Stigle prve izlazne ankete: Neviđeni potop HDZ-a, malo tko je ovo očekivao
Autor: I.J.
U Hrvatskoj se danas održava drugi krug predsjedničkih izbora na kojem će građani odlučiti tko će dobiti petogodišnji mandat na Pantovčaku. Građani biraju između dvojice kandidata, Zorana Milanovića i Dragana Primorca, nakon što niti jedan od njih nije uspio osigurati pobjedu u prvom krugu održanom 29. prosinca 2024. godine.
Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira sudjeluje li na izborima jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja.
Birališta se u Hrvatskoj su otvorena u 7:00 sati, a pravo birati predsjednika ima ukupno 3.769.598 birača u Hrvatskoj i inozemstvu. Do 11.30 je glasalo 13,8 posto registriranih birača, a odaziv je znatno manji nego 2019. godine kada je do 11.30 glasalo 18,87 posto birača. Najveći odaziv je zabilježen u Varaždinskoj županiji gdje je do 11.30 glasalo 17,39 posto glasača, a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj gdje je glasalo 10,94 posto glasača.
Događaje uživo pratite na portalu Dnevno.hr
Foto: Ivo Ravlic / CROPIX
19:00 Stigle prve izlazne ankete: Milanović pomeo
Birališta su zatvorena. Prema prvim izlaznim anketama IPSOS-a koje je objavio HRT Zoran Milanović je dobio 77,86 posto, a Dragan Primorac 22,14 posto glasova.
18:45 Birališta se uskoro zatvaraju, prve izlazne ankete u 19:00
Birališta se zatvaraju u 19:00 sati, a tada će biti objavljene i prve izlazne ankete. Oko 19:30 stižu prvi rezultati izbora 2025. iz Državnog izbornog povjerenstva.
18:30 Najveći odaziv u Varaždinskoj županiji
U drugom krugu predsjedničkih izbora do nedjelje poslijepodne na biračka je mjesta izašlo 41 tisuću birača manje nego u prvom krugu, 29. prosinca, pokazuju podaci Državnog izbornog povjerenstva. Najveći odaziv i dalje je u Varaždinskoj (gotovo 43 posto), Međimurskoj (40, 81 posto) i Krapinsko-zagorskoj županiji (39, 10 posto), a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj (27, 98 posto), Brodsko-posavskoj (30 posto) i Zadarskoj županiji (30, 70 posto).
Od gradova, sjedišta županija, najveći odaziv bilježe Varaždin (44, 32 posto), Čakovec (44 posto) i Pazin (42, 54 posto), a najmanji Vukovar (27, 91 posto), Slavonski Brod (30, 41 posto) i Dubrovnik (30, 86 posto).
U četiri velika grada, glasovala je oko trećina birača, u Zagrebu 36, 4 posto, u Splitu 32, 5 posto, u Rijeci 35 posto, a u Osijeku 33, 1 posto. U inozemstvu, gdje se hrvatski predsjednik bira u 38 država, na 105 biračkih mjesta, do nedjelje poslijepodne glasovalo je 15. 601 birača, pokazuju podaci sa 79 biračkih mjesta, iz 20 država.
17:00 Stigli novi podaci o izlaznosti: Izašlo je 34,77 posto birača
Prema novim informacijama iz DIP-a, do 16:30 sati izašlo je 34,77 posto birača. To je oko 2 posto manje nego u prvom krugu. No, 2019. je izašlo preko 43 posto pa je ove godine to značajan pad.
Foto: DIP
16:30 Uskoro novi podaci o izlaznosti
15:30 Problem u Splitu, DIP tvrdi da problema nema
Kod Splita ne voze katamarani. “Zastoj u katamaranskom i trajektnom prometu ne utječe na tijek izlaska na birališta na području Splitsko-dalmatinske županije ni na otocima ni na njenom kopnenom dijelu”, doznaje se u županijskom izbornom povjerenstvu.
12:01 Objavljeni prvi podaci o izlaznosti
Do 11.30 je glasalo 13,8 posto registriranih birača. Odaziv je manje nego 2019. godine kada je do 11.30 glasalo 18,87 posto birača. Najveći odaziv je zabilježen u Varaždinskoj županiji gdje je do 11.30 glasalo 17,39 posto glasača, a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj gdje je glasalo 10,94 posto glasača.
Do 11.30 sati glasovalo je 460.890 birača ili 13.80 posto, što je nešto više u odnosu na 29. prosinca kada ih je glasovalo 459.502 ili 14 posto.
DIP će sljedeće podatke o izlaznosti objaviti u 17 sati.
DIP
10:35 Glasao Andrej Plenković
Svoj glas za predsjednika RH dao je i premijer Andrej Plenković.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
10:15 DIP: Zabilježeno tek nekoliko pritužbi
Izborna nedjelja u Hrvatskoj protječe mirno i uz zanemarive pritužbe o kršenju izborne šutnje, doznaje se u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).
“Dojava o kršenju šutnje u drugom krugu predsjedničkih izbora gotovo da i nema, imamo tek nekoliko pritužbi vezanih za privatne profile na društvenim mrežama”, rekao je član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.
Izborna šutnja na snazi je do zatvaranja birališta u 19 sati, a povrede izborne šutnje prijavljuju se DIP-u putem elektroničke pošte dip@izbori.hr.
10:52 Glasao Zoran Milanović
Zoran Milanović je na glasanje došao u društvu supruge, glasao je na izbornom mjestu u Osnovnoj školi “Petra Zrinskog” u Zagrebu.
Foto: Josip Bandic / CROPIXFoto: Josip Bandic / CROPIX
10:45 Nema gužve na biračkim mjestima
U Osijeku je jutros zabilježena manja gužva na biračkim mjestima, a više građana očekuje se prije ručka i u poslijepodnevnim satima.
Na području Osječko-baranjske županije otvoreno je 439 biračkih mjesta, od čega 117 u Osijeku i prigradskim naseljima. Osim toga, djeluje i pet posebnih biračkih mjesta – dva u domovima za starije i nemoćne te tri u osječkom zatvoru.
“Za sada nema problema. Najveći odaziv obično bude prije i poslije mise. U prvom krugu izlaznost je bila 50 posto, a nadamo se da će sada biti barem jednaka ili veća”, izjavila je za HRTPetra Guberac, potpredsjednica biračkog mjesta u Osnovnoj školi Franje Krežme.
08:30 Primorac glasao
Dragan Primorac jutros je glasao na svom biračkom mjestu na Šestinskom trgu u Zagrebu.
Biračima koji su u prvom krugu podignuli tzv. plavu potvrdu za glasovanje, DIP poručuje da u nedjelju ne moraju ponovno ići po nju, sada su u biračkom popisu.
Riječ je o biračima koji u nedjelju, 29. prosinca nisu bili u tom popisu jer nisu imali važeću osobnu iskaznicu, pa su morali otići u ured uprave u županijama i Gradu Zagrebu kako bi podignuli tzv. plavu potvrdu i ostvarili pravo glasa.
No, po takvu će potvrdu u nedjelju morati ići birači koji dođu na biračko mjesto, a nemaju važeću osobnu iskaznicu, pa nisu u biračkom popisu.
Potvrde će u nedjelju od 7 do 19 sati izdavati nadležna upravna tijela u županijama i Gradu Zagrebu, na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave poveznica je na popis upravnih tijela nadležnih za izdavanje tzv. plave potvrde s adresama i kontakt podacima.
07:10 Otvorena biračka mjesta
Otvorena su biračka mjesta diljem Hrvatske za drugi krug predsjedničkih izbora.
07:05 Glasa se u Australiji
U subotu navečer po hrvatskom vremenu, otvaranjem tri od četiri biračka mjesta u Australiji, počeo je drugi krug izbora za predsjednika Hrvatske.
U 21 sat po hrvatskom vremenu otvorena su biračka mjesta u Canberri, Sydneyu i Melbourneu, potvrdio je potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Josip Salapić. Na ta četiri mjesta aktivno registriranih je 1. 080 birača, četvero više nego prije dva tjedna.
U inozemstvu se posljednja otvaraju i zatvaraju biračka mjesta u Chicagu i Los Angelesu, u ponedjeljak u 2, odnosno 4 sata po našem vremenu.
Kako za sada stvari stoje, unatoč požarima, hrvatski generalni konzulat u Los Angelesu, u kojem se nalazi biračko mjesto, bit će otvoren za izbore, jer se situacija s požarima smiruje, kaže Salapić.
Blagoslovljen današnji dan.
Život se ne sastoji samo od velikih odluka i važnih događaja. Mnogo više ga oblikuju male misli, svakodnevni stavovi i način na koji gledamo sebe, druge ljude i svijet oko sebe. Često potrošimo mnogo snage pokušavajući promijeniti okolnosti, a zaboravljamo da je najvažnija promjena ona koja se događa u našem srcu. Lako je postati zarobljen brigama, razočaranjima i tuđim pogreškama. Lako je primijetiti ono što nedostaje, ono što nije uspjelo ili ono što drugi rade pogrešno. Međutim, čovjek koji želi rasti u mudrosti i svetosti uči gledati dublje. On ne zatvara oči pred problemima, ali ne dopušta da problemi postanu središte njegova života. Takav čovjek nastoji u svakome pronaći ono dobro. Svjestan je da svaka osoba nosi svoje borbe, svoje rane i svoje križeve. Zato ne sudi olako, nego pokušava razumjeti. Ne natječe se s drugima, nego se raduje njihovim uspjesima. Zna da tuđe svjetlo ne umanjuje njegovo vlastito. Istinska veličina ne sastoji se u tome da budemo bolji od drugih, nego da svakoga dana budemo bolji nego jučer. Zato mudra osoba više vremena posvećuje vlastitom rastu nego kritiziranju drugih. Dok se mnogi bave tuđim manama, ona nastoji pročistiti svoje srce.
Bog vas blagoslovio
HAZU u BiH u službi znanja, identiteta i budućnosti hrvatskoga naroda
Izdvajamo
23.06.2026
HDZ BiH
Dodjelom priznanja pojedincima i ustanovama koji su svojim radom, suradnjom i potporom pridonijeli razvoju Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini danas je održana 12. svečana sjednica HAZU-a u BiH. U središtu svečanosti bile su poruke o očuvanju hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta, jačanju znanstvenih i umjetničkih institucija te odgovornosti prema budućnosti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
Zlatna zahvalnica dodijeljena je Hrvatskom narodnom saboru Bosne i Hercegovine za višegodišnju potporu razvoju HAZU-a u BiH. Priznanje je uime HNS-a BiH preuzeo predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora BiH akademik Dragan Čović.
„Dvanaest godina koje su iza nas ostavljaju vidljiv trag onoga što jest Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini. Uvjeren sam da ne možemo graditi svoj suverenitet i svoju konstitutivnost bez Akademije, koja uvelike nadilazi područja znanosti i umjetnosti i predstavlja pouzdan oslonac našemu identitetu“, poručio je akademik Čović.
Pozvao je članove akademske zajednice da nastave jačati povezanost HAZU-a u BiH sa srodnim ustanovama u Bosni i Hercegovini, Republici Hrvatskoj i širem okruženju te da osobnim djelovanjem pridonesu njezinoj daljnjoj vidljivosti i razvoju.
„Još je mnogo posla pred nama. Potrebno je nastaviti jačati umreženost koju naša Akademija gradi sa srodnim institucijama te osobnim doprinosom jačati njezinu ulogu i mjesto u Bosni i Hercegovini“, naglasio je akademik Čović.
Zlatna povelja zahvalnosti, najviše priznanje HAZU-a u BiH, dodijeljena je predsjedniku Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini akademiku Mladenu Bevandi za iznimne zasluge u razvoju i afirmaciji Akademije. Povelju mu je uručio predsjednik Skupštine HAZU-a u BiH akademik Šimun Musa.
„U novo desetljeće krenuli smo odvažno, s poletom i programskim sadržajima koji nisu nisko postavljeni. Akademija raste, sazrijeva, postaje vidljiva i svoju misiju ostvaruje konkretnim djelima, izradom projekata i organiziranjem znanstvenih skupova. Na taj način neposredno potičemo razvoj znanosti i umjetnosti, širimo prostor stvaralačke slobode te razvijamo kritičko mišljenje, interdisciplinarnost i etičnost znanstvenoga i umjetničkog rada“, kazao je akademik Mladen Bevanda.
Svečana sjednica bila je prigoda za pregled jednogodišnjeg rada Akademije, predstavljanje ostvarenih rezultata i utvrđivanje smjernica za njezino daljnje djelovanje. Ujedno je istaknuta važnost povezivanja znanstvene, umjetničke i kulturne zajednice te jačanja suradnje s institucijama koje podupiru rad HAZU-a u BiH.
„Akademija će djelovati i skrbiti o znamenjima našega naroda. Pred kamenim pločama, prvim tragovima našega jezika i kulture, zastajemo zazivajući snagu da očuvamo hrvatski narod i njegovo ime, a istodobno budemo bliski svakom čovjeku i svakom narodu. Vođeni razboritošću, mudrošću, obzirnošću, ustrajnošću i snošljivošću, nastojat ćemo da HAZU u BiH svojim djelovanjem u području znanosti i umjetnosti pomogne svojemu narodu“, poručio je akademik Šimun Musa, predsjednik Skupštine HAZU-a u BiH.
Zlatne plakete dodijeljene su akademiku Boži Žepiću, akademiku Branku Kataliniću i prof. dr. sc. Ivi Čolaku, dok su Zlatne zahvalnice, uz Hrvatski narodni sabor BiH, dodijeljene Radioteleviziji Herceg Bosne, Vladi Srednjobosanske županije, prof. dr. sc. Ivici Šarcu i prof. dr. sc. Ugi Vlaisavljeviću. Za počasne članove HAZU-a u BiH izabrani su prof. dr. Jure Zovko i prof. dr. sc. Ante Kvesić, a za dopisnog člana akademski kipar Stjepan Skoko.
Nazočnima se potom obratio veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Nj. E. Ivan Sabolić, koji je potvrdio kako Vlada Republike Hrvatske ostaje pouzdan partner ustanovama koje pridonose očuvanju hrvatskoga identiteta, jačanju društvenih kapaciteta i europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine.
„U vremenu obilježenom složenim društvenim, političkim, gospodarskim i kulturnim izazovima jasno vidimo koliko su potrebne ustanove koje djeluju iznad dnevne politike, kratkoročnih interesa i prolaznih podjela. Dok se mnoge institucije nužno bave izazovima svakodnevice, Akademija dugoročno promišlja o budućnosti naroda, razvoju društva, očuvanju kulture i napretku znanosti. Neka i dalje bude mjesto susreta znanja i odgovornosti, tradicije i suvremenosti te nacionalnog identiteta i univerzalnih vrijednosti“, poručio je veleposlanik Sabolić.
Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač naglasila je kako očuvanje povijesti, jezika i kulturne baštine daje narodu snagu za trajanje i budućnost. Istaknula je doprinos HAZU-a u BiH zaštiti hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta jednoga od triju konstitutivnih naroda, ali i povezivanju intelektualaca, umjetnika i znanstvenika te razvoju dijaloga i zajedničkih vrijednosti u Bosni i Hercegovini.
„Danas je možda važnije nego ikada prije reći da Hrvatska akademija za znanost i umjetnost mora ustrajati na izvrsnosti. Ona mora biti prostor najviših znanstvenih, umjetničkih i moralnih mjerila i ne pristajati na prosječnost, jer samo takva može biti istinski čuvar naše baštine, društveni autoritet i snažan smjerokaz našim mladima“, poručila je predsjednica Buhač.
Svečanom sjednicom zaokruženi su ovogodišnji Dani HAZU-a u BiH, kojima su nazočili predstavnici HNS-a BiH, svih razina vlasti u BiH, Sveučilišta u Mostaru, zdravstvenih, kulturnih, obrazovnih i medijskih ustanova te članovi i suradnici Akademije. Kroz niz znanstvenih, kulturnih i umjetničkih sadržaja istaknuta je važnost znanja, stvaralaštva i očuvanja hrvatske baštine, čime je potvrđena uloga HAZU-a u BiH kao važne nacionalne ustanove i mjesta okupljanja akademske, kulturne i društvene zajednice.