Connect with us

KULTURA

Tekst Frane Vukoje u Večernjem Listu 1988. godine: Povratak “Katarine”

Published

on

Digitalni arhiv donosi fotografije i tekstove iz povijesti Širokog Brijega.

Na fotografiji su Mustafa Nadarević i Alma Prica, glumci u filmu “Povratak Katarine Kožul”. Tekst s fotografijom objavio je Frano Vukoja u Večernjem Listu 1988. godine. U tekstu se navodi selo Crni Lugovi, riječ je o Crnim Lokvama.

Večernji list je 30. svibnja 1988. godine (br. 8907.) također objavio tekst pod naslovom Povratak “Katarine”:

– U Lištici je počelo snimanje dugometražnog filma “Povratak Katarine Kożul” redatelja Slobodana Praljka. Scenarij je napisao Abdulah Sidran. Tema filma je odlazak naših radnika na privremeni rad u SR Njemačku. Glavne uloge povjerene su Almi Prici, Ivi Gregureviću, Fabijanu Šovagoviću, Zdenku Jelčiću, Ljubi Kaporu, Mustafi Nadareviću, Iliji Iveziću, Miki Pavloviću. Statirati će stanovnici lištičkih sela te članovi dramskih sekcija kulturno-umjetničkih društava iz Hercegovine. (A. K.)

Također su, uz mještane, male uloge ostvarili Andrija Zeljko i Zdravko Kutle, glumci iz lištičkog amaterskog kazališta “Matija Gubec”.

Direktor fotografije je bio Andrija Pivčević, a autor glazbe Arsen Dedić.

Film je premijerno prikazan 1989. godine, a napravljena je i TV serija koju je prikazao TV Zagreb.

Arhiv: Večernji list, Zagreb

Vrisak.info

Vukoja, Frano – DHKHB

Continue Reading

KULTURA

Više od 150 izaslanstava stiže na inauguraciju pape Lava XIV.

Published

on

Papa Lav XIV. predvodit će u nedjelju, 18. svibnja u 10 sati na Trgu svetoga Petra u Vatikanu pontifikalno euharistijsko slavlje kojim počinje svoju službu rimskog biskupa. Obred početka petrovske službe posebno ističe duhovno i pastoralno značenje službe rimskoga prvosvećenika, povezane s poslanjem koje je uskrsli Gospodin povjerio apostolu Petru. U središtu liturgijskoga čina ističu se dva znakovita simbola – palij i Ribarov prsten – koji označuju službu pastira i svjedoka uskrsloga Krista. Donosimo prijevod teksta tumačenja obreda Ureda za liturgijska slavlja Svetoga Oca objavljenog na stranici vatican.va.

Više od 150 izaslanstava stiže na inauguraciju pape Lava XIV.

Izaslanstva iz više od 150 zemalja stižu u nedjelju na službenu inauguraciju pape Lava XIV. u Vatikanu, priopćila je Sveta stolica u subotu.

Dolazak na misu na Trgu svetog Petra potvrdili su njemački kancelar Friedrich Merz, talijanska premijerka Giorgia Meloni, kanadski premijer Mark Carney i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Američko izaslanstvo predvodit će potpredsjednik JD Vance, a dolazak planira i državni tajnik Marco Rubio. U Vatikanu bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković, prenio je Reuters.

Predstavnici Italije, Perua i Sjedinjenih Država imat će sjedišta u VIP loži, s obzirom na to da Papa ima peruansko i američko državljanstvo.

Tom će prilikom najvjerojatnije doći do sastanaka između čelnika država. Prema vatikanskom državnom tajniku Pietru Parolinu, u tijeku je nastojanje da se organizira sastanak pape Lava i Vancea.

Vance je prošli put posjetio Rim u travnju i bio je posljednji političar koji se sastao s papom Franjom prije njegove smrti 21. travnja.

Lav je 8. svibnja postao prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država, preuzevši ulogu čelnika 1,4 milijarde katolika diljem svijeta. /IKA/HMS/

 

 

Preporučeno:

Continue Reading

KULTURA

Miljenka Koštro………IZGUBLJENI KLJUČEVI ……

Published

on

IZGUBLJENI KLJUČEVI
Osmijeh jutra
raspliće zamršene misli.
utopljava ih u odu radosti,
Raskoš bijela cvijeta
mamac, mamac spleten dračom,
a plahi treptaji svemira
zapeti o pojas nedorečenostima,
u Kapelici blijedi priželjkivana skrušenost,
Dok pred uvelim licem ravnodušnosti,
zamišljen, pjesnik hrabro prede
spiralnim nitima duha,
u nadutu trbuhu bučna vremena
od davne djetinje radosti
traži izgubljene ključeve
i ne sluti da je poslije
bakina odlaska na onaj svijet
bakin stari tkalački stan posenilio,
a iz djedove kamene nadvratnice
u modri suton suza je kanula.
Miljenka Koštro biografija, Književnost.hr
Miljenka Koštro

Continue Reading

KULTURA

Gradonačelnik Kordić: U Mostaru su marginalizirani Hrvati a ne Bošnjaci, evo i činjenica

Published

on

U intervju Dnevnom avazu gradonačelnik Mostara Mario Kordić odgovorio je i na tvrdnje koje je nedavno iznio bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević a stalno ih ponavlja i mostarski muftija Dedović kako su Bošnjaci u Mostaru marginalizirani.

-U Mostaru nitko ne može biti marginaliziran. Naime, pravilima je definirano da se niti jedan važan dokument ne može usvojiti bez predstavnika Hrvata, Bošnjaka i Srba. Osobno nisam nikada ulazio u brojanje krvnih zrnaca i nije mi ljudska ni politička agenda dijeliti ljude. Ipak, kada se pojavi ovakva teza od ljudi koji su svoj radni vijek proveli i opstali na podjelama, onda imam potrebu tomu se oštro suprotstaviti. Naravno argumentirano i s činjenicama. Istine radi, Mostar je doživio promjene i migracije stanovništva tijekom ratnih stradanja i kada usporedimo podatke iz predratnog vremena i danas moglo bi se zaključiti da su Hrvati marginalizirani. Naime, u istočnom dijelu Mostara prije rata živjelo je oko 11 tisuća Hrvata, dok ih danas nema niti 1000. S druge strane, u zapadnom dijelu Mostara živi i radi veliki broj Bošnjaka. Kada pogledamo vjerske objekte na razini Grada, imamo 5 puta više džamija, nego i katoličkih i pravoslavnih crkvi zajedno. Ako idemo i korak dalje u analizi, u institucijama kojima upravljaju Hrvati, poput SKB Mostar, Doma Zdravlja Mostar, itd., radi veliki broj Bošnjaka i Srba, dok u institucijama kojima upravljaju Bošnjaci teško da možete pronaći nekoga zaposlenika a da nije Bošnjak. Opet kažem, ne želim se time baviti, ali ovo su činjenice. HŠK Zrinjski je osam puta do sada bio prvak BiH, a niti jedan put Stari most nije bio „u bojama Zrinjskog“. Niti jedan Hrvat nema u najmu niti jedan „lokal“ u Starom gradu. Ekipa RTV Herceg Bosne, nedavno je, uz prijetnje fizičkim nasiljem protjerana sa Starog mosta. Kada je u pitanju kultura, HNK i Narodno pozorište iz proračuna Grada dobivaju identičan iznos novca. Kada se pogleda ukupan iznos na godišnjoj razini, Grad bošnjačkim ustanovama kulture izdvaja gotovo 650 tisuća KM više.

Jako se puno elemenata u cijeloj ovoj temi krivo predstavlja. Teško je izbjeći dojam kako su pojedinci, koji su vodili Grad ranije, radili sumnjive poslove, pa sada dizanjem tenzija i ratnohuškačkom retorikom žele skrenuti pozornost s preispitivanja njihovih radnji i odluka. Primjerice 10. 1.1997. godine Islamska zajednica Mostar je od Safeta Oručevića, kao predsjednika ratne Opštine Mostar, na korištenje i upravljanje dobila 205 katastarskih čestica, a ni jedna druga vjerska zajednica, nije dobila niti jednu česticu. Trideset i dvije nebošnjačke obitelji (Hrvati, Srbi i Albanci) prije rata su imale ugovor o zakupu prostora u Starom gradu. Niti jedan od tih ugovora nakon rata nije obnovljen.

Ne tvrdim da je pozicija Bošnjaka u Mostaru idealna, na primjer u razgovoru sa sugrađanima jedan od problema koji ističu je kako svaki Bajram klanjaju u sportskoj dvorani. To je nešto čime se svi zajedno u dijalogu moramo baviti kako bi se našlo rješenje za taj problem. Međutim govoriti o marginalizaciji, apsolutno je nekorektno. Osobito, kategorički odbijam bilo kakvu pomisao da se s moje strane, kao gradonačelnika, radi o bilo kakvom obliku diskriminacije Bošnjaka. Desetine realiziranih projekata, svi moji javni nastupi i mnoštvo odluka koje sam donosio svjedoče da sam cijelo vrijeme bio posvećen izgradnji međunacionalnog povjerenja i ravnomjernoj realizaciji projekata bitnih za sve narode i građane i sve dijelove Grada Mostara.

www.abcportal.info

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba