Connect with us

Uncategorized

Orasje..Darijana Filipovic.., svečano otvorivši 31. Dane hrvatskog filma „Ivo Gregurević..

Published

on

Nasljeđe koje povezuje: Orašje kroz film čuva zajedništvo i identitet Posavine

Izdvajamo

29.08.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16

„Otvoriti Dane hrvatskog filma ‘Ivo Gregurević’ ovdje, u njegovu rodnom Orašju, za mene simbolično znači nastaviti tradiciju koju je gradio s puno ljubavi, posvećenosti i nepokolebljivog ponosa prema svojoj Posavini. Njegovi kolege glumci svjedoče da je bio velikan našega glumišta, a njegova Posavina svjedoči da je bio čovjek koji nije zaboravljao svoje ljude i koji je čvrsto vjerovao da film pripada njegovu narodu i njegovu zavičaju. Mi večeras slavimo film, ali prije svega slavimo tu autentičnost, emociju i snagu koju nam je ostavio u nasljeđe. Svaki kadar filmova koji će se ovih dana prikazati u Orašju nosi upravo onu iskru s kojom je sve započelo. Svima vama koji ste ovdje okupljeni i koji ovih dana boravite u Orašju želim da ove dane provedemo i doživimo otvorena srca, uz iskrenu emociju i u zajedništvu, baš kako je sve počelo prije 31 godinu“, kazala je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, svečano otvorivši 31. Dane hrvatskog filma „Ivo Gregurević“.

Upravo je s tom porukom večeras započelo novo poglavlje festivalske priče koja Orašje i hrvatski film povezuje već više od tri desetljeća. Pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske, festival i ove godine okuplja filmske umjetnike, predstavnike institucija i publiku, potvrđujući mjesto Orašja kao jednog od prepoznatljivih središta hrvatskoga filma i kulturnog identiteta Posavine.

Svečanom otvorenju prethodio je program posvećen čovjeku s kojim je ova festivalska priča i započela. Na njegovu grobu na groblju Karaula u Donjoj Mahali položeni su vijenci i odana počast Ivi Gregureviću, nakon čega je održan prijem gradonačelnika Orašja Marijana Oršolića.

Gradonačelnik Oršolić podsjetio je na okolnosti u kojima je festival nastao te na njegovo značenje za grad koji se tijekom protekla tri desetljeća obnavljao i razvijao zajedno s ovom kulturnom manifestacijom: „Mi koji ovdje živimo dobro znamo iz čega smo izašli 1995. godine, kada je jedna skupina ljudi na čelu s Ivom Gregurevićem imala snage, vizije i volje da u posljednjoj ratnoj godini upravo ovdje pokrene filmski festival. Doista je trebalo imati snage, mudrosti i znanja da se sve ovo održi kroz sve ove godine. Ovaj će grad sigurno učiniti sve što treba kako bi i ovaj festival, kao i sve drugo što Orašje razvija, napredovao iz godine u godinu“, istaknuo je Oršolić.

Upravo je Gregurevićeva povezanost s rodnim krajem tijekom godina festivalu dala značenje koje nadilazi filmski program. Orašje je kroz Dane hrvatskog filma postalo mjesto susreta umjetnika, institucija i publike iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, ali i jedna od trajnih kulturnih poveznica hrvatskoga naroda s obje strane granice.

O značenju takve institucionalne i kulturne povezanosti govorio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, koji se okupljenima obratio u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića.

„Ovim festivalom Ivo je na najljepši način spojio svoj narod i svoje dvije domovine s obje strane granice. Ostvario je uspjehe diljem Hrvatske i šire, ali uvijek se vraćao svojoj Posavini i ljudima koji su ga oblikovali. Njegova će ostavština živjeti i svake će godine biti sve snažnija zahvaljujući mladim glumcima koji dolaze, ali i našem zajedništvu. Želim da ovaj festival još dugo traje te ostane mjesto susreta, prijateljstva i zajedništva hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj“, poručio je Milas.

Važnost festivala u očuvanju i promicanju hrvatske filmske i kulturne baštine naglasila je i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića Vesna Bedeković: „Festival je tijekom više od tri desetljeća, od jedne male posavske filmske smotre, prerastao u prepoznatljivo kulturno događanje koje okuplja filmske umjetnike iz Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i susjednih zemalja. Dani hrvatskog filma u Orašju rasli su i sazrijevali te su s vremenom stekli prepoznatljiv naziv ‘Mala Pula’. Noseći s ponosom ime svoga utemeljitelja, velikana hrvatskoga glumišta Ive Gregurevića, festival je postao nezaobilazan dio identiteta Grada Orašja, Bosanske Posavine, ali i cijele regije.“

Središnja tema svečane akademije „Emocija na filmskom platnu kroz uloge Ive Gregurevića“ njegovu je glumačku ostavštinu približila kroz različite likove i filmske trenutke. Predsjednik Organizacijskog odbora Iljo Benković govorio je o ljudima koji su tijekom desetljeća oblikovali festivalsku priču Orašja i o trajnoj vezi koju festival čuva s umjetnicima koji više nisu među nama.

„Svi vi skupa, i ja zajedno s vama, te ljude jednostavno ne zaboravljamo. Ne zaboravljamo ih zato što ih cijenimo i poštujemo, zato što su kroz svoj glumački zanat učinili toliko dobroga i pozitivnoga da bi ovaj svijet bio ljepši, zabavniji i sadržajniji, i napose zato što su s radošću dolazili na ovaj festival, u ovaj grad i među ljude koje su iskreno cijenili i voljeli“, kazao je Benković.

Orašje ove dane živi kroz filmove, ljude koji ih stvaraju i publiku koja im se vraća. Posebno mjesto u ovogodišnjem izdanju zauzela je i dodjela nagrade „Ivo Gregurević“ glumici Kseniji Pajić, dok festivalski dani, koji traju do 9. rujna, nastavljaju priču grada koji je hrvatskom filmu dao jednoga od svojih najprepoznatljivijih glumaca.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

Uncategorized

LJilja Zovko. ..AGRESIJA JE AGRESIJA — BEZ OBZIRA NA ZASTAVU.

Published

on

MANIFEST PROTIV AGRESORA I OSVAJAČKIH UMOVA

Slušajte dobro, svi koji tuđu zemlju gledate kao svoj plijen:

ISTA MJERA ZA SVE!

Nije agresija „oslobođenje“ zato što je provodi vaša zastava.
Nije okupacija „povijesno pravo“ zato što ste promijenili granicu.
Nije otimačina „ujedinjenje“ zato što ste pronašli zgodan povijesni izgovor.

Osuđujemo nacističku agresiju.
Osuđujemo sovjetsku agresiju.
Osuđujemo svaki imperijalizam, svaki ekspanzionizam i svaki pokušaj da se silom prekrajaju tuđe granice.

Ali isto tako odbacujemo i propagandu pobjednika.

Hoćemo dokumente.
Hoćemo arhive.
Hoćemo činjenice.
Hoćemo cijelu sliku — čak i onda kada nam se ne sviđa.

Jer nije znanje ponavljati ono što nam odgovara.

Znanje je imati hrabrosti priznati ono što nam ne odgovara.

Ako osuđujemo Hitlerov napad na Poljsku, osudit ćemo i Staljinov napad na Poljsku.

Ako govorimo o nacističkom imperijalizmu, govorit ćemo i o sovjetskom.

Ako istražujemo zločine jedne ideologije, istražit ćemo ih sve.

I nećemo prihvatiti da nam bilo koji politički centar određuje koju ćemo povijest smjeti čitati.

Jer granice nisu plijen.
Narodi nisu plijen.
Tuđi identitet nije plijen.
A povijest nije vlasništvo pobjednika.

AGRESIJA JE AGRESIJA — BEZ OBZIRA NA ZASTAVU.

I zapamtite:
Tko traži istinu samo kada mu odgovara, ne traži istinu.
Traži opravdanje.

#IstaMjeraZaSve
#ProtivAgresije
#ProtivImperijalizma
#PovijestBezDvostrukihKriterija
#ČinjeniceNePropaganda

Continue Reading

Uncategorized

Iz rukopisa Marka Ćavara”Na brdu Mosor u selu Gostuša, u župi Mostarski Gradac (Široki Brijeg) i ove godine je održana misa i odana počast palim Škriparima.

Published

on

Svetom misom zadušnicom i polaganjem vijenaca na Mosoru danas je u nedjelju, 20. rujna, obilježena 80. obljetnica smrti „Škripara“ koji su mučki ubijeni 18. rujna 1946. godine!
Na brdu Mosor u selu Gostuša, u župi Mostarski Gradac (Široki Brijeg) i ove godine je održana misa i odana počast palim Škriparima. Na mjestu ubojstva stoji spomen ploča s uklesanim imenima desetorice hrvatskih domoljuba koji se nisu htjeli predati partizanima do u jesen 1946. godine, kada ih je jugoslavenska Udba na prevaru ubila:
Marijofil Mandić (Š. Brijeg), Zlatko Ćavar (Oklaji), Jure Zovko (Oklaji), Bože Hrkać (Mokro), Jakiša Alpeza (Ledinac), Vidak Prskalo (Mokro), Veselko Rezić (D. Crnač), Ivan Jurčić (Ružići), Ivan Kolobarić (Mamići), Ivan Katura (Višnjica).
Škripari su bili križari koji su 1945. godine odbijali priznati novu vlast i nastavili su se boriti svojim posebnim gerilskim načinom nekoliko godina iza toga. Bili su problem tadašnjoj komunističkoj vlasti. Njihova prebivališta i skrovišta bila su u kamenjaru, u takozvanim škripinama pa su po tome i dobili ime.
Svetu misu je predvodio fra Mile Vlašić. Prije služenja svete mise, održana je procesija do groba pobijenih “Škripara”.
Polozeni su vijenci u ime Grada Širokog Brijega, Vlade Županije Zapadnohercegovacke  i članova navijačke skupine “Škripari” koji ponosno nose njihove ime. Nakon svete mise domaćini i njihovi gosti nastavili su prigodno druzenje uz folklona drustva i gangu.
Povodom 80. obljetnice ubojstva Škripara Udruga hrvatsko spomen područje Misište Mosor je izradila projekt rekonstrukcije kapelice i uz osigurana sredstva od Vlade Županije Zapadnohercegovačke, Grada Širokog Brijega i vlastitim sredstvima Udruge kreće u prvu fazu radova na rekonstrukciji kapelice, pristupnih cesta i ostalog okoliša.

BPZ.ba (@bpzba) • Facebook

Autor objaveMarko Ćavar

 

Continue Reading

KULTURA

Filipović: Iza 150 godina župe u Kiseljaku stoje mnoge generacije, ali i život, vjera i žrtva našeg naroda

Published

on

,,Kada slavimo 150 godina župe, velik je to broj. Iza njega stoje mnoge generacije, ali i život, vjera i žrtva našeg naroda na ovim prostorima. Zato je ovo prigoda prisjetiti se svih koji su bili prije nas – svećenika koji su služili ovoj župi, obitelji koje su se okupljale oko nje te pojedinaca koji su je gradili. Možda je najbolji način zahvaliti im tako što ćemo omogućiti nastavak života ove zajednice. Mi svi, u svojim ulogama i poslovima, moramo stvarati uvjete kako bi nove generacije ovdje vidjele svoju budućnost. Posebna je milost ovaj jubilej okruniti posvećenjem crkve i oltara. Neka zagovor svetoga Ilije prati sve nas u zajedničkom nastojanju činjenja dobra.’’, poručila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović danas u Kiseljaku na obilježavanju 150 godina postojanja župe sv. Ilije Proroka.Galerija 2

Jubilej je okupio brojne vjernike te predstavnike crkvenog, društvenog i političkog života, a središnje misno slavlje predvodio je vrhbosanski nadbiskup i metropolit mons. Tomo Vukšić u koncelebraciji s kardinalom Vinkom Puljićem, vojnim biskupom u BiH mons. Mirom Relotom te provincijalom Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravkom Dadićem i drugim svećenicima, a današnjom prigodom obavljen je obred posvete župne crkve i oltara.Galerija 3

Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH na obilježavanju 150. obljetnice predvodio je predsjednik dr. Dragan Čović uz zastupnicu u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijanu Filipović, dopredsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinka Čavaru te predsjednicu Federacije BiH Lidiju Bradaru s drugim dužnosnicima sa svih razina vlasti čime je dodatno potvrđena važnost ovog jubileja i kiseljačke župne zajednice za život hrvatskog naroda u središnjoj Bosni.Galerija 10

Župa je osnovana 1876. godine odvajanjem od župe Banbrdo, a već godinu nakon osnutka brojala je 768 vjernika. Danas okuplja približno 5000 vjernika i jedna je od rijetkih župa Vrhbosanske nadbiskupije koja bilježi rast.

Taj podatak nije samo statistika, nego snažno svjedočanstvo životnosti Kiseljaka i ljudi koji ovdje ostaju, zasnivaju obitelji i svoju budućnost vežu uz ovaj kraj.

,,Isus nam danas poručuje: „Posljednji može biti prvi, a prvi posljednji.“ Što nam time želi reći? Da Božja logika nije logika ovoga svijeta. Bog ne poznaje granice, njegova ljubav i dobrota nemaju granica. Zato neka dobrota bude pravilo koje vlada u našim srcima. Svakome treba dati ono što mu pripada, a onome tko nema i tko je u potrebi pružiti ono što mu treba. Upravo je to smisao kršćanske ljubavi, vidjeti čovjeka pored sebe i biti mu spreman pomoći. Danas ćemo ugraditi relikvije svetaca. Neka nam one budu trajni podsjetnik da je pravo društvo za Krista, društvo svetih ljudi, čistoga srca, koji znaju ljubiti, pomagati i služiti drugome. Neka ovaj kraj i ova zajednica svojim životom svjedoče da Božja dobrota može biti pravilo po kojem živimo. Jer pred Bogom nije važno tko je prvi, a tko posljednji. Važno je koliko smo ljubavi dali.’’, naglasio je u propovijedi mons. Tomo Vukšić.

Kroz 150 godina župa je bila jedno od središta života Kiseljaka, prostor vjere, zajedništva i prenošenja vrijednosti s generacije na generaciju. Njezina povijest neraskidivo je povezana s poviješću ljudi ovoga kraja, njihovim obiteljima, tradicijom i nastojanjem da se očuva ono što je generacijama stvarano. Upravo zato rast kiseljačke župe ima posebnu težinu za središnju Bosnu. U vremenu snažnih demografskih izazova, opstanak zajednice ne mjeri se samo brojem ljudi, nego stvaranjem uvjeta u kojima čovjek vidi razlog ostati. To znači sigurnost, radna mjesta, gospodarsku perspektivu, kvalitetno obrazovanje, infrastrukturu i snažne institucije koje stoje uz obitelji i mlade.

Za hrvatski narod središnje Bosne to je i pitanje očuvanja identiteta, ali identitet se ne čuva samo sjećanjem na prošlost. Čuva se životom u sadašnjosti i stvaranjem budućnosti.Galerija 16

„Kroz svih ovih proteklih 150 godina svi oni koji su bili prije nas, mi koji smo danas živi i oni koji će doći poslije nas, nastavili su i nastavit će graditi i kamenu crkvu i onu živu Crkvu. Uz to, želim živjeti i graditi zajedništvo, jer upravo u zajedništvu možemo nastaviti graditi i čuvati ono što su nam prethodne generacije ostavile.’’ istaknuo je načelnik Kiseljaka Mladen Mišurić-Ramljak.Galerija 12

Kiseljak danas svojim 150-godišnjim kontinuitetom pokazuje da središnja Bosna ima život, ljude i potencijal. Rast župne zajednice je i simbol snage kraja koji svoju budućnost gradi na vjeri, obitelji, zajedništvu i odgovornosti prema prostoru koji je generacijama bio i ostao dom. Obilježavanja ovog velikog jubileja proteklo je u ozračju zajedništva i zahvalnosti, a proslava je nakon mise nastavljena ručkom na gradskom trgu. U povodu ove obljetnice priprema se i župna monografija koja će trajno sačuvati svjedočanstvo o povijesti i životu kiseljačke zajednice.Galerija 17

                “Ono što smo naslijedili, naša je odgovornost sačuvati i ostaviti budućim naraštajima.”

Izvor: hnsbih.ba

Kiseljak
150 godina postojanja Župe
zajedništvo
središnja Bosna

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba