KULTURA
Predsjednik RH. Zoran Milanović
Stigle prve izlazne ankete: Neviđeni potop HDZ-a, malo tko je ovo očekivao
U Hrvatskoj se danas održava drugi krug predsjedničkih izbora na kojem će građani odlučiti tko će dobiti petogodišnji mandat na Pantovčaku. Građani biraju između dvojice kandidata, Zorana Milanovića i Dragana Primorca, nakon što niti jedan od njih nije uspio osigurati pobjedu u prvom krugu održanom 29. prosinca 2024. godine.
Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira sudjeluje li na izborima jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja.
Birališta se u Hrvatskoj su otvorena u 7:00 sati, a pravo birati predsjednika ima ukupno 3.769.598 birača u Hrvatskoj i inozemstvu. Do 11.30 je glasalo 13,8 posto registriranih birača, a odaziv je znatno manji nego 2019. godine kada je do 11.30 glasalo 18,87 posto birača. Najveći odaziv je zabilježen u Varaždinskoj županiji gdje je do 11.30 glasalo 17,39 posto glasača, a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj gdje je glasalo 10,94 posto glasača.
Događaje uživo pratite na portalu Dnevno.hr
19:00 Stigle prve izlazne ankete: Milanović pomeo
Birališta su zatvorena. Prema prvim izlaznim anketama IPSOS-a koje je objavio HRT Zoran Milanović je dobio 77,86 posto, a Dragan Primorac 22,14 posto glasova.
18:45 Birališta se uskoro zatvaraju, prve izlazne ankete u 19:00
Birališta se zatvaraju u 19:00 sati, a tada će biti objavljene i prve izlazne ankete. Oko 19:30 stižu prvi rezultati izbora 2025. iz Državnog izbornog povjerenstva.
18:30 Najveći odaziv u Varaždinskoj županiji
U drugom krugu predsjedničkih izbora do nedjelje poslijepodne na biračka je mjesta izašlo 41 tisuću birača manje nego u prvom krugu, 29. prosinca, pokazuju podaci Državnog izbornog povjerenstva. Najveći odaziv i dalje je u Varaždinskoj (gotovo 43 posto), Međimurskoj (40, 81 posto) i Krapinsko-zagorskoj županiji (39, 10 posto), a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj (27, 98 posto), Brodsko-posavskoj (30 posto) i Zadarskoj županiji (30, 70 posto).
Od gradova, sjedišta županija, najveći odaziv bilježe Varaždin (44, 32 posto), Čakovec (44 posto) i Pazin (42, 54 posto), a najmanji Vukovar (27, 91 posto), Slavonski Brod (30, 41 posto) i Dubrovnik (30, 86 posto).
U četiri velika grada, glasovala je oko trećina birača, u Zagrebu 36, 4 posto, u Splitu 32, 5 posto, u Rijeci 35 posto, a u Osijeku 33, 1 posto. U inozemstvu, gdje se hrvatski predsjednik bira u 38 država, na 105 biračkih mjesta, do nedjelje poslijepodne glasovalo je 15. 601 birača, pokazuju podaci sa 79 biračkih mjesta, iz 20 država.
17:00 Stigli novi podaci o izlaznosti: Izašlo je 34,77 posto birača
Prema novim informacijama iz DIP-a, do 16:30 sati izašlo je 34,77 posto birača. To je oko 2 posto manje nego u prvom krugu. No, 2019. je izašlo preko 43 posto pa je ove godine to značajan pad.
16:30 Uskoro novi podaci o izlaznosti
15:30 Problem u Splitu, DIP tvrdi da problema nema
Kod Splita ne voze katamarani. “Zastoj u katamaranskom i trajektnom prometu ne utječe na tijek izlaska na birališta na području Splitsko-dalmatinske županije ni na otocima ni na njenom kopnenom dijelu”, doznaje se u županijskom izbornom povjerenstvu.
12:01 Objavljeni prvi podaci o izlaznosti
Do 11.30 je glasalo 13,8 posto registriranih birača. Odaziv je manje nego 2019. godine kada je do 11.30 glasalo 18,87 posto birača. Najveći odaziv je zabilježen u Varaždinskoj županiji gdje je do 11.30 glasalo 17,39 posto glasača, a najmanji u Vukovarsko-srijemskoj gdje je glasalo 10,94 posto glasača.
Do 11.30 sati glasovalo je 460.890 birača ili 13.80 posto, što je nešto više u odnosu na 29. prosinca kada ih je glasovalo 459.502 ili 14 posto.
DIP će sljedeće podatke o izlaznosti objaviti u 17 sati.
10:35 Glasao Andrej Plenković
Svoj glas za predsjednika RH dao je i premijer Andrej Plenković.
10:15 DIP: Zabilježeno tek nekoliko pritužbi
Izborna nedjelja u Hrvatskoj protječe mirno i uz zanemarive pritužbe o kršenju izborne šutnje, doznaje se u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).
“Dojava o kršenju šutnje u drugom krugu predsjedničkih izbora gotovo da i nema, imamo tek nekoliko pritužbi vezanih za privatne profile na društvenim mrežama”, rekao je član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.
Izborna šutnja na snazi je do zatvaranja birališta u 19 sati, a povrede izborne šutnje prijavljuju se DIP-u putem elektroničke pošte dip@izbori.hr.
10:52 Glasao Zoran Milanović
Zoran Milanović je na glasanje došao u društvu supruge, glasao je na izbornom mjestu u Osnovnoj školi “Petra Zrinskog” u Zagrebu.
10:45 Nema gužve na biračkim mjestima
U Osijeku je jutros zabilježena manja gužva na biračkim mjestima, a više građana očekuje se prije ručka i u poslijepodnevnim satima.
Na području Osječko-baranjske županije otvoreno je 439 biračkih mjesta, od čega 117 u Osijeku i prigradskim naseljima. Osim toga, djeluje i pet posebnih biračkih mjesta – dva u domovima za starije i nemoćne te tri u osječkom zatvoru.
“Za sada nema problema. Najveći odaziv obično bude prije i poslije mise. U prvom krugu izlaznost je bila 50 posto, a nadamo se da će sada biti barem jednaka ili veća”, izjavila je za HRT Petra Guberac, potpredsjednica biračkog mjesta u Osnovnoj školi Franje Krežme.
08:30 Primorac glasao
Dragan Primorac jutros je glasao na svom biračkom mjestu na Šestinskom trgu u Zagrebu.
08:00 Plave potvrde vrijede i u drugom krugu
Biračima koji su u prvom krugu podignuli tzv. plavu potvrdu za glasovanje, DIP poručuje da u nedjelju ne moraju ponovno ići po nju, sada su u biračkom popisu.
Riječ je o biračima koji u nedjelju, 29. prosinca nisu bili u tom popisu jer nisu imali važeću osobnu iskaznicu, pa su morali otići u ured uprave u županijama i Gradu Zagrebu kako bi podignuli tzv. plavu potvrdu i ostvarili pravo glasa.
No, po takvu će potvrdu u nedjelju morati ići birači koji dođu na biračko mjesto, a nemaju važeću osobnu iskaznicu, pa nisu u biračkom popisu.
Potvrde će u nedjelju od 7 do 19 sati izdavati nadležna upravna tijela u županijama i Gradu Zagrebu, na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave poveznica je na popis upravnih tijela nadležnih za izdavanje tzv. plave potvrde s adresama i kontakt podacima.
07:10 Otvorena biračka mjesta
Otvorena su biračka mjesta diljem Hrvatske za drugi krug predsjedničkih izbora.
07:05 Glasa se u Australiji
U subotu navečer po hrvatskom vremenu, otvaranjem tri od četiri biračka mjesta u Australiji, počeo je drugi krug izbora za predsjednika Hrvatske.
U 21 sat po hrvatskom vremenu otvorena su biračka mjesta u Canberri, Sydneyu i Melbourneu, potvrdio je potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Josip Salapić. Na ta četiri mjesta aktivno registriranih je 1. 080 birača, četvero više nego prije dva tjedna.
U inozemstvu se posljednja otvaraju i zatvaraju biračka mjesta u Chicagu i Los Angelesu, u ponedjeljak u 2, odnosno 4 sata po našem vremenu.
Kako za sada stvari stoje, unatoč požarima, hrvatski generalni konzulat u Los Angelesu, u kojem se nalazi biračko mjesto, bit će otvoren za izbore, jer se situacija s požarima smiruje, kaže Salapić.
KULTURA
Večer zahvale HDZ-a BiH: Zajedništvom smo ostvarili izbornu pobjedu, odgovornošću gradimo budućnost
Uskoro tu!
Memoari o borbi za nacionalni identitet i političkom djelovanju hrvatskog iseljeništva za oslobođenje od komunističke Jugoslavije
Almost here!
A Memoir of Struggles for National Identity and Croatian Diaspora Political Activism for Freedom from Communist Yugoslavia
Posveta:
Svim domoljubnim Hrvatima u iseljeništvu, njihovoj djeci i prijateljima koji su tijekom borbe za slobodu stajali uz njih —
svima koji su darovali svoje vrijeme, svoj trud, svoj novac, svoj glas i sve drugo čega su se mogli odreći kako bi san mnogih naraštaja napokon postao stvarnost.
Onima koji nikada nisu prestali vjerovati, čak ni tisućama kilometara udaljeni od domovine, da Hrvatska ima pravo na slobodu.
Onima u iseljeništvu koji su svjedočili rađanju slobodne Hrvatske u svojim kuhinjama i dnevnim boravcima, u hrvatskim klubovima i crkvama, za stolovima na kojima su se prikupljali dobrovoljni prilozi i na prosvjednim skupovima, uz telefone i telefaks uređaje, te u srcima iseljenika koji nisu dopustili da udaljenost od domovine preraste u zaborav.
Ovu knjigu posvećujem vama, sa zahvalnošću i ponosom.
Vaša odricanja i žrtve pridonijeli su rađanju slobodne i neovisne Hrvatske.
„…Postoje trenuci u životu kada povijest zakorači u najobičnija mjesta naše svakodnevice i zauvijek ih promijeni.
Za mene je jedno od tih mjesta bila moja kuhinja u Sydneyju.
Nikada nije bila zamišljena kao išta više od srca našega obiteljskog doma — mjesta za jutarnju kavu, obiteljske obroke, razgovore, rasprave, proslave i bezbrojne male rituale svakodnevnoga života. Ipak, početkom 1992. godine, dok se Hrvatska borila za opstanak i nastojala učvrstiti svoj položaj kao novostvorena neovisna država, jedan kutak te kuhinje postao je nešto iznimno.
Pretvorio se, zapravo, u neslužbeni hrvatski diplomatsko-konzularni ured u kojem su se obavljali službeni poslovi, premda bez formalnoga diplomatskog statusa.
Ondje nije bilo uglačanoga pisaćeg stola od mahagonija, diplomatskoga grba svečano istaknutog na zidu, niti osoblja sastavljenog od školovanih diplomata koji bi užurbano prolazili otmjenim hodnicima.
Moj pisaći stol bila je obična ploča od šperploče koju je moj otac, nekada domobranski časnik, pričvrstio na komodu i s ljubavlju lakirao. Pisaći stroj Canon StarWriter, telefon i telefaks postali su moja diplomatska sredstva rada.
S toga improviziranog radnog mjesta odlazila su pisma, zahtjevi, upiti i službena korespondencija. Ondje su se rješavala pitanja prijevoza posmrtnih ostataka preminulih u Hrvatsku i obavljali bezbrojni telefonski razgovori vezani uz zemlju koja je tek nedavno stekla međunarodno priznanje o kojemu su sanjali naraštaji Hrvata.
Ljudi su trebali pomoć pri ishođenju putovnica, stjecanju državljanstva, pribavljanju dokumenata, organiziranju putovanja te rješavanju imovinskih i obiteljskih pitanja.
Hrvatskoj je bilo potrebno uspostaviti veze s australskim institucijama i diplomatskim predstavništvima drugih država.
Trebalo je započeti pripreme za osnivanje službenoga veleposlanstva i mreže konzularnih predstavništava koja će naposljetku predstavljati Republiku Hrvatsku u Australiji.
Netko je morao započeti.
I tako smo započeli mi!…”
Dedication:
To all patriotic Croatians in the diaspora,
and to their children and friends who, during the struggles for freedom, stood beside them—
to those who gave their time, their labour, their money, their voices, and whatever else they could sacrifice so that the dream of generations might finally become reality.
To those who never stopped believing, even from thousands of kilometres away, that Croatia had the right to be free.
To those in the diaspora who witnessed free Croatia being born in their kitchens and living rooms, in Croatian clubs and churches, at fundraising tables and protest marches, beside telephones and fax machines, and in the hearts of emigrants who refused to allow distance to become forgetting.
This book is dedicated to you, with gratitude and pride.
Your sacrifices helped a free and independent Croatia to be born.
“…There are moments in life when history enters the most ordinary of places and changes them forever.
For me, one of those places was my kitchen in Sydney.
It was never intended to become anything more than the heart of my family home—a place for morning coffee, meals, conversations, arguments, celebrations and the countless small rituals of domestic life. Yet in the early months of 1992, as Croatia fought for survival and struggled to establish itself as a newly independent state, a corner of that kitchen became something extraordinary.
It had effectively become an unofficial Croatian diplomatic and consular office, carrying out official responsibilities despite lacking formal diplomatic status.
There was no polished mahogany desk, no diplomatic seal mounted impressively on a wall, no staff of trained officials moving purposefully through elegant corridors. My desk was a sheet of plywood fixed to a dresser and lovingly varnished by my father, a former Croaian Home Guards officer. A Canon StarWriter, telephone and facsimile machine became my tools of diplomacy. From that improvised workplace came letters, applications, enquiries, official correspondence, the repatriation of the deceased to Croatia, and countless telephone calls concerning a country that had only recently achieved the international recognition that generations of Croats had dreamed of.
People needed help with passports, citizenship, documents, travel, property and family matters. Croatia needed contacts with Australian institutions and foreign diplomatic missions. Preparations had to be made for the formal embassy and consular network that would eventually represent the Republic of Croatia in Australia.
Somebody had to begin.
And so we did…”
Večer zahvale HDZ-a BiH: Zajedništvom smo ostvarili izbornu pobjedu, odgovornošću gradimo budućnost
Obljetnica Hodocasca na Bobovcu
Vice Vukov u Sirokom Brijegu
Čitatelji portala MMPortal pitaju: gdje je ona “modna diva iz Kotora”? A moj odgovor je jednostavan: zima je, prosinac… snjegovi padaju.
Tjedni komentar 2024… “Zauvijek si ostala u meni”
Heroj iz BiH Toni Herceg poginuo u Ukrajini: Tijelom zaštitio pripadnike svoje jedinice
-
KULTURA11 mjeseci agoČitatelji portala MMPortal pitaju: gdje je ona “modna diva iz Kotora”? A moj odgovor je jednostavan: zima je, prosinac… snjegovi padaju.
-
KULTURA2 godine agoTjedni komentar 2024… “Zauvijek si ostala u meni”
-
Uncategorized1 godina agoHeroj iz BiH Toni Herceg poginuo u Ukrajini: Tijelom zaštitio pripadnike svoje jedinice
-
Uncategorized1 godina agoTjedni Komentar:Rada Krivokapić Radonjić dobitnica nagrade za najboljeg modnog dizajnera za Južnu Evropu 2024/25
-
KULTURA1 godina agoGoca Srećko ®️©️…….Uteha……..
-
KULTURA2 godine agoNa zahtjev čitatelja portala vraćamo tekst “Ministar MUP-a HNŽ Marijo Marić “Zovu me Sjećanja ,Na Dane Ponosa i Slave!
-
KULTURA2 godine agoTjedni komentar…Ravnatelju Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata 1991-1995 u BiH prof. dr. sc. Ivica Šarac zašto službeno ne objavite poziv svima za prikupljanje HVO dokumentacije o oslobodilačko-obrambenom Domovinskom rata u BiH s ciljem izdavanja knjige “Rat u Herceg Bosni” ?
-
KULTURA2 mjeseca agoClan predsjednistva HNS-A Pero PrevisicHRVATSKI GENERALI, BRIGADIRI I POLITIČARI, ZAŠTO STE DIGLI RUKU❓️.