pojasnio kako je on izabran u Dom naroda BiH te je pojasnio kako su i DF-ovi zastupnici glasali za HDZ-ove kandidate ali i HDZ-ovi za DF-ove.

“Ja sam izabran s četiri izaslanika iz Doma naroda FBiH. HDZ ’90 je samostalno imao mogućnost izabrati pet izaslanika sa HNP-om. Isti dan je u Mostaru Mikulić iz DF-a podržao HDZ. Ne možete nekoga odbiti kada glasa za vas. Bitno je da znate situaciju u Skupštini Srednje Bosne. Zahavaljujem se gospođi koja je iz DF-a glasala za nas. U ZHŽ nam HDZ kupuje izaslanike”, tvrdi.

Govoreći o građanskoj državi istakao je da je to nemoguć projekat zbog konstalacije odnosa u BiH odnosno da se nema ruku za takvo nešto.

Ako hoćete građansku državu onda ćete imati tri republike. Kako mislite da bilo tko od Hrvata i Srba pristane na to!?

Na kraju gostovanja se osvrnuo i na odnos premijera Hrvatske Andreja Plenkovića prema BiH ali i strankama s hrvatskim predzankom.

Ne znam hoće li Hrvatska uvesti sankcije Dodiku. Plenković će nas podržavati na putu ka EU. Ali on je također dao i podršku institucijama BiH. Ali Plenković se previše sastaje s Čovićem. Svi mi želimo imati utjecaja u skladu s našim izbornim legitimitetom. Dakle trebao bi surađivati i s drugim strankama, kazao je Cvitanović./HMS/

 

Preporučeno:

Continue Reading

KULTURA

PLENKOVIĆ O REZULTATIMA LOKALNIH IZBORA U RH: Hrvatska je ponovno dominantno plava

Published

on

Iz gradske organizacije HDZ-a grada Zagreba obratio se predsjednik HDZ-a i Vlade Hrvatske Andrej Plenković. Nakon održanih lokalnih izbora poručio da je Hrvatska ponovno “dominantno plava”, istaknuo izvrsne rezultate HDZ-a, pobjede u Osijeku i Sisku, otvorenu bitku za Split te loš rezultat SDP-a u Rijeci.

– Nakon održanog prvog kruga lokalnih izbora želim čestitati prije svega kandidatkinjama i kandidatima Hrvatske demokratske zajednice i našim partnerima na sjajnom angažmanu u ovoj kampanji proteklih nekoliko tjedana i za mnoge nekoliko mjeseci. Mislim da smo, ukupno gledajući, ostvarili sjajne rezultate. Hrvatska je i ovaj put nakon lokalnih izbora dominantno plave boje. To smo i očekivali i vjerujem da su svi na terenu vodili računa kako da u svojim sredinama predstave naš program nacionalna snaga i lokalna vizija, koji je u potpunosti utjelovio našu politiku ravnomjernog regionalnog razvoja, veće decentralizacije, to jest davanje ovlasti županijama, gradovima i općinama, više sredstava županijama, gradovima i općinama i realizaciju brojnih projekata u svim krajima Hrvatske, rekao je Plenković.

– I kada gledam rezultate, oni su u biti manje više, osim nešto sjajnih postignuća naših kandidata, zacementirali situaciju kakva je trenutačno. Što znači da je ova politika koju vodimo doživjela uspjeh. Sad govorim generalno za Hrvatsku, jer su oni koji su bili u poziciji povjerenja manje više to povjerenje zadržali. Što se nas tiče, mi smo u ovu utakmicu krenuli s okolnostima u koje smo imali povjerenje u 75% županija, 15 od 20, u 44% gradova, 56 od 127 i u čak 46% općina, 197 od 428, naveo je.

Dodao je da su rezultati prvog kruga puno bolji za HDZ nego što su bili u prvom krugu prije četiri godine.

– Naime, tada smo, na primjer, dobili izravno u prvom krugu četiri županije. U ovom trenutku, premda se još broje rezultati, imamo šest sigurno izabranih župana i dvojicu koji su na oko 50%, što znači duplo, a povrh toga vodimo u još osam županija s izglednim šansama da osvojimo te županije za dva tjedna. Slična je situacija i u gradovima. Već sada smo osvojili 43 grada, 154 općine, to su podaci otprilike sati i pol, kad još nisu bile obrađene sve sredine, dakle fali ih, što znači da ćemo mi, realno gledajući, ostvariti rezultat koji će biti najmanje jednako dobar kao rekordni 2021. godine, a izgledno i bolji, istaknuo je./HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba