Connect with us

KULTURA

Prof.dr.sc (general) Rektor Ivo Lučić poslao znakovitu poruku utemeljiteljima HDZ-a

Published

on

Povodom 36. obljetnice Prvoga sabora Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, održanog 18. kolovoza 1990. u Sarajevu, rektor Fakulteta sigurnosti i obrane ‘Franjo Tuđman’ u Zagrebu Ivo Lučić objavio je na Maxportalu opsežan osvrt na osnivanje HDZ-a BiH, političke prilike s početka višestranačja te ljude koji su sudjelovali u prvim demokratskim izborima u Bosni i Hercegovini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Lučić podsjeća kako se ideja o osnivanju ogranaka HDZ-a u BiH pojavila ubrzo nakon osnivanja stranke u Zagrebu, a politika i poruke Franje Tuđmana, prema njegovim riječima, okupljale su velik broj pristaša.

Materijali i poticaji za osnivanje inicijativnih odbora u BiH stizali su preko Hrvata koji su živjeli u Hrvatskoj i inozemstvu, dok su prema Zagrebu odlazile informacije o položaju Hrvata u tadašnjoj Socijalističkoj Republici BiH.

Lučić taj proces opisuje kao uglavnom nepovezano i spontano djelovanje ljudi koji su se, vođeni domoljubnim osjećajima, priključivali hrvatskom nacionalnom pokretu.

“Osnivanje HDZ-a u BiH išlo je sporije i teže”

Za razliku od Hrvatske i zapadnih demokratskih zemalja, navodi Lučić, osnivanje HDZ-a u BiH bilo je znatno složenije.

Jednim od razloga smatra posljedice dugogodišnjega komunističkog sustava, za koji tvrdi da je među Hrvatima u BiH ostavio ozbiljan nedostatak politički i institucionalno profiliranih kadrova.

Dok su, prema njegovu tumačenju, muslimanske i srpske nacionalne stranke predvodili sveučilišni profesori i nekadašnji komunistički dužnosnici, hrvatsku politiku velikim su dijelom preuzeli mlađi ljudi bez značajnijega političkog i upravljačkog iskustva.

Lučić posebno ističe da Hrvati u BiH u tom razdoblju nisu imali vlastite nacionalne institucije niti dovoljno snažnu zastupljenost u postojećim institucijama preko kojih bi se mogla provesti politička i kadrovska organizacija nove stranke.

Važnu ulogu u stvaranju HDZ-a, prema njegovu osvrtu, imali su i pojedini pripadnici Katoličke crkve.

Kao primjer navodi sarajevskog ortopeda Davora Perinovića, koji je na preporuku i uz podršku tadašnjeg župnika župe sv. Josipa na Marijin Dvoru don Ante Jelića postao jedna od ključnih osoba u počecima stranke.

Perinović je 19. siječnja 1990. u Sarajevu sa skupinom istomišljenika osnovao Inicijativni odbor HDZ-a BiH, a 2. lipnja iste godine u Duvnu je izabran za predsjednika Koordinacijskog odbora HDZ-a iz BiH.

Istodobno su diljem Bosne i Hercegovine osnivani inicijativni odbori stranke.

Prvi sabor u Sarajevu i sukobi oko vodstva

HDZ

Nakon brojnih problema s tadašnjim vlastima, ali i unutarnjih sukoba među inicijativnim odborima, 18. kolovoza 1990. u Sarajevu je održan Prvi opći sabor HDZ-a BiH.

Za predsjednika je aklamacijom izabran Davor Perinović.

Lučić, međutim, njegov izbor opisuje kao “nametanje” te navodi kako su Perinovićevi politički stavovi i ponašanje već tada izazivali nezadovoljstvo dijela članstva i simpatizera.

“Dok su jedni bili presretni zbog nacionalnih zastava i ukupnog ozračja, drugi su bili duboko nezadovoljni izborom predsjednika i čelništva”, piše Lučić.

Nezadovoljstvo dijela sudionika, dodaje, manifestiralo se zvižducima, što je u tadašnjem političkom ambijentu predstavljalo neuobičajenu pojavu na skupovima nacionalnih stranaka.

Već sljedećeg dana Perinović se suočio s novim problemima.

Na osnivačkom skupu HDZ-a u Ljubuškom, na kojem se okupio velik broj članova i simpatizera, dio nazočnih izviždao ga je tijekom obraćanja, nakon čega je morao prekinuti govor.

Lučić ocjenjuje kako je Perinović time praktički izgubio politički autoritet samo dan nakon izbora.

Formalno je smijenjen na sjednici tijela HDZ-a održanoj 7. rujna 1990. u Zagrebu.

Kljuić preuzeo stranku

Nakon Perinovićeve smjene vršiteljem dužnosti predsjednika HDZ-a BiH imenovan je sarajevski sportski novinar Stjepan Kljuić.

Lučić je i prema njegovu političkom djelovanju izrazito kritičan. Smatra kako Kljuić nije uspio artikulirati, kako navodi, “autentičnu hrvatsku politiku u BiH”, nego je zagovarao politiku koja se snažnije oslanjala na tadašnje muslimansko političko vodstvo.

“HDZ BiH nije imao sreće sa svojim predsjednicima, što nikako ne znači da ih se može izbrisati iz stranačke povijesti”, navodi Lučić.

Pritom podsjeća kako su osnivanje i djelovanje stranke pratili politički, medijski, a ponegdje i fizički napadi na njezine dužnosnike i članove.

Kao mjesta u kojima su zabilježeni ozbiljniji incidenti navodi Mostar, Jablanicu, Livno i Kupres.

Prvi demokratski izbori

Prvi višestranački izbori u Bosni i Hercegovini održani su 18. studenoga 1990.

Koalicija nacionalnih stranaka osvojila je svih sedam mjesta u Predsjedništvu SR BiH te 84 posto mandata u tadašnjoj Skupštini.

S liste HDZ-a za članove Predsjedništva izabrani su Stjepan Kljuić i Franjo Boras.

Stranka demokratske akcije osvojila je 86 zastupničkih mjesta, Srpska demokratska stranka 72, a Hrvatska demokratska zajednica BiH 44 mjesta.

Savez komunista – Socijaldemokratska partija osvojio je 14, Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH 12, a ostale stranke ukupno još 12 zastupničkih mjesta.

Prema nacionalnoj strukturi, u Skupštinu SR BiH izabrano je 99 Muslimana, 85 Srba, 49 Hrvata i sedam zastupnika iz reda ostalih.

Lučić posebno naglašava kako je političko djelovanje tada izgledalo bitno drukčije nego danas.

“Bilo je to u vremenu kada nije bilo borbe za pozicije na listama, kada se političkim radom nije puno dobivalo, a moglo se puno izgubiti, pa i život”, piše.

Prisjetio se preminulih zastupnika

U osvrtu je naveo i imena svih 44 zastupnika HDZ-a BiH izabranih u tadašnje Vijeće općina i Vijeće građana Skupštine BiH.

Posebno se prisjetio preminulih zastupnika Ivana Bagarića, Ivana Šarca i Radoslava Dodiga, koje je opisao kao svoje bliske prijatelje.

Spomenuo je i Marijana Višticu, kojeg su 1992. ubili srpski vojnici, kao i Mesuda Šabanovića, koji je, prema Lučićevu navodu, umro od posljedica teškog ranjavanja na slavonskom ratištu, gdje je ostao bez obje noge.

Lučić navodi kako se apsolutna većina tadašnjih zastupnika HDZ-a zalagala za ljudska prava, slobodu i demokraciju, ali istodobno i za ravnopravnost Hrvata u BiH te očuvanje njihova identiteta i političkog subjektiviteta.

“Nismo se uvijek i o svemu slagali, bilo je i ozbiljnih prijepora i mimoilaženja, ali opet, prema svim tim zastupnicima imam osjećaj dubokog poštovanja i bliskosti zbog svega onoga što smo bili i što smo učinili tih prvih mjeseci i godina demokracije u Bosni i Hercegovini”, napisao je.

“Krajnje je vrijeme da napišemo vjerodostojnu povijest HDZ-a BiH”

Lučić upozorava i na ono što smatra današnjim prešućivanjem ili iskrivljavanjem dijelova povijesti HDZ-a BiH.

Ističe kako zastupnici izabrani 1990. predstavljaju samo vidljiviji dio priče o utemeljiteljima stranke te da uz njih treba pamtiti članove i predsjednike inicijativnih odbora, zastupnike u općinskim skupštinama i brojne druge stranačke dužnosnike.

“Nadam se da još uvijek imamo snage, pameti i poštenja napisati vjerodostojnu povijest HDZ-a BiH. Krajnje je vrijeme da to i učinimo. Inače će, kako iskustvo pokazuje, našu povijest pisati oni koji su došli na gotovo i koji se ponašaju kao da je svijet od njih počeo”, zaključio je Lučić.

Dodao je kako će povijesna prosudba političkih aktera biti znatno stroža od njihove vlastite slike o sebi.

“Povijest nas neće ocjenjivati onako kako mi sami sebe ocjenjujemo. Ona ima stroge kriterije sagledavanja svega onoga što smo uradili, ali i onoga što nismo”, poručio je.

Hercegovina.info

 

 

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore

Continue Reading

KULTURA

Iz rukopisa Ane Ljubic “Zbogom draga mama”

Published

on

S djetetom u trbuhu. S djecom u školi.
Meni je bila mama, ali bila je i Jasmina.

Hvala maminim kolegicama i prijateljima na prekrasnom i istinitom opisu.

Posljednji pozdrav: Jasmina Kušanić Lovasić

“Ona je djecu učila jeziku, ali još više od toga učila ih je čovjeku.
Učila ih je da iza rečenice postoji netko tko ju je napisao. Da iza pjesme postoji nečiji život. Da se iz nekoliko stihova ponekad može saznati više nego iz cijelog razgovora.

A savjete je znala davati onako kako ih daju ljudi koji ne vole nepotrebno komplicirati život: mudro, izravno i bez puno ukrasnog papira.

Jer Jasmina je bila nevjerojatno duhovita.
Njezine „provale“ nisu bile unaprijed pripremljene. One su se jednostavno događale. Izronile bi niotkuda, potpuno ozbiljno izgovorene, i onda bi ostale živjeti u nama.”

I simbolično, pogreb će biti na prvi dan škole.

Continue Reading

KULTURA

Poljud za Mišu Sabljića: Hajduk pokrenuo još jednu akciju pomoći Širokobriježaninu

Published

on

 

HNK Hajduk Split nastavlja humanitarnu akciju za pomoć Miši Sabljiću, a klub je u utorak objavio kako će cijene ulaznica za utakmicu protiv Slaven Belupa biti uvećane za jedan euro, uz dodatni euro koji će Hajduk donirati za svaku prodanu ulaznicu.

Na službenoj Facebook stranici HNK Hajduk Split objavljeno je kako će na taj način navijači i klub zajednički pomoći Miši Sabljiću i njegovoj obitelji.

Za svaku kupljenu ulaznicu za susret protiv Slaven Belupa, navijači će izdvojiti jedan euro više, dok će Hajduk za svaku prodanu ulaznicu dodati još jedan euro donacije.

Pozivamo sve navijače da u što većem broju ispunimo Poljud i budemo uz našu momčad na terenu, ali još važnije da budemo uz Mišu u njegovoj najvažnijoj, životnoj utakmici, poručili su iz splitskog kluba.

Dan ranije pokrenuta i aukcija

Hajduk je već u ponedjeljak objavio još jednu akciju za pomoć Sabljiću. Na aukciju su stavljeni dresovi Michelea Šege i Marina Šotičeka iz pobjede protiv Rudeša te hlačice Darija Marešića i Marka Livaje.

Sav prihod od tih aukcija bit će namijenjen pomoći Miši Sabljiću, kojemu nakon teške ozljede kralježnice predstoji zahtjevno liječenje i rehabilitacija.

Hajduk tako u dva dana nastavlja širiti humanitarnu akciju kojom želi uključiti što veći broj navijača u pomoć Miši i njegovoj obitelji.

“Miše, nisi sam”: Hajduk pokrenuo aukciju za pomoć u liječenju Širokobriježanina

(www.jabuka.tv)

 

Continue Reading

EKONOMIJA

HERCEGOVINA: Velika američka investicija u Mostaru

Published

on

Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy planira u Mostaru izgraditi veliki podatkovni centar snage 100 megavata, a vrijednost projekta procjenjuje se na oko 530 milijuna eura.

Riječ je o jednom od najambicioznijih tehnoloških infrastrukturnih projekata dosad najavljenih u Bosni i Hercegovini, koji bi Mostar, bude li realiziran, mogao pozicionirati kao važnu točku na karti podatkovne infrastrukture u regiji.

Kako piše Biznis.rs, pozivajući se na informacije o investicijskim planovima kompanije, podatkovni centar u Mostaru trebao bi biti izgrađen zajedno s pripadajućom infrastrukturom. Projekt je dio znatno šireg investicijskog plana AAFS Infrastructure and Energy u Bosni i Hercegovini.

Mostar u središtu novih planova

AAFS je ranije najavio ulaganja od oko 1,5 milijardi eura u izgradnju plinovoda i tri plinske elektrane te projekte povezane s modernizacijom i proširenjem zračnih luka u Sarajevu i Mostaru.

Novi planovi taj investicijski paket podižu na nešto više od dvije milijarde eura, odnosno približno 2,3 milijarde dolara.

Posebno mjesto pritom zauzima Mostar. Osim podatkovnog centra vrijednog oko 530 milijuna eura, kompanija namjerava povećati i ranije najavljeno ulaganje u Zračnu luku Mostar.

Prema riječima Amera Bekana, predstavnika AAFS-a u Bosni i Hercegovini, prvotno planirana investicija od 50 milijuna eura trebala bi biti udvostručena na 100 milijuna eura.

Novac bi bio usmjeren u izgradnju centra za održavanje, popravak i remont zrakoplova, odnosno MRO centra. Objekt bi trebao biti namijenjen servisiranju manjih i uskotrupnih zrakoplova.

To znači da bi samo dva nova projekta AAFS-a vezana uz Mostar – podatkovni centar i ulaganje u zračnu luku – prema trenutačno objavljenim planovima vrijedila oko 630 milijuna eura.

Podatkovni centar snage 100 megavata

Najveća pojedinačna nova investicija u Mostaru ipak bi bio podatkovni centar. Planirana snaga od 100 MW pokazuje da nije riječ o klasičnom manjem podatkovnom centru, nego o infrastrukturnom projektu velikih energetskih zahtjeva.

Njegova realizacija stoga bi bila usko povezana s dostupnošću i sigurnošću opskrbe električnom energijom te drugom pratećom infrastrukturom.

Projekt bi istodobno predstavljao značajan iskorak u razvoju digitalne infrastrukture u Bosni i Hercegovini, posebice ako se realizira u najavljenom kapacitetu.

Istodobno s objavom planova o velikoj investiciji, dio Mostaraca pokrenuo je i online peticiju pod nazivom “Zaustaviti gradnju data centra u Mostaru!“, kojom se protive realizaciji najavljenog projekta.

Financiranje preko američkih institucija i međunarodnih fondova

Prema informacijama koje prenosi Biznis.rs, AAFS planira financiranje svojih projekata osigurati preko američkih razvojnih institucija, prije svega Export-Import Bank of the United States i U.S. International Development Finance Corporation, kao i međunarodnih fondova.

AAFS Infrastructure and Energy povezuje se s osobama iz političkog kruga američkog predsjednika Donalda Trumpa. Među osnivačima kompanije navode se Jesse Binnall, nekadašnji Trumpov odvjetnik, te Joseph Flynn, brat bivšeg Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna.

Širi plan AAFS-a u Bosni i Hercegovini obuhvaća plinovod, tri plinske elektrane, projekte povezane s dvije zračne luke, MRO centar te podatkovni centar u Mostaru.

Ako projekti budu realizirani u najavljenom opsegu, ukupna ulaganja premašila bi dvije milijarde eura i obuhvatila tri strateška područja – energetsku, prometnu i digitalnu infrastrukturu.

Ipak, riječ je o najavljenim investicijskim planovima, a njihova konačna realizacija ovisit će, među ostalim, o osiguranju financiranja, potrebnim procedurama i provedbi pojedinačnih projekata.

www.abcportal.info

Facebook komentari

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba