Connect with us

KULTURA

VIDEO KORDIĆ: Mostar nije mjesto za voditi nacionalne i vjerske utakmice

Published

on

Izgradnja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru mnogima je trnu oku. Odmakom vremena pritisci ne jenjavaju, nego još više jačaju. Tako je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Hercegovačko-Neretvanske županije, Bekir Isović, po prijavi Medžlisa Islamske zajednice Mostar i udruge Mostarski krug, dao nalog županijskom građevinskom inspektoru Harisu Spahiću za izvršenje nadzora nad gradilištem. Zbog toga je gradonačelnik Mostara, Mario Kordić, protiv njih podnio kaznenu prijavu. Tim povodom, gradonačelnik Mostara Mario Kordić, gostovao je u Dnevniku RTV Herceg-Bosne. On je spomenuti inspekcijski nadzor nazvao “pravnim i institucionalnim nasiljem i nezakonitim pokušajem zaustavljanja izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru”.

Podsjetivši na kronologiju cijelog događanja, Kordić je kazao da se zgrada Hrvatskog narodnog kazališta gradi s dozvolama koje su izdane tijekom devedesetih, a potvrđene još jedan put 2018. godine. Gradonačelnik Mostara podsjetio je i da su dozvole tijekom minulih godina provjeravane više puta od različitih instanci te kazao da u tome nema ništa sporno.

– Zgrada se radi po svim zakonskim regulativama, po građevinskim propisima. Međutim, zadnje dvije godine svjedočimo poprilično velikom pritisku kad je u pitanju taj objekt u gradu Mostaru za kojeg smatram da je velika dobrobit i nekakva pozitivna priča grada Mostara jer se radi o jednom kulturnom objektu, rekao je Kordić u razgovoru s urednikom i voditeljem Damirom Bliznacem.

“Islamska zajednica zlorabila nacionalnost pravobranitelja”
Gost Dnevnika RTV HB kaže i da je prije dvije godine krenuo pritisak provociran od strane Islamske zajednice koja je tada, zlorabeći nacionalnu pripadnost pravobranitelja grada Mostara pokrenula jedan zahtjev da se podigne tužba s premisom da je grad tom aktivnošću oštećen.

“Koliko je apsurdna priča, govori činjenica da je grad Mostar suosnivač Hrvatskog narodnog kazališta; da je lokalitet na kojem se gradi Hrvatsko narodno kazalište lokalitet grada Mostara, a da bude stvar još upečatljivija, Hrvatsko narodno kazalište, kako i znate, gradi se novcem sa svih razina”, kazao je Kordić podsjetivši da se zgrada HNK Mostar gradi sredstvima grada, županije, Federacije BiH te Republike Hrvatske.

Ministarstvo i županijska inspekcija nenadležni
Kordić smatra da institucije pravne države moraju raditi svoj posao te da institucije poput sudova i tužiteljstava imaju pravo preispitati bilo kakav dokument grada Mostara. Podsjetio je i da tužiteljstvo nije nikad za shodno našlo da povuče bilo kakav potez, jer smatra da su dokumenti svi u redu.

“Međutim, unatoč tomu svemu, Islamska zajednica i dalje radi pritisak. Nije bilo očito ovo dovoljno; sudski epilog koji je trebao biti do sad gotov, bi trebao pokazati da taj objekt ima svu urednu dokumentaciju i da izgradnja uopće nije sporna. Očito se njima žuri ili pokušavaju nešto drugo napraviti i pokreću nešto što je izazvalo kod mene ovu burnu reakciju”, kazao je Kordić pojašnjavajući da se takva reakcija dogodila zbog toga što Županijsko ministarstvo građenja i Županijska građevinska inspekcija nisu nadležni dolaziti na bilo koji objekt koji grad Mostar gradi.

Gost dnevnika kaže i da nadležnost tu ima isključivo grad Mostar, i za izdavanje dokumentacije i za provjeru inspekcijske nadzore.

– Očito je zlouporaba institucija ove države, degradiranje institucija ove države. Žao mi je zbog toga da je ministarstvo uopće pristalo na takav jedan potez. Da tome tako svjedoči dokument inspektora koji je došao na gradilište i izjavio pismeno da on nije nadležan. Unatoč tome se pravio ponovno pritisak na te ljude da se zaustavi gradnja i meni osobno je tih ljudi žao. Prijetilo se zatvaranjem gradilišta i svime ostalim, time bi se nanijela šteta gradu Mostaru, a i Županiji čiji je djelatnik upravo taj ministar i taj inspektor. Tako da je ova situacija suluda, istaknuo je Kordić.

Mostar nije mjesto za voditi nacionalne i vjerske utakmice
Kordić je rezolutno kazao da će sigurno koristiti sve mehanizme da zaštiti i grad Mostar i imovinu grada Mostara.

– Ono što me žalosti u ovom momentu, to je ogromna politička bura i nestabilnost u ovoj državi. Grad Mostar, zbog svojih specifičnosti i naše nacionalne strukture u gradu Mostaru, definitivno nije neko mjesto gdje bi se trebalo voditi nekakve ovakve političke ili vjerske utakmice. Čak štoviše, možda pogledati da smo zadnje četiri godine na način kako smo vodili politiku, a to je da je umjerenim jednim tonom, jednom umjerenošću u vođenju politike, jednim dijalogom, razgovaranjem na svim temama, pokušamo malo smiriti situaciju, istaknuo je Kordić.

Vremena se mijenjaju
Urednik i voditelj kazao je da mu ova situacija sliči na početak predizborne kampanje, a Kordić je kazao da je još gore ako je tako.

“Mi imamo godinu dana do narednih izbora. Grad Mostaru ima puno posla. Zadnjih par godina smo pokazali da nam je grad Mostar kao jedinstveni grad bitan. Pokazali smo da želimo zajednički suživot ovdje s bilo kim dobronamjernim tko želi živjeti u ovom gradu. Tome govore i proračunska sredstva i svi potezi. Sve odluke koje su donošene, donošene su u dogovoru, u nekakvom dijalogu. Nije se gledalo je li to više pogoduje Hrvatima, Bošnjacima ili Srbima, već se gledao isključivo grad Mostar i to je bila agenda na kojoj smo zadnje četiri godine radili politiku. Nažalost, sada se vremena mijenjaju, ljudi se očito mijenjaju, neki utjecaj u politici SDA se vide od strane i, kako ste spomenuli, te organizacije Krug, Mostarski krug ili kako se već zovu, Medžlisa islamske zajednice…”, kazao je Kordić dodajući da se boji da ovo nije dobar smjer.

Dizanje tenzija
Gradonačelnik Mostara kazao je i da se u Mostaru osjete poprilične tenzije.

“Kako god smo probali nekom umjerenom politikom i komunikacijom prema van poručiti da je suživot jako bitan, da je bitno da ispoštujemo jedni druge, da jedni druge u svakom nekakvom detalju podržavamo, nekakva drugačija politika se osjeti sad sa strane SDA. Bojim se da će to u ovom gradu koji je, neću reći bure baruta, ali grad koji ima svoje specifičnosti, podići nacionalne tenzije i onda ćemo nažalost svjedočiti vrlo vjerojatno nekakvim incidentima i opet će se pokušat pričat o gradu Mostaru kao gradu slučaju”, kazao je Kordić i poručio da on kao gradonačelnik neće nikome dopustiti vraćanje u nekakva “čudna vremena”.

Kazao je i da smatra da u Mostaru ima dovoljno normalnih ljudi te da traži njihovu podršku.

“Vrlo vjerojatno sam je i dobio na zadnjim izborima, a to je da pravimo jedan moderan europski grad po mjeru svakog stanovnika grada Mostara”, kaže Kordić.

HNK Mostar i “Mevlana” nisu ni slični
Odgovarajući na pitanje koliko ovi pritisci koji dolaze zbog izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru imaju poveznicu, ili imaju li uopće ikakvu poveznicu, sa zahtjevom Islamske zajednice da se na tom području, u centru grada Mostara, gradi i interkulturni centar Mevlana, Kordić je kazao da su te dvije teme jako povezane,

-Međutim, nisu ni slične. Hrvatsko narodno kazalište se gradi po urednim dokumentima, počev od prostorno-regulacijskih planova, izdanih dozvola kroz sav ovaj period od devedesetih do 2020-ih godina. Međutim, kad je zahtjev islamske zajednice u pitanju na temu Mevlane i izgradnje Mevlane u centralnoj zoni, tu sam više puta komunicirao da nije to stvar dobre volje gradonačelnika; želi li to ili ne želi. Radi se o jednom čisto pravnom nemogućnosti izdavanja bilo kakve dokumentacije. Sve što bi grad Mostara kroz svoje institucije izdao na tom lokalitetu bi bilo protuzakonito i protiv pravnih akata grada Mostara koje je donijelo Gradsko vijeće grada Mostara. Tako da je tu priča poprilično jednostavna, kazao je Kordić poručivši da mu nije jasno zašto se rade pritisci koji bi mogli uzburkati duhove u Mostaru. Smatra i da bi to pitanje trebalo postaviti ljudima koji takve inicijative pokreću.

Kordić je istaknuo da je s njegove strane bilo više pokušaja da se kroz dijalog pronađe adekvatna lokacija za gradnju Mevlane.

-Međutim, očito je ta lokacija nekom bitna iz nekih možda drugačijih razloga, a ne samo vjerskih. Tako da bi volio da to dobronamjerni građani grada Mostara prepoznaju i da nekako zajedno probamo ponovo spustiti loptu na zemlju i pokušamo gledati u budućnost. Ovaj grad treba pažljivo voditi, dolaze nove generacije koje su možda malo manje opterećene 90-im godinama, ali ako budemo mi vječito te teme podgrijavali, bojim se da idemo u krivom smjeru i da nas ne čeka dobra budućnost, kazao je Kordić. /HMS/

 

Preporučeno:

Continue Reading

KULTURA

Gradonacelnik Mostara dr.Mario Kordic ‘Dragi ministre Hurtiću,

Published

on

 

S obzirom na to da ste, osim što ste ministar, i nakladnik školskih udžbenika, očekivao bih da ćete više pozornosti posvetiti značenju riječi nego njihovom jeftinom poigravanju. Umjesto lekcija o tome tko je došao “sprijeda”, a tko “sazada”, bilo bi korisnije da se držite činjenica i prava.

Požurili ste tražiti ispriku pozivajući se na inspekcijsko rješenje koje Vaši politički partneri u Mostaru od jutros predstavljaju kao veliki preokret u slučaju JP Komunalno.

Nemojte obmanjivati javnost, a posebno bivše djelatnike JP Komunalno. To inspekcijsko rješenje samo po sebi ne mijenja njihov radnopravni status. Ono nije pravomoćno, a njegova će se zakonitost preispitati u odgovarajućem postupku. O tome će odlučivati sudovi, a ne političari i konferencije za medije.

Posebno je zanimljivo da, prema informacijama kojima raspolažemo, ovakvo rješenje predstavlja presedan u dosadašnjoj inspekcijskoj praksi. Ako je to doista tako, i o tome će svoju konačnu riječ dati nadležne institucije.

Vaš zahtjev za isprikom zato ne govori o pravnom raspletu ovog slučaja, nego o želji da unaprijed politički proglasite pobjedu.

Razumijem da ste, u nedostatku konkretnih rezultata vlastitog rada, procijenili kako biste političke poene mogli prikupljati na slučaju radnika JP Komunalno. Međutim, javnosti je dobro poznato da upravo Vaše ministarstvo svojim zaposlenicima duguje milijunske iznose te je zbog takvog poslovanja dobilo negativno mišljenje Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine. Godinama su zaposlenici Vašeg ministarstva sudskim putem dokazivali nezakonitosti u njegovu radu, zbog čega Bosna i Hercegovina i danas plaća milijunske odštete.

A što se Mostara tiče, da ste ovaj put odlučili zaobići naš grad, vjerujem da građani ne bi osjetili nikakav nedostatak. Ono što Mostaru danas najmanje treba jesu političari koji dolaze skupljati političke bodove na tuđim problemima, unaprijed presuđivati postupke koji još traju i stvarati lažnu nadu ljudima da je njihov radnopravni status riješen, iako o tome tek trebaju odlučiti nadležne institucije.

O tome tko je u pravu neće odlučiti ni Vaše objave ni konferencije za medije. Odlučit će sudovi. A tada će građani najbolje vidjeti tko je govorio činjenicama, a tko je skupljao političke bodove.

Continue Reading

KULTURA

Izvrstan nastup predsjednika HDZ-1990 Ilije Cvtanovica

Published

on

Slaven Kovacevic nema nista hrvatskog U sebi NIJE ni Kirsten A BIO pripadnik Armije BIH …………..sta VISE reci….

Continue Reading

KULTURA

„Oluja“ – temelj hrvatske slobode i prekretnica na putu prema miru u BiH, pobjeda koja je promijenila tijek povijesti

Published

on

Sjećanje na hrvatsku pobjedu ostvarenu u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“ svoju punu vrijednost dobiva onda kada se čuva kao istina, prenosi novim naraštajima i pretvara u odgovornost prema slobodi izborenoj žrtvom hrvatskih branitelja.

Tu su poruku iz Knina uputili predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, koji su s izaslanstvom HNS-a BiH sudjelovali u obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“.

Najveća oslobodilačka operacija Hrvatske vojske i policije te odlučujuća pobjeda u Domovinskom ratu i danas ostaje simbol hrvatske slobode, zajedništva i snage hrvatskih branitelja.

Uz obitelji hrvatskih branitelja, ratne zapovjednike, predstavnike braniteljskih udruga i najviše dužnosnike Republike Hrvatske, izaslanstvo HNS-a BiH položilo je vijenac kod Spomenika hrvatske pobjede „Oluja 95“ na Trgu dr. Ante Starčevića, odajući počast svima čija je žrtva ugrađena u temelje hrvatske slobode.

„Knin je trajni simbol hrvatske pobjede, ali i mjesto na kojem s najvećim poštovanjem izgovaramo imena onih kojima tu pobjedu i slobodu dugujemo. Vojno-redarstvena operacija ‘Oluja’ potvrdila je snagu hrvatskoga zajedništva, odlučnost hrvatskih branitelja i pravo hrvatskoga naroda na slobodu i vlastitu državu. Ta pobjeda imala je snažno značenje i za Bosnu i Hercegovinu, osobito za hrvatski narod koji je u najtežim godinama dijelio istu borbu, žrtvu i nadu. Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja čestitam svim Hrvaticama i Hrvatima, a osobito hrvatskim braniteljima, koji su svojom hrabrošću, odlučnošću i žrtvom omogućili slobodu koju danas baštinimo. Naša je trajna obveza čuvati istinu o Domovinskom ratu, dostojanstvo hrvatskih branitelja i neraskidivu povezanost hrvatskoga naroda“, poručio je predsjednik Čović.Galerija 9

Obilježavanje je započelo svetom misom u Crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, koju je predvodio vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan. U propovijedi je kazao: „Kada je nad Kninom podignuta hrvatska zastava, povijest nije završila, nego je započela nova odgovornost. ‘Oluja’ pripada povijesti, ali njezino sjećanje mora imati i buduće vrijeme.“

Nakon svete mise uslijedilo je odavanje počasti kod Spomenika hrvatske pobjede „Oluja 95“ na središnjem kninskom trgu, gdje je mons. Bogdan predvodio molitvu za poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje. Čović i Filipović potom su nazočili središnjoj svečanosti na stadionu NK Dinara i Kninskoj tvrđavi, gdje je podignuta zastava Republike Hrvatske.

„Oluja“ je Hrvatskoj donijela slobodu, a Bosni i Hercegovini otvorila put prema miru

Vojno-redarstvena operacija „Oluja“ započela je 4. kolovoza 1995. godine u 5 sati. U samo 85 sati oslobođeno je 11.000 četvornih kilometara dotad okupiranoga područja. Knin je oslobođen 5. kolovoza, čime je ostvaren najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije te jedan od ključnih ciljeva Domovinskoga rata.

Na oltar domovine u „Oluji“ su život položila 243 hrvatska branitelja, 1.430 ih je ranjeno, a dvojica hrvatskih branitelja još se uvijek vode kao nestala.

Operacijom je u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen najveći dio dotad okupiranoga područja, dok je hrvatsko Podunavlje poslije vraćeno mirnom reintegracijom. Istodobno je prekinuta dugotrajna opsada bihaćkoga područja i bitno promijenjen strateški odnos snaga u BiH.

Nakon „Oluje“ uslijedile su operacije hrvatskih snaga „Maestral“ i „Južni potez“, uz istodobno djelovanje i napredovanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Time je dodatno promijenjen odnos snaga i otvoren prostor za završetak rata i početak mirovnih pregovora.

Vojni uspjesi ostvareni tijekom ljeta i jeseni 1995. godine, zajedno s međunarodnim diplomatskim djelovanjem, stvorili su pretpostavke za mirovni sporazum. Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini parafiran je 21. studenoga 1995. godine u Daytonu, a potpisan 14. prosinca iste godine u Parizu. „Oluja“ je tako ostala jedan od temelja moderne hrvatske državnosti i jedna od ključnih vojno-političkih prekretnica na putu prema miru u BiH.

„Sloboda se ne nasljeđuje bez odgovornosti. Zato danas prije svega zahvaljujemo hrvatskim braniteljima, obiteljima poginulih i nestalih te svima koji su svoje živote i budućnost podredili obrani hrvatskoga naroda. Zato Oluja nije samo povijesna činjenica koju obilježavamo jednom godišnje. Ona je odgovornost da mladim naraštajima ostavimo cjelovitu, jasnu i činjenicama utemeljenu istinu o vremenu u kojem je hrvatska sloboda izborena velikom žrtvom. U toj istini svoje mjesto mora imati i doprinos hrvatskih branitelja iz BiH te Hrvatskog vijeća obrane. Naša nazočnost danas u Kninu izraz je zahvalnosti, pripadnosti i odlučnosti da se nijedna žrtva ne zaboravi, a nijedan dio zajedničke hrvatske povijesti ne prešuti“, istaknula je zastupnica Filipović.

Središnji program obuhvatio je čitanje povjesnice VRO „Oluja“, minutu šutnje, počasne prelete te prikaz združenih sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Govoreći u ime hrvatskih branitelja, predsjednik Udruge veterana 7. gardijske brigade „Puma“ Robert Puja podsjetio je na doprinos „Puma“ oslobađanju Knina i podizanju hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi te istaknuo kako će 5. kolovoza zauvijek ostati simbol hrvatske pobjede, zajedništva i slobode. Posebno je ukazao na rješavanje sudbine nestalih osoba kao najbolnije otvoreno pitanje iz Domovinskoga rata.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković naglasio je povijesni značaj operacije za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, poručivši: „‘Oluja’ je spasila Bihać od prijeteće humanitarne katastrofe, promijenila odnos snaga u Bosni i Hercegovini i otvorila put miru i Daytonskom sporazumu. To su povijesne činjenice na kojima počiva naš ponos – miran, dostojanstven i nepokolebljiv. Oluja nas podsjeća da nijedna prepreka nije nepremostiva kada vjerujemo u Hrvatsku i kada smo okupljeni oko zajedničkoga cilja.“

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković istaknuo je kako pobjeda u „Oluji“ nije promijenila samo tijek hrvatske povijesti, nego i poimanje potencijala Hrvatske, koja je u protekla tri desetljeća izrasla u snažnu državu, članicu Europske unije i NATO-a te aktera koji vlastitim glasom sudjeluje u oblikovanju europske i euroatlantske budućnosti: „Do današnje Hrvatske prevalili smo put koji se mnogima činio nedostižnim, a hrvatski je čovjek pokazao što može ostvariti kada vjeruje u vlastitu snagu i potencijale; zato svim hrvatskim braniteljima izražavam duboku i trajnu zahvalnost.“

U završnom obraćanju predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović govorio je o iskustvu Domovinskoga rata, ulozi Hrvatske vojske te zajedničkom ratnom putu hrvatskoga naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. „Ovo je bio zajednički rat. Braća po oružju, neodvojivi jedni od drugih. Ne bi bilo Daytona da nije bilo Hrvatske vojske, da nije bilo hrvatskih gardijskih brigada i HV-a. To je jednostavno istina u politici i u povijesti. Hrvatska rat nije dobila samo vojnom silom, nego i pameću“, naglasio je Milanović.Galerija 12Galerija 10

Galerija 14

Uz predsjednika Čovića i zastupnicu Filipović, u izaslanstvu Hrvatskog narodnog sabora BiH bili su i članica Predsjedništva HNS-a BiH Josipa Prskalo, zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić, predsjednik Odjela za branitelje Glavnog vijeća HNS-a BiH i ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Županije Zapadnohercegovačke Mladen Begić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović, gradonačelnik Grada Širokog Brijega Ivo Pavković te predsjednica Udruge obitelji poginulih hrvatskih branitelja HVO-a HB Jasna Zlomislić.

Izvor: hnsbih.ba

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16
Galerija 17
Galerija 18
Galerija 19
Galerija 20

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba