Connect with us

EKONOMIJA

SCHMIDT: Postoji opcija da međunarodna zajednica nešto poduzme

Published

on

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt obratio se javnosti nakon dvodnevnog zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC) koje se dotaklo brojnih aktualnih tema u našoj državi.

Schmidt je kazao da su članovi PIC-a na sastanku “oštro osudili nepoštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, kao i kasnije donošenje neustavnih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

“Nadležnosti ostaju na državnoj razini i država treba da odluči hoće li to vratiti entitetima, to se može jedino glasanjem na državnoj razini”, rekao je Schmidt.

Kazao je kako je važno istaknuti da dosadašnje uvedene sankcije nisu usmjeren protiv građana u RS-u te je istaknuto da vlast u tom entitetu ima obvezu imenovati ustavne suce – “to treba uraditi odmah”, prenosi Klix.

Dotaknuo se i problema isplate duga “Viaductu”, koji je napravila Vlada RS-a prekidom ugovora i gubitkom arbitražnog spora.

“Ima dosta ugovora koji nisu provedeni u RS-u i zbog toga su plaćene kazne u velikim iznosima. Potrebno je poštivati određena pravila i snositi odgovornost za kršenje. Zašto bi bilo tko drugi tko nije odgovoran plaćao za predmet Viaduct. Stvari se tu moraju postaviti kako treba”, rekao je Schmidt.

Članove PIC-a zabrinjava i retorika rukovodstva RS-a, kao i napadi na oporbu u tom entitetu.

“Također, osudili smo huškačku retoriku Dodika protiv drugih grupa, posebno protiv bošnjačkog naroda, kao i sve veći broj napada na oporbene političare, što verbalnih što fizičkih. To je izuzetno zabrinjavajući razvoj događaja, napadi na oporbene političare u RS-u su neprihvatljivi i u potpunoj su suprotnosti sa stavovima visokog predstavnika u okviru Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma. Dakle, vrlo su blizu antidejtonskog ponašanja”, poručio je Schmidt.

Članovi UO PIC-a potvrdili su vitalni značaj ALTEA misije, a dotakli su se i problema blokade rada Doma naroda BiH.

“Napuštanje sjednica ne vodi nikuda, blokada nije odgovor. Tu sam u situaciji da pomenem jedno od najurgentnijih pitanja, a to je da organu vlasti moraju usvojiti državni budžet”, kazao je Schmidt.

Izborni zakon BiH

Govoreći o “pitanjima koje treba rješavati”, naveo je i izmjene Izbornog zakona BiH.

“Spominjali smo zahtjeve predstavnika hrvatskog naroda da se izvrše izmjene Izbornog zakona u pogledu Predsjedništva. Drugi su spominjali provedbu presude Europskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci i druge mogućnosti za predstavnike Ostalih, da imaju pravo da budu birani pored toga što imaju pravo glasati”, kazao je visoki predstavnik.

Schmidt je naglasio: “Treba o ovim pitanjima dodatno razmišljati, a mi ćemo s ove strane poduzeti napore jer sam mogao vidjeti da postoji dosta odlučnosti da se nađu rješenja za budućnost u predstojećim sedmicama.”

Upitan da prokomentira izjavu Dragana Čovića da Schmidt više neće nametati odluke i koristiti Bonske ovlasti, Schmidt je poručio da će koristiti ukoliko za to bude potrebe.

“Ne mogu se sjetiti te izjave da sam je čuo od njega. Dosta smo razgovarali i usuglasili se kako je bolje, da nema potrebe da se koriste Bonske ovlasti, ali ja sam pozvao sve da rade svoj posao, jer ako oni rade svoj posao nema potrebe da ja koristim Bonske ovlasti”, poruka je Schmidta.

Naglasio je potrebu za lokalnim dogovorom, ali i da je Milorad Dodik sam sebe isključio iz tih dogovora.

“Dodik je prešao crvenu liniju i iz tog razloga on više nije osoba koja može razgovarati u smislu donošenja konstruktivnih političkih odluka, međutim, pitanje je što je situacija ukoliko budemo imali neku novu većinu. Ne bih rekao da ne postoje mogućnosti da međunarodna zajednica nešto poduzme, ali dozvolite mi da malo obrnem situaciju. Ovo je izazov koji vidimo u BiH – Dakle, visoki predstavnik je uvijek osoba od koje se očekuje da deblokira i nešto poduzme, to je nekada bilo potrebno, ali mislim da je puno važniji koncept da se lokalno radi zajedno i nešto poduzme”, kazao je Schmidt.

Političarima je preporučio da počnu više osluškivati potrebe građana, pogotovo jer se bliže izbori.

“Građani ne mogu biti zadovoljni ako imate ljude u parlamentu koji će glasati protiv jedne milijarde koja se nudi BiH. Mislim da građani kada to vide moraju pitati političare ‘Što je vaš motiv da tako glasate?’, pogotovo uzimajući u obzir da imamo izbore sljedeće godine. Političari pred izbore imaju tendenciju da malo više slušaju građane, tako da bih im to i sada preporučio, a ne da čekaju da se odluke donose izvana”, zaključio je Schmidt. /HMS/

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

EKONOMIJA

Svečana sjednica Sveučilišta u Mostaru: 48 godina posvećenosti studentima, znanosti i izvrsnosti; istaknut doprinos Sveučilišta u oblikovanju obrazovanja i budućnosti BiH

Published

on

Danas je u Muzeju moderne umjetnosti svečano održana sjednica Senata u sklopu programa Dana Sveučilišta, koji se obilježavaju povodom 48. obljetnice osnutka i djelovanja Sveučilišta u Mostaru. Događaju su nazočili visoki uzvanici iz političkog, kulturnog, obrazovnog i društvenog života, a svečanost je još jednom istaknula temeljnu ulogu Sveučilišta u Mostaru kao jedine javne visokoobrazovne institucije u Bosni i Hercegovini na hrvatskom jeziku, s osobitom ulogom u očuvanju identiteta i daljnjem razvoju znanstvenog i obrazovnog sustava.

Rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivo Čolak istaknuo je kako su studenti temelj i budućnost Sveučilišta, dok nastavnici čine vezivno tkivo koje osigurava stabilnost i kvalitetu obrazovanja. Posebno je naglasio važnost podrške institucija koji su svojim inicijativama i ulaganjima omogućili razvoj nastavne, znanstvene i infrastrukturne baze Sveučilišta.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović istaknuo je važnost Sveučilišta kao ključne institucije za znanje, obrazovanje i razvoj zajednice. Posebno je naglasio značaj podrške i suradnje s hrvatskim institucijama te predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti u BiH, čime se omogućuje Sveučilištu da ostvaruje svoju misiju u oblikovanju odgovornog i obrazovanog društva. Naglasio je i kako ulaganje u obrazovanje i znanost, odgovornost profesora i studenata te podrška institucija omogućuju Sveučilištu da zauzme svoje mjesto među vodećim visokoškolskim ustanovama i doprinosi daljnjem razvoju budućnosti BiH.

Rektor Sveučilišta u Zadru i predsjednik Rektorskog zbora RH prof. dr. sc. Josip Faričić  istaknuo je značaj Sveučilišta kao centra znanja, obrazovanja i etičkih vrijednosti, koji povezuje akademsku zajednicu s lokalnom i međunarodnom zajednicom. Naglasio je ulogu studenata i profesora te suradnju sa sveučilištima u RH, kako bi Sveučilište u Mostaru  otvorilo prostor za razvoj mladih stručnjaka i doprinijelo napretku regije.

Državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH prof. dr. sc. Nikola Mrvac istaknuo je važnost prepoznavanja i razvoja talenata mladih te podrške studentima u ostvarivanju njihovih sposobnosti. Naglasio je i simboliku Hercegovine kao zemlje kamena, ističući kako Sveučilište u Mostaru gradi svoju misiju na vrijednostima znanja, ustrajnosti i karaktera, a budućnost regije ovisi o odgovornom radu mladih.

Događaju su nazočili i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak, ministar pravde BiH Davor Bunoza, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ljiljana Lovrić, ministar pravde u Vladi FBiH Vedran Škobić, ministrica kulture i sporta u Vladi FBiH Sanja Vlaisavljević, veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Nj.E. Ivan Sabolić, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Marko Babić te predstavnici županijske i lokalne vlasti u BiH.

Izvor: hnsbih.ba

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović istaknuo je važnost Sveučilišta kao ključne institucije za znanje, obrazovanje i razvoj zajednice. Posebno je naglasio značaj podrške i suradnje s hrvatskim institucijama te predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti u BiH, čime se omogućuje Sveučilištu da ostvaruje svoju misiju u oblikovanju odgovornog i obrazovanog društva. Naglasio je i kako ulaganje u obrazovanje i znanost, odgovornost profesora i studenata te podrška institucija omogućuju Sveučilištu da zauzme svoje mjesto među vodećim visokoškolskim ustanovama i doprinosi daljnjem razvoju budućnosti BiH.

Rektor Sveučilišta u Zadru i predsjednik Rektorskog zbora RH prof. dr. sc. Josip Faričić  istaknuo je značaj Sveučilišta kao centra znanja, obrazovanja i etičkih vrijednosti, koji povezuje akademsku zajednicu s lokalnom i međunarodnom zajednicom. Naglasio je ulogu studenata i profesora te suradnju sa sveučilištima u RH, kako bi Sveučilište u Mostaru  otvorilo prostor za razvoj mladih stručnjaka i doprinijelo napretku regije.

Državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH prof. dr. sc. Nikola Mrvac istaknuo je važnost prepoznavanja i razvoja talenata mladih te podrške studentima u ostvarivanju njihovih sposobnosti. Naglasio je i simboliku Hercegovine kao zemlje kamena, ističući kako Sveučilište u Mostaru gradi svoju misiju na vrijednostima znanja, ustrajnosti i karaktera, a budućnost regije ovisi o odgovornom radu mladih.

Događaju su nazočili i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak, ministar pravde BiH Davor Bunoza, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ljiljana Lovrić, ministar pravde u Vladi FBiH Vedran Škobić, ministrica kulture i sporta u Vladi FBiH Sanja Vlaisavljević, veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Nj.E. Ivan Sabolić, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Marko Babić te predstavnici županijske i lokalne vlasti u BiH.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

EKONOMIJA

USVOJEN PRORAČUN ŽZH Leko: Više novca za demografske mjere, poticaje, projekte i plaće

Published

on

Ministrica financija ŽZH Blagica Leko Foto FENA /Mario Obrdalj)

Prijedlog Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za 2026. godinu iznosi 192.792.566 KM. Riječ je o iznosu kojeg je na prijedlog Ministarstva financija ŽZH na svojoj današnjoj sjednici usvojila Vlada ove županije, te ga uputila u daljnju proceduru.

Kako je na Fenin upit pojasnila dopredsjednica županijske vlade i ministrica financija Blagica Leko, u Prijedlogu proračuna ŽZH za iduću godinu više novca je planirano na stavkama koje se odnose na plaće i naknade proračunskih korisnika, branitelje, poticaje u poljoprivredi, poticaje u gospodarstvu, porodiljne naknade, obitelji s troje i više djece, sport, kulturu…

Najveći rast u odnosu na Proračun za 2025. godinu, kako je vidljivo iz dokumenta Prijedloga proračuna za 2026. godinu, bilježi se na stavci koja se odnosi na bruto plaće i naknade proračunskih korisnika. Ovaj iznos podiže se za 9.478.300 konvertibilnih maraka.

„Stavka koja se odnosi na plaće i naknade proračunskih korisnika značajno je uvećana zbog činjenice da je Zakon o plaćama ŽZH u završnoj fazi pripreme, a njegova će primjena osigurati rast plaća svim proračunskim korisnicima“, objasnila je ministrica Leko.

Dodala je i kako je proračunom za iduću godinu planirano 5.000.000 KM za četiri kapitalna projekta na području ove županije. Riječ je o projektu rekonstrukcije prostora bivše Duhanske stanice u Ljubuškom za koju je planirano 1.500.000 KM, a jednak iznos će biti utrošen i na projekt izgradnje Srednje strukovne škole Široki Brijeg. Za izgradnju novog dječjeg vrtića u Posušju, te proširenje kapaciteta Osnovne škole Ruđera Boškovića u Grudama planirano je po 1.000.000 KM. Proračunom za 2026. godinu tekući prijenosi braniteljima iznose 1.500.000 KM, dok je za novčanu egzistencijalnu naknadu planirano 1.250.000 KM odnosno 50.000 KM više nego u ovoj godini.

Prema podacima iz dokumenta Prijedloga proračuna ŽZH za 2026. godinu, tekući prijenosi za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvitku uvećani su za 200.000 KM te iznose 3.000.000 maraka, a tekući prijenosi za poticaje razvoja gospodarstva u ŽZH planirani su u visini od 800.000 KM, što je povećanje za 100.000 KM u odnosu na ovogodišnji proračun.

U idućoj godini više novca planirano je i na stavci naknade za treće i svako iduće dijete ukupno 13.000.000 KM, dok je za porodiljne naknade iznos povećan na 3.300.000 maraka. Tekući prijenosi za odgoj i obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju podignuti su sa 568.000 na 944.000 KM. U proračunu za iduću godinu ŽZH izdvaja 1.700.000 za štićenike, 5.720.000 za Sveučilište u Mostaru, Studentski centar u Mostaru, Zavod za odgoj i obrazovanje iznose, 600.000 za vjerske zajednice, te 1.900.000 KM za zaštitu okoliša.

Ministrica Leko je potvrdila kako je i u proračunu za iduću godinu osigurano 100.000 za novi projekt sigurne kuće za žrtve nasilja čija je izgradnja krenula tijekom ove godine. Inače, Prijedlog proračuna ŽZH za 2025. godinu, kako su naveli iz Ministarstva financija ŽZH-a, rađen je po već ustaljenoj praksi odnosno prihodovna strana na temelju projekcija Federalnog ministarstva financija, a neporezni prihodi na temelju prihoda prikupljenih u posljednjih 11. mjeseci 2025. godine./HMS/

Otkrijte više
Pretplate na stručne časopise
Optimizacija web stranice
Politički pregovori
Mostaru
Dijeljenje sadržaja
Knjige o povijesti BiH
Knjige o međunarodnim odnosima
Knjige o EU integracijama BiH
Povećanje korisničkog iskustva
Vodiči za turizam u Hercegovini

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

EKONOMIJA

Manifestacija „Andrinje“: Podrumi Andrija obilježili blagoslov i kušanje mladog vina

Published

on

U Podrumima Andrija u Paoči večeras je održana tradicionalna manifestacija Andrinje, posvećena blagoslovu i kušanju mladog vina. Događaju su nazočili predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.

Manifestacija je započela podsjećanjem na višegeneracijsku vinogradarsku i vinarsku tradiciju Podruma Andrija koja seže u 1883. godinu. Istaknuto je kako Podrumi nastavljaju intenzivno ulagati u razvoj – od širenja vinograda i modernizacije proizvodnje do daljnjeg jačanja prisutnosti na inozemnim tržištima. Poseban naglasak stavljen je na nastavak razvoja aktivnosti u području turizma te na daljnje unaprjeđenje inovativnih programa proizvodnje proizvoda od vinove loze.

U ime organizatora manifestacije istaknuto je kako su Podrumi Andrija ove godine posadili 25.000 novih trsova, a isti obim sadnje planiraju i iduće godine. Najavljeno je kako će program prerade sjemenki grožđa biti u potpunosti predstavljen nakon Nove godine, čime i službeno započinje puna proizvodnja.

Kušanjem vrhunskih vina, među kojima posebno mjesto zauzimaju autohtone hercegovačke sorte Žilavka i Blatina, zaključena je manifestacija na kojoj je potvrđena važnost Podruma Andrija kao jednog od nositelja razvoja vinarstva, turizma i inovativnih proizvodnih programa u regiji.

Uz predsjednika Čovića i zastupnicu Filipović događaju su nazočili ministrica prometa, komunikacija u Vladi FBiH Andrijana Katić, predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, gradonačelnik Grada Mostara Mario Kordić, gradonačelnik Grada Stoca Stjepan Bošković te mnogi drugi predstavnici javnog, gospodarskog i društvenog života.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba