Connect with us

KULTURA

Povodom 33. obljetnice osnutka Hrvatske Republike Herceg Bosne piše Dragan Čović za Bild.ba

Published

on

DRAGAN ČOVIĆ | 28. KOLOVOZA 2026. | 10:52

Postoje neki datumi koji pripadaju samo kalendaru, ali postoje i oni koji svoju pripadnost urezuju u identitet jednoga naroda. Za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini 28. kolovoza pripada ovim drugima.

Trideset i tri godine kasnije, Hrvatska Republika Herceg-Bosna za nas nije samo sjećanje na jedno teško povijesno vrijeme. Ona je svjedočanstvo političke volje, sposobnosti organiziranja i odlučnosti hrvatskoga naroda da u presudnim trenucima preuzme odgovornost za vlastiti opstanak i svoju budućnost. Prepoznatljivost jednoga naroda nije samo u jeziku kojim govori, kulturi koju stvara ili zemlji na kojoj stoljećima živi nego se odlikuje i po tome je li se sposoban očuvati i opstati u trenucima najvećih kušnji.

Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, premda najmalobrojniji, to je dokazao. Kada su početkom devedesetih nestajale sigurnosti dotadašnjega poretka, kada su rat i razaranja stigli pred naše domove i kada je strepnja postala neminovan dio svakodnevnice, donošene su ključne odluke o životu, opstanku i slobodi. U ovim izazovnim okolnostima, jedna od takvih prijelomnih odluka bila je nastanak Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Nastala je kao izraz potrebe hrvatskoga naroda da politički artikulira svoju volju, organizira obranu, zaštiti stanovništvo i očuva prostor na kojem živi stoljećima. Zbog toga je njezino mjesto u našoj povijesti neizbrisivo. Herceg-Bosna nije samo institucionalna povijest, ona je više od svega skup vrijednosti i hrabrosti hrvatskih branitelja.

Branitelja koji su ostavljali svoje obitelji i odlazili braniti domove, majki koje su ispraćale sinove, obitelji koje su ostajale bez svojih najmilijih, ali i prognanika koji su nosili ključeve kuća u koje se možda nikada više nisu vratili. To su stvarne slike naše povijesti, ljudska lica kojima danas dugujemo naklon dublji od svake riječi. Na osobit se način danas poklanjamo pripadnicima Hrvatskoga vijeća obrane koji su u najtežim godinama stali u obranu svoga naroda i prostora na kojem živimo. Zato ovu obljetnicu ne obilježavamo da bismo prošlost pretvorili u jedan dan.

Obilježavamo je jer narod koji zaboravi okolnosti vlastitoga opstanka teško može odgovorno oblikovati vlastitu budućnost. To nije privilegija koju nam netko dodjeljuje. To je ustavna činjenica i političko načelo na kojemu počiva mir ove zemlje. Upravo zbog toga jednakopravnost hrvatskoga naroda nikada ne može biti pitanje političke pogodbe. Ona se mora ogledati kroz ravnopravno, samostalno i legitimno predstavljanje, jezik, kulturu, obrazovanje i sveobuhvatnu zaštitu identiteta.

To je za nas pitanje dostojanstva, ali i pitanje budućnosti Bosne i Hercegovine. Ne možemo graditi europsku državu tako da jedan narod strahuje od političke dominacije drugoga. Ne možemo govoriti o europskim vrijednostima, a istodobno relativizirati jednakopravnost. Ne možemo graditi povjerenje bez međusobnog uvažavanja. Duboko vjerujem da Bosna i Hercegovina može uspjeti samo kao zemlja ravnopravnih ljudi i ravnopravnih konstitutivnih naroda. To je zemlja koju želimo graditi.

Ne Bosnu i Hercegovinu prošlosti, nego europsku Bosnu i Hercegovinu – državu prosperitetne budućnosti. Državu mira i sigurnosti u kojoj različiti identiteti nisu slabost koju treba otkloniti ili asimilirati, nego vrijednost koju treba zaštititi.

Naša povijest naučila nas je koliko je sloboda skupa. Naša sadašnjost uči nas koliko je jednakopravnost važna. A naša budućnost ovisit će o tome jesmo li sposobni sačuvati oboje. Zato danas, trideset i tri godine poslije, na Herceg-Bosnu gledamo kao trajnu obvezu da sačuvamo istinu o vremenu u kojemu je nastala, obvezu prema onima koji su za slobodu dali svoje živote, ali prije svega obvezu da njihovim potomcima osiguramo razloge da na ovim prostorima grade bolji život, zauvijek njegujući ponosnu povijest koja nam je ostavljena u naslijeđe.

Napomena: Tekst se može preuzeti i objaviti na drugim web stranicama, ali uz obavezno navođenje izvora i lin na originalni članak objavljen na portalu Bild.ba. Bild.ba, naime, nije humanitarna organizacija te je preuzimanje mimo ovih pravila nedopustivo

Continue Reading

KULTURA

U Mostaru i Grudama obilježava se 33. obljetnica Hrvatske Republike Herceg Bosne

Published

on

U sklopu programa obilježavanja 33. obljetnice osnivanja Hrvatske Republike Herceg Bosne, danas, u petak 28. kolovoza, u Mostaru i Grudama održat će se niz prigodnih događaja posvećenih ovoj obljetnici i hrvatskim braniteljima.

U Mostaru će ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u 19.45 sati biti položeni vijenci kod spomenika hrvatskim braniteljima. Nakon toga, s početkom u 20 sati u Kosači će biti predstavljena fotomonografija „1860 dana“, autora Joze Pavkovića.

U uvodnom dijelu programa obratit će se potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić. Fotomonografiju će predstaviti predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine Dragan Čović, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH Mladen Bevanda, predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić te autor Jozo Pavković.

BiH gospodarstvo

Kako je priopćeno iz Ureda za informiranje HNS-a BiH, program obilježavanja okupit će predstavnike političkog, društvenog i kulturnog života.

Obilježavanje u Grudama

U Grudama će danas biti obilježen i Dan grudskih branitelja, uz 33. obljetnicu Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Program počinje u 16 sati u Gorici, gdje će biti položeni vijenci na grob predsjednika Hrvatske Republike Herceg Bosne Mate Bobana.

U 17 sati u crkvi svete Kate u Grudama bit će služena sveta misa za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje u Domovinskom ratu.

Nakon svete mise uslijedit će svečani mimohod u kojem će sudjelovati ratni stjegovi, veterani Gruda, obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja te ostali sudionici obilježavanja.

U Parku hrvatskih velikana bit će položen zajednički vijenac i zapaljene svijeće u spomen na hrvatske branitelje.

Program obilježavanja završit će u Sportskom centru Grude, gdje je predviđena prigodna zakuska i zajedničko druženje.

Općina Grude i Odbor za branitelje pozvali su sve građane da svojim dolaskom uveličaju obilježavanje Dana grudskih branitelja i 33. obljetnice Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Vrisak.info

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Continue Reading

KULTURA

PRIMORAC: Ovo je povijesni posjet, sada je vrijeme da Hrvati iz BiH djeluju u Washingtonu

Published

on

“Ovo je povijesni posjet. Koliko mi je poznato, ovo je prvi put da su visoki hrvatski dužnosnici iz BiH u Washingtonu razgovarali s visokim dužnosnicima američke administracije. Ovo je prvi put da je Washington čuo vaš glas”, rekao je za Bljesak.info Max Primorac, viši znanstveni suradnik američke zaklade The Heritage Foundation, komentirajući višednevni posjet hrvatskog izaslanstva iz Bosne i Hercegovine Sjedinjenim Američkim Državama.

UčenjeStranih Jezika Pomoću Online Materijala

Izaslanstvo predvodi dopredsjednica HDZ BiH i zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Darijana Filipović, a među članovima članovima je i ministar pravde BiH Davor Bunoza.

Tijekom boravka u Washingtonu održani su sastanci i u američkom Ministarstvu energetike, gdje su razgovarali s Williamom Schiranom, zamjenikom pomoćnika ministra za multilateralnu suradnju, te Danielom Byersom, zamjenikom pomoćnika ministra za Europu i Euroaziju.

Među glavnim temama razgovora bili su projekt Južne plinske interkonekcije, povezivanje BiH s LNG terminalom na Krku, američke investicije u energetiku te razvoj infrastrukture i novih tehnologija.

Primorac smatra kako posjet ima šire političko značenje iako sam nije bio uključen u organizaciju posjete.

“Ovo je vrlo važno jer je do sada taj glas bio utišan diplomacijom BiH u kojoj su Hrvati gotovo nepostojeći, kao i djelovanjem američkog Veleposlanstva u Sarajevu, čije lokalno, većinski bošnjačko osoblje, prema mom mišljenju, negativno utječe na američke dužnosnike. Zato ovo smatram povijesnim posjetom za Hrvate u BiH, novim početkom hrvatsko-američkih odnosa i nadam se početkom mnogo češćih dolazaka u Washington”, rekao je Primorac.

“Washington vrlo slabo poznaje položaj Hrvata”

Na pitanje koliko američki politički krugovi razumiju trenutačni položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, Primorac je odgovorio vrlo kritično.

“Vrlo slabo”, kazao je.

Posebno je kritizirao djelovanje bosanskohercegovačke diplomacije u Washingtonu, izdvojivši veleposlanika Svena Alkalaja, ali i Željka Komšića te Elmedina Konakovića.

Prema njegovim riječima, hrvatski i srpski politički predstavnici u američkim se krugovima često predstavljaju kao “etnonacionalisti, separatisti i ekstremisti”, dok se, tvrdi Primorac, marginalizacija Hrvata unutar Federacije BiH nedovoljno prepoznaje.

“Gospodin Komšić i gospodin Konaković nanijeli su ozbiljnu štetu ugledu Hrvata, lažno izjednačavajući njihov zahtjev za političkom ravnopravnošću s fašizmom. Nikada nisam vidio da se neko veleposlanstvo koristi kako bi napadalo one koje bi trebalo predstavljati”, rekao je Primorac.

Južna interkonekcija kao važna tema za Washington

Primorac smatra kako je hrvatsko izaslanstvo dobro povezalo pitanje političkog položaja Hrvata s američkim energetskim i sigurnosnim interesima u regiji.

“Darijana Filipović vrlo je dobro objasnila da će, ako Hrvati ponovno budu politički obespravljeni, BiH postati još nestabilnija, a to će ugroziti američke energetske i sigurnosne interese u regiji, poput LNG plinovoda, koji je jedno od važnih pitanja za Trumpovu administraciju”, rekao je.

IstraživanjeIstočnoeuropskih Kultura

Dodao je kako aktualna američka administracija, prema njegovu viđenju, snažno naglašava zaštitu prava progonjenih kršćana.

“Radio sam za potpredsjednika tijekom prvog Trumpova mandata i iz prve ruke znam da je to osobni prioritet predsjednika. Upravo je ova administracija prestala Zapadni Balkan tretirati kao projekt društvenog preoblikovanja i ponovno se usredotočila na energetsku sigurnost i partnerstva”, rekao je Primorac.

Smatra i kako se Hrvati u BiH više ne bi trebali pribojavati eventualnih intervencija OHR-a usmjerenih protiv njihovih izabranih predstavnika.

“Ako se Hrvati ne okupe oko jednog kandidata, posljedice mogu biti ozbiljne”

Jedno od ključnih pitanja pred nadolazeće opće izbore ponovno će biti izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Primorac očekuje nastavak političkog sukoba oko tog pitanja.

“Očekujem da će Bošnjaci ponovno pokušati preuzeti hrvatske pozicije. Izbori su pitanje brojeva. Ako se Hrvati ne ujedine iza jednog kandidata i ne izađu u velikom broju, ponovno će postati još više građani drugog reda”, rekao je.

Naglasio je kako, prema njegovu mišljenju, međusobni sukobi hrvatskih  političkih opcija u takvoj situaciji nemaju smisla.

“Napadati jedni druge kada se suočavate s egzistencijalnom prijetnjom svojoj budućnosti u BiH nema smisla”, kazao je.

Primorac smatra i kako Hrvati u BiH u aktualnoj američkoj administraciji mogu pronaći prirodnog saveznika.

“Hrvati u BiH imaju prirodnog saveznika u Trumpovoj administraciji, s obzirom na važne pozicije koje u Bijeloj kući zauzimaju praktični katolici. Mnogi od njih znat će i za Međugorje. Sada je vrijeme za djelovanje”, zaključio je Primorac za Bljesak.info./HMS/

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

KULTURA

Mostar: Ministar obrane RH Ivan Anušić nakon 18. godina dobio zahvalnicu za sudjelovanje u obrani Hercegovine

Published

on

Prije 18. godina u okviru obilježavanja Lipanjskih zora Udruga dragovoljaca i veterana domonskog rata je dodijelala zahvalnice dragovoljcima iz Hrvatske. Tada je zahvalnicu trebao primiti i današnji ministar obrane Republike Hrvatske Ivan Anušić koji je devedesetih godina prošlog stoljeća kao maloljetan dragovoljno došao u Hercegovinu. Zahvalnicu je sačuvao general Petar Zelenika koji mu je istu i dodijelio danas u Mostaru.

“Velika mi je čast i ponos što ovu zahvalnicu danas uručujem Ministru obrane Republike Hrvatske mom suborcu i prijatelju Ivanu Anušiću”, izjavio je general Petar Zelenika.

BPZ.ba (@bpzba) • Facebook

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba