Connect with us

KULTURA

Sanijela Matković…A TLU NAŠIH KORIJENJA..Noć je u dvorištu..Znaj……

Published

on

A TLU NAŠIH KORIJENJA
kore od vremena odzvanjaju čulnošću
sve će proći osim
stećaka na našim ramenima
što ih nosimo svatko u svojoj poosobljenoj tišini
stojimo na tlu naših korijenja
i u jednom trenutku čini mi se kao da imaš riječ
dok grliš me tišinom glasnijom od meridijana
..ta zar nismo sve već rekli
mi dva podstanara drvoreza sudbine
Sanijela Matković biografija | Književnost.hr
Noć je u dvorištu galame Djeca kao da ćute kako im bježi djetinjstvo
 vrijeme pod nogama
 noć je negdje u daljini nalazim ostatke tračnica kuda je prošao jedan umoran san
zemlja postaje uspavanom polutkom neba a mjesec se naslanja kao stari svat na  rubove planina
 noć je u dvorištu galame Djeca i u njihovoj galami prolaze sva naša
 ostarjela djetinjstva
Sanijela Matković - Jabuka.tv
Budi mi prijatelj ali tiho da se vjetar ne prepadne tvoje blizine dok u ime prijatejstva nazdravljamo jutru
budi mi prijatelj u neprijateljstvu meridijana i monologu morskih valova
a ja tebi
bit ću prešućena čežnja utopljena u podrazumijevanju srvarnih rubrika života
i voli me u ime svih naših ratova
…..i budi mi prijatelja
ako se već ne usudiš biti
plamen neugasiv što hara mojim obalama
punim pitkosti nedoraslih dodira
budi mi prijatelj
ja tebi
bit ču
…..samo postojanje nesuvisle zabranjenosti
utopljene u kazaljkama života
NIJE ovo ljubav
ni pokora nije
ovo je post usana
zarobljen velurom tvojih prstiju
što nad škrinjom sjećanja tišinom prijeti
ni sunce ljeti
ni prosinačka studen
ništa od toga
ovo je tajna dvoga
što odvajkada su jedno
nijemo ljubeći se
ljubavlju optočeni
ko more s valon
ispred svjetionika
proljetni cvijet što usred jeseni je nika
ova  je bešćutna daljina što se priječi
između nas dvoje
al nije to tvoje
nit moje
jer mi smo samo ljudi
na kraju krajeva
i početaka Bog svemu sudi
pa i pogledu oka
treptaju duše
suzama što se suše
i nije što ti se ne usudi
ili što ja ne želih
ljubav ne pripada ni tebi ni meni
ona je slobodna od sebe same
i dok mi na pusto rame sjeda još jedno jutro
ja te ko sukno pjesmama vezem
možda je na kraju krajeva tebi sve ovo bezveze
al dok vitar suši mreže
ja ime tvoje naslanjat ću suncu
jer tako se tilo srcu
i ljubavi što u zjenama mi spi
Širokobriježanka napisala knjigu o vlastitoj borbi s opakom ...
Znaj
Nikamo ne idu
Bez tebe
Moje ruke
Ni oči moje
Jer
Ti si moja dimenzija postojanja
Plamen Ivanjskih baklji
Sve moje si
Ptico
Zatvorena među prsima mojim
Jer tvoja sloboda
Izvan mene
…umiruće je jato
Žedne ptice

Continue Reading

KULTURA

Obilježavanju 34. obljetnice „Lipanjskih zora”

Published

on

„Lipanjske zore” 34 godine poslije ostaju simbol pobjede, žrtve i slobode hrvatskoga naroda

Izdvajamo

15.06.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16
Galerija 17
Galerija 18
Galerija 19
Galerija 20

Čitanjem imena 68 poginulih hrvatskih branitelja kod središnjeg spomen-obilježja ispred Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru večeras se još jednom podsjetilo na cijenu slobode ostvarene u lipnju 1992. godine. Za svakog poginulog branitelja jedno je dijete donijelo svijeću i položilo je uz spomenik, povezujući sjećanje na njihovu žrtvu s naraštajima kojima je ta sloboda ostavljena u nasljeđe.

„Ova obljetnica prilika je da iskažemo zahvalnost hrvatskim braniteljima, osobito onima koji su položili svoje živote kako bismo mi danas živjeli u miru, ali jednako tako i da očuvamo istinu o vojno-redarstvenoj operaciji ‘Lipanjske zore’, koja je imala povijesnu ulogu za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Riječ je o prekretnici koja je donijela slobodu ne samo Hercegovini nego je pridonijela i osiguravanju slobode u Hrvatskoj. Osobito je važno podsjetiti se vrijednosti zajedništva, hrabrosti i odlučnosti koje su tada pokazali naši branitelji te da one ostanu jasan smjer i putokaz naraštajima koji grade društvo”, poručila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.

Središnjom svečanošću obilježena je 34. obljetnica vojno-redarstvene operacije „Lipanjske zore”, jedne od ključnih operacija obrane i oslobađanja Mostara i doline Neretve. Visoko izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH predvodili su predsjednik HNS-a BiH dr. Dragan Čović i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović. U izaslanstvu su bili i predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić, članovi Predsjedništva HNS-a BiH Miro Grabovac-TitanJosipa Prskalo, Pero Barbarić, izaslanik u Domu naroda PS BiH Zdenko Ćosić, zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović, predsjednici županijskih vlada, federalni i županijski ministri, gradonačelnici te predstavnici političkog i društvenog života te braniteljskih udruga.

Obilježavanju 34. obljetnice „Lipanjskih zora” nazočio je i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je predvodio izaslanstvo Republike Hrvatske.

Svetu misu za poginule hrvatske branitelje u mostarskoj Katedrali Marije Majke Crkve predvodio je don Josip Galić, koji je u propovijedi poručio: ‘Branitelji su bili vođeni ljubavlju prema domovini i bližnjemu, a upravo je spremnost na žrtvu za drugoga najviši čin ljubavi.’”

Nakon mise uslijedio je mimohod od Katedrale do Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače. Kod središnjeg spomen-obilježja vijence su položila izaslanstva Hrvatskog narodnog sabora BiH, Republike Hrvatske, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata i ratnih zapovjednika te Ministarstva obrane BiH i Oružanih snaga BiH.

Molitvu za poginule, nestale i preminule branitelje predvodio je vojni kapelan don Tomislav Raić. Tim dostojanstvenim činom odana je počast hrvatskim braniteljima te izražena zahvalnost za njihovu žrtvu, ugrađenu u slobodu Mostara i doline Neretve. Uz ratne stijegove postrojbi Hrvatskoga vijeća obrane, obilježavanju su nazočili članovi obitelji poginulih, nestalih i preminulih branitelja, ratni vojni invalidi, razvojačeni branitelji, ratni zapovjednici HVO-a i HV-a te predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga.

Program je nastavljen svečanom akademijom u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače, u organizaciji Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Mostara, Hercegovačko-neretvanske županije i Županije Zapadnohercegovačke.

Operacija „Lipanjske zore” odvijala se u lipnju 1992. godine i povezala obrambena i oslobodilačka djelovanja na širem prostoru doline Neretve. Tijekom nje oslobođeni su Mostar i područja južne Hercegovine, a uspjeh operacije označio je važnu prekretnicu na južnom bojištu. Iza vojnih naziva, datuma i pravaca djelovanja ostala su imena poginulih hrvatskih branitelja, čija je žrtva i ove godine bila u središtu obilježavanja.

O povijesnom kontekstu operacije, dokumentima i važnosti sustavnog čuvanja činjenica iz Domovinskog rata govorio je ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini Ivica Šarac.

„Kada se jednom narodu ugroze pravo na vlastiti identitet i politički subjektivitet, u njegovim se pripadnicima rađa poriv za slobodom jer se samo u uvjetima slobode može očuvati vlastito dostojanstvo. Hrvatski branitelji koji su položili živote u borbama za oslobođenje doline Neretve vlastitom su žrtvom omogućili očuvanje slobode, identiteta i ravnopravnog položaja hrvatskoga naroda”, poručio je ravnatelj Ivica Šarac.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved podsjetio je na presudnu ulogu Hrvatskoga vijeća obrane u obrani Bosne i Hercegovine te na zajedničko djelovanje hrvatskih snaga u operacijama oslobađanja juga Hrvatske i doline Neretve.

„Bez HVO-a ne bi bilo Bosne i Hercegovine ovakve kakva danas postoji. Sloboda nije darovana, ona je plaćena krvlju mladih sinova. Hrvatska je uz vas, kao što je bila i tijekom Domovinskog rata, a jednakopravnost hrvatskoga naroda ostaje temelj stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine”, istaknuo je ministar Medved.

Nakon povijesnog osvrta i poruka o braniteljskoj žrtvi, završno obraćanje svečane akademije održao je predsjednik HNS-a BiH dr. Dragan Čović. Zahvalio je hrvatskim braniteljima i ratnim zapovjednicima na žrtvi kojom su omogućili slobodu koju današnje generacije baštine. Posebnu zahvalnost uputio je Vladi Republike Hrvatske i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, potpredsjedniku i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu, na potpori braniteljima, rješavanju njihovih pitanja te zajedničkom očuvanju spomeničke baštine i kulture sjećanja na Domovinski rat.

„Danas, kada gledamo obilježja naših postrojbi i zastavu hrvatskoga naroda, budimo ponosni na nju. U njoj su naš identitet, svaka žrtva naših branitelja, naš jezik, naša vjera, kultura i tradicija. Kultura sjećanja čuva istinu o žrtvi hrvatskih branitelja – istinu na kojoj se gradi Bosna i Hercegovina kao domovina u kojoj će hrvatski narod biti potpuno jednakopravan s druga dva konstitutivna naroda. Budimo dostojni žrtve kojoj se klanjamo, budimo časni i odgovorni te preuzmimo odgovornost za svoj hrvatski narod kako bismo gradili Bosnu i Hercegovinu u kojoj više nikada neće biti rata”, poručio je predsjednik Čović.

Večer sjećanja na operaciju ‘Lipanjske zore’ i zahvalnosti hrvatskim braniteljima povezala je uspomenu na njihovu žrtvu s mladim naraštajima, kojima je poslana poruka o važnosti čuvanja vrijednosti koje su nam branitelji ostavili – slobode i mira.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

KULTURA

Dragan Čović preuzima dužnost predsjedatelja Doma naroda PSBiH

Published

on

HDZ BiH

U okviru redovite rotacije predsjedanja, od dana 16. lipnja 2026. godine do isteka mandata, funkciju predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) preuzima dr. Dragan Čović.

U predstojećem razdoblju funkciju prvog zamjenika predsjedatelja Doma naroda PSBiH obavljat će dr. Nikola Špirić, dok će funkciju drugog zamjenika predsjedatelja Doma naroda PSBiH obavljati Kemal Ademović.

Izvor: Ured dopredsjedatelja Doma naroda PS BiH   

Continue Reading

KULTURA

U UTORAK: ZAŠTO JE UBIJEN I ZAŠTO GA HRVATI NE ČITAJU, jedna analiza teksta HRVATSKI USTAŠE I KOMUNISTI

Published

on

 

Bruno Bušić bio je za onaj režim opasan upravo i osobito zato što je odbio ulogu koju mu je on namijenio. Mlad, suvremen, politički pismen, s rečenicom izvan emigrantske galame i partijskoga drvenog jezika, ulazio je u samu jezgru jugoslavenskog mehanizma vladanja: u moralni rašomon crvenih i crnih kao trajni obrazac hrvatske podložnosti. Ništa manje 2026.

Njegov tekst Hrvatski ustaše i komunisti predstavlja pokušaj demontaže formule po kojoj se hrvatsko pitanje smjelo pojaviti jedino kao pitanje krivnje. Ako su Hrvati trajno zarobljeni između ustaške hipoteke i komunističke presude, tada ne mogu misliti vlastitu slobodu bez tuđeg dopuštenja. Bušić je tu zamku razumio bolje od mnogih svojih suvremenika. I mnogih naših.

U tome je bila njegova krucijalna opasnost. Ekstremista u ideološkom smislu je lako izolirati. Čovjeka koji otvara mogućnost političke sinteze bitno je teže neutralizirati. Bušić razlike između ustaša i komunista ne briše, već ih podređuje višem pitanju državnosti, slobode i nacionalnog samopoštovanja. Sukus hrvatske ideje vraća iz područja unutrašnjih prijepora u područje ideološke sinteze. Time režimu oduzima najvažnije oružje: pravo da svaku hrvatsku političku misao vrati u 1941. godinu. I tako je drži kao perpetuum mobile svake nacionalne kastracije.

Zato je ubijen. A Hrvati ga slabo čitaju jer bi čitanje Bušića značilo ponovno otvoriti neugodno, bolno pitanje: koliko je naše neslobode proizvedeno izvana, a koliko smo je prihvatili kao vlastiti moralni komfor. I jer ono lišava ugode moralne supremacije temeljem pripadnosti ideološkom fetišizmu 20. stoljeća.

Od šezdesetih godina u hrvatskoj političkoj emigraciji postupno sazrijeva svijest da se hrvatsko pitanje ne može riješiti trajnim zarobljavanjem u podjeli na “crvene” i “crne”. Počinje se oblikovati spoznaja da državna ideja mora nadvisiti ideološke biografije, poraze, krivnje i naslijeđene unutarnje obračune.

Upravo se to, u velikoj povijesnoj gesti, dogodilo devedesetih: hrvatska država nastala je kao sinteza različitih struja okupljenih oko prava na slobodu i suverenost. No čim je država stvorena, ponovno je započeo rad na istoj podjeli — kao da se hrvatsku političku svijest mora stalno vraćati u moralni labirint prošloga stoljeća, ondje gdje prestaje razgovor o državi, interesu i budućnosti.

Ovaj ćemo tekst zato pažljivo, ne prekratko recenzirati s motrišta okolnosti u kojima živimo: postojanja hrvatske suverene države, njezinih međunarodnih odnosa, pripadnosti i obveza, kao i njezina položaja u cikloni posthladnoratovskih odnosa suvremenih svjetskih hegemona.
Vanja Zlatović

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba