Connect with us

KULTURA

Ivan Kraljević: Hrvatska je trenutačno najvažniji i najiskreniji partner BiH

Published

on

Širokobriježanin Ivan Kraljević za osječki Glas Slavonije komentirao je aktualnu političku krizu u Bosni i Hercegovini i dotaknuo se odnosa Republike Hrvatske prema BiH.

Bilo kakva priča o raspadu Bosne i Hercegovine u ovome je trenutku svođenje akutnog problema na razinu spekulativnih procjena. Ovdje je kriza permanentno stanje, naša svakodnevica, samo se mijenja njezin intenzitet. Ona je trenutačno dosegnula razinu koja svakako izaziva posebnu pozornost – kaže dr. sc. Ivan Kraljević, viši asistent sa studija Politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, te dodaje:

 

 

– Na sceni je potpuno bezvlašće nastalo kao nuspojava aktualne krize prouzročene zaoštravanjem odnosa na relaciji Banja Luka – Sarajevo. Tenzije su kulminirale krajem veljače objavom prvostupanjske presude kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane bavljenja politikom zbog nepoštovanja odluka međunarodnog visokog predstavnika Christiana Schmidta. Nakon toga je uslijedila nepromišljena avantura čelnika Republike Srpske, koja je u međuvremenu prerasla u jednu vrstu drame. Narodna skupština RS-a na presudu Miloradu Dodiku uzvratila je donošenjem zakona kojima se otvoreno suprotstavila ustavnom poretku BiH. Na taj je način srpska politika u BiH i de facto i de iure potvrdila postojanje paralelnog sustava u državi koji svojim djelovanjem pokazuje potpuni neposluh i ignorira državne institucije.

Za sada sve ostaje na razini političkog “rata” između srpskih i bošnjačkih političkih predstavnika. Međutim, sigurnosna situacija može biti vrlo lako dovedena u pitanje, posebice u slučaju kada bi se, primjerice, pripadnici Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA) odlučili na uhićenje trojice srpskih čelnika – Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića – za kojima je raspisana tjeralica, a koji uživaju zaštitu policijskih struktura u RS-u.

 

 

Tko snosi najveću odgovornost za postojeću političku krizu u BiH?

– Tu ne treba amnestirati krivnje Milorada Dodika i njegovu secesionističku agendu koja u ovome trenutku nema pokrića za nešto više od verbalnoga “odcjepljenja”. Naime, za postojeću krizu veliku odgovornost snose činovnici međunarodne zajednice. Ali to i nije neka novost u protektoratu kakav je BiH. Uostalom, manje-više svaka dosadašnja politička kriza u BiH imala je svoje pipke u međunarodnim krugovima.

Postojeća kriza produkt je osobnoga obračuna visokog predstavnika Christiana Schmidta s Miloradom Dodikom, u čemu mu je uvelike asistirao američki veleposlanik Michael J. Murphy, čovjek bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena. Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću “ohrabrio” je Milorada Dodika, koji je očito precijenio situaciju.

 

 

S druge strane, kada je postalo jasno kako ni nova američka administracija neće tolerirati Dodikove eskapade, bošnjački su čelnici krenuli u “lov na vještice” s namjerom da eliminiraju čelnika RS-a iz političkog života. Tako da svi podjednako dijele krivnju. Naravno, ne treba izuzeti ni ulogu medija, koji svojim djelovanjem proizvode stanje psihoze. Pojedini mediji stvaraju osjećaj straha, ugroze i ratne psihoze suprotno realnom stanju koje vlada među stanovništvom. Jezik komunikacije u javnom prostoru postao je isključiv, rigidan i agresivan. I uglavnom su najglasniji oni koji su tobože najviše za BiH.

Kakvu ulogu u BiH u svemu što se događa imaju inozemne sile, prije svega Rusija i SAD?

– Slabost države i duboke rascjepe koji prevladavaju u zemlji Rusija je dobrano iskoristila. Simptomatično je znati da je Rusija zahvaljujući naftnom biznisu trenutačno najveći strani investitor u BiH. Gledano isključivo s političke strane, Rusija kontinuirano podržava politiku Republike Srpske i njezina predsjednika Milorada Dodika, a njihov odnos se odvija kao na relaciji dviju neovisnih država. Međutim, Rusija još uvijek nema efektivnu moć za nešto više od verbalne potpore svojim političkim partnerima.

 

 

BiH je i dalje čvrsto u okrilju SAD-a. BiH je američki proizvod i tako će ostati – makoliko nadmeno zvučalo – sve dok američka administracija ne odluči drukčije. Očuvanje integriteta BiH jedan je od ključnih rezultata američke politike koja je predvidljiva svih ovih poslijedejtonskih godina. Zato i ne treba iznenađivati oštra kritika američkog državnog tajnika Marca Rubija upućena Miloradu Dodiku i političkim dužnosnicima RS-a. Administracija Donalda Trumpa neće mijenjati politiku prema BiH, ali će sigurno pozorno pratiti razvoj situacije.

Je li došlo vrijeme za reviziju Daytona?

– U ovome trenutku ne postoji salomonsko rješenje za Bosnu i Hercegovinu. Dejtonski mirovni sporazum nije u cijelosti zaustavio rat. Iako je zaustavio krvoproliće i oružani sukob, iza njega je ostao zamrznuti konflikt koji se prelio u institucije. Uspostavljena je složena upravna struktura u kojoj se političkim sredstvima nastavila borba ratnih neprijatelja.

Revizija Daytona sigurno će jednog dana postati neminovnost s kojom će se morati suočiti i unutarnji i vanjski akteri. U ovome trenutku geopolitičke silnice jesu inkorporirane u političku stvarnost BiH, ali ne u onoj mjeri u kojoj bi produbile i intenzivirale krizu prema nečem krupnijem. Unatoč opstrukcijama, kojih će i dalje biti.

Kad se sve uzme u obzir, kakva je pozicija i budućnost Hrvata u BiH?

– Koliko god hrvatskoj politici u BiH ponekad nedostaje više izravnosti, pa i principijelnosti u potezima koje povlači, hrvatska je strana u ovome konfliktu opravdano potpuno po strani. Hrvatski je stav vrlo jasan – politički dijalog i očuvanje mira, stabilnosti i sigurnosti.

 

 

BiH je moguća samo kao državna zajednica triju potpuno ravnopravnih, suverenih i konstitutivnih naroda, Hrvata, Srba i Bošnjaka i drugih građana. Takav spoj nacionalnog i građanskog vodio bi prema dugotrajnijoj stabilnosti, ali isto tako i prema normalnijem funkcioniranju države. Republika Hrvatska toga je itekako svjesna i trenutačno je najvažniji i najiskreniji vanjskopolitički partner BiH. Međutim, puno toga će ovisiti o Bošnjacima i njihovoj politici, odnosno hoće li se i dalje nastaviti ponašati kao da je BiH samo njihova država, izigravati žrtvu, a sve druge okrivljavati.

Bošnjaci možda jesu najemotivnije vezani uz ovu državu, ali ako doista žele dobro BiH, onda kao najbrojniji konstitutivni narod trebaju preuzeti veću odgovornost i jačati partnerstvo s Hrvatima u BiH i Republikom Hrvatskom. Svoj patriotizam najbolje mogu potvrditi udovoljavanjem uistinu minimalističkim zahtjevima Hrvata u BiH, da im prestanu birati političke predstavnike i pristanu promijeniti Izborni zakon da se to pitanje jednom zauvijek riješi.

Vriak.info

Continue Reading

EKONOMIJA

𝗝𝗼𝘇𝗼 𝗗𝗮𝗹𝗶ć 𝗶 𝗠𝗮𝘁𝗲 𝗢𝗺𝗮𝘇𝗶ć 𝘂 𝗻𝗼𝘃𝗼𝗺 𝘀𝗮𝘇𝗶𝘃𝘂 𝗦𝗮𝘃𝗷𝗲𝘁𝗮 𝗩𝗹𝗮𝗱𝗲 𝗥𝗛 𝘇𝗮 𝗛𝗿𝘃𝗮𝘁𝗲 𝗶𝘇𝘃𝗮𝗻 𝗥𝗲𝗽𝘂𝗯𝗹𝗶𝗸𝗲 𝗛𝗿𝘃𝗮𝘁𝘀𝗸𝗲

Published

on

 

U sklopu nedavnih događanja posvećenih Hrvatima iz Bosne i Hercegovine, u Zagrebu je službeno konstituiran četvrti saziv Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ovo važno savjetodavno tijelo ima ključnu ulogu u građenju mostova i učvršćivanju veza između domovine i hrvatskog naroda diljem svijeta.

Za Livno i Hercegbosansku županiju je ovaj saziv od posebnog značaja jer su kao ravnopravni članovi u rad Savjeta uključeni Jozo Dalić i Mate Omazić. Njihovo imenovanje osigurava da se u najvišim institucijama Republike Hrvatske izravno čuje glas i potrebe našeg kraja.

Tijekom radnog dijela i sjednica u Zagrebu, Dalić i Omazić su pokazali izniman angažman, stavljajući u prvi plan projekte koji su od presudne važnosti za gospodarski, infrastrukturni i kulturni razvoj Livna i Hercegbosanske županije. Njihovo aktivno sudjelovanje u kreiranju novih inicijativa jamči da će ključni lokalni projekti dobiti prijeko potrebnu potporu kroz programe suradnje.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, predvođen državnim tajnikom Zvonkom Milasom, naglasio je kako članovi Savjeta imaju veliku odgovornost i ulogu u prepoznavanju stvarnih potreba na terenu, napominjući da je partnerski odnos s Hrvatima u BiH temelj zajedničkog napretka i očuvanja nacionalnog identiteta.

𝗣𝗼𝗱𝗿š𝗸𝘂 𝗿𝗮𝗱𝘂 𝗻𝗼𝘃𝗼𝗴 𝘀𝗮𝘇𝗶𝘃𝗮 𝗽𝗿𝘂ž𝗶𝗼 𝗷𝗲 𝗶 𝗽𝗿𝗲𝗱𝘀𝗷𝗲𝗱𝗻𝗶𝗸 𝗩𝗹𝗮𝗱𝗲 𝗥𝗛 𝗔𝗻𝗱𝗿𝗲𝗷 𝗣𝗹𝗲𝗻𝗸𝗼𝘃𝗶ć, istaknuvši da institucije nastavljaju s kontinuiranim i sustavnim ulaganjem u projekte koji donose konkretnu korist hrvatskom narodu izvan granica RH.

Konstituiranjem ovog tijela otvara se novo poglavlje u prekograničnoj suradnji, a 𝗽𝗿𝗲𝗱𝗮𝗻 𝗿𝗮𝗱 𝗶 𝗶𝗻𝗶𝗰𝗶𝗷𝗮𝘁𝗶𝘃𝗮 𝗝𝗼𝘇𝗲 𝗗𝗮𝗹𝗶ć𝗮 𝗶 𝗠𝗮𝘁𝗲 𝗢𝗺𝗮𝘇𝗶ć𝗮 𝗯𝗶𝘁 ć𝗲 𝘀𝗻𝗮ž𝗮𝗻 𝗽𝗼𝗸𝗿𝗲𝘁𝗮č 𝗿𝗲𝗮𝗹𝗶𝘇𝗮𝗰𝗶𝗷𝗲 𝘀𝘁𝗿𝗮𝘁𝗲š𝗸𝗶𝗵 𝗽𝗿𝗼𝗷𝗲𝗸𝗮𝘁𝗮 𝘇𝗮 𝗯𝗼𝗹𝗷𝘂 𝗯𝘂𝗱𝘂ć𝗻𝗼𝘀𝘁 𝗟𝗶𝘃𝗻𝗮 𝗶 𝗛𝗲𝗿𝗰𝗲𝗴𝗯𝗼𝘀𝗮𝗻𝘀𝗸𝗲 ž𝘂𝗽𝗮𝗻𝗶𝗷𝗲.

Continue Reading

KULTURA

Vitez 33 godine od zlocina nad osmero viteske djece

Published

on

Osmica kao zavjet protiv zaborava: 33 godine od zločina nad osmero viteške djece

Izdvajamo

10.06.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16
Galerija 17
Galerija 18
Galerija 19
Galerija 20
Galerija 21
Galerija 22
Galerija 23
Galerija 24
Galerija 25

„Istina i pravda za osmero viteške djece, i 33 godine nakon zločina, ostaju naša moralna, ljudska i institucionalna obveza. Zato smo danas ovdje – u pijetetu prema njihovoj žrtvi, ali i s jasnom porukom da se zločin nad djecom ne smije prepustiti zaboravu”, poručila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović.

Na spomen-mjestu „Osmica” u Vitezu danas je obilježena 33. obljetnica stradanja osmero viteške djece, čiji su životi nasilno prekinuti 10. lipnja 1993. godine, kada je granata kalibra 120 milimetara pala na dječje igralište između obiteljskih kuća u viteškom naselju Podgradina. U molitvi, pijetetu i dostojanstvu, obitelji stradalih, dužnosnici, predstavnici udruga i žitelji Viteza prisjetili su se Sanje Križanović (1978. – 1993.), Milana Garića (1981. – 1993.), Dražena Čečure (1978. – 1993.), Sanje Garić (1975. – 1993.), Dragana Ramljaka (1978. – 1993.), Borisa Antičevića (1983. – 1993.), Velimira Grebenara (1981. – 1993.) i Augustine Grebenar (1984. – 1993.), čija imena ostaju trajno upisana u povijest ovoga grada i kolektivno pamćenje hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, uz poruku kako istina, pravda i kultura sjećanja ostaju trajna obveza društva i institucija.

Obljetnici je nazočilo izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH predvođeno predsjednikom HNS-a BiH dr. Draganom Čovićem i zastupnicom u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijanom Filipović te Marinkom Čavarom, dopredsjedateljem Zastupničkog doma PS BiH, Marinom Pendeš, izaslanicom u Domu naroda PS BiH, i Lidijom Bradarom, predsjednicom Federacije BiH.

„Naša današnja nazočnost ovdje trajna je ljudska, moralna i politička obveza da inzistiramo na pravdi, jer smo i danas ovdje s neodgovorenim pitanjem zašto za ovaj zločin još uvijek nitko nije odgovarao. Stoga trebamo trajno čuvati sjećanje na njih – na Milana, Dragana, Dražena, Borisa, Velimira, Sanju, Sanju i Augustinu – te ujedno tražiti i inzistirati na otkrivanju istine i pravde. To je jedini, isključivi i pravi način da gradimo društvo utemeljeno na istini u kojem će nove generacije imati priliku za pravdu i trajni mir”, poručila je zastupnica Filipović.

Kod spomen-obilježja položeni su vijenci i upaljene svijeće za osmero stradale djece, nakon čega je služena sveta misa zadušnica. Svetu misu predvodio je dr. mons. Slađan Ćosić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije, uz sudjelovanje fra Zorana Mandića, župnika Župe svetog Juraja u Vitezu, i drugih svećenika.

„Vjerujem da ćemo na ovo mjesto nastaviti dolaziti ne samo zato što je naša obveza ne dopustiti da žrtva naših osmero djece bude zaboravljena, a od drugih krivo tumačena ili opravdana, nego nadasve zato što nas vodi želja da čuvamo ono što je temelj našega kršćanskog života i naše trajne povezanosti s njima i jednih s drugima – ljubav”, poručeno je u propovijedi.

Za obitelji stradale djece početak sudskog postupka nakon više od tri desetljeća predstavlja važan iskorak u borbi za istinu i pravdu, ali i potvrdu da se zločin nad djecom ne smije prepustiti zaboravu. Govoreći o potrebi jednakog pristupa svim žrtvama, Filipović je upozorila kako selektivno traženje istine i pravde ostaje jedan od najvećih problema u suočavanju s ratnim zločinima.

„Bez obzira na ime i prezime svake žrtve, istina i pravda moraju doći do svake obitelji, jer je to minimum i civilizacijski standard za izgradnju društva na pravdi i istini, koje jedine mogu biti jamstvo mira. Ako se to ne dogodi, bojim se da nam ovi strašni i tragični zločini neće biti opomena za budućnost koju želimo graditi”, istaknula je Filipović.

Istodobno, „Osmica” dobiva i novu memorijalnu dimenziju. Kupnjom objekta i zemljišta u neposrednoj blizini spomen-obilježja otvoren je prostor za daljnji razvoj projekta Memorijalnog centra „Osmica”, zamišljenog kao trajno mjesto sjećanja na ubijenu hrvatsku djecu u BiH, s posebnim naglaskom na osmero viteške djece. Predsjednik Udruge „Osmica” Ivan Garić naglasio je kako je cilj da se, uz priču „Osmice”, ispričaju i druge neispričane priče o stradanju hrvatske djece u Domovinskom ratu u BiH.

„Kupnjom kuće i zemljišta neposredno uz spomen-obilježje ‘Osmica’ napravili smo prvi, ali ključni korak prema izgradnji Memorijalnog centra. Naša je namjera ispričati priču djece koja su stradala i pretvoriti ovo mjesto u trajnu opomenu da se takve tragedije nikada i nikome više ne ponove. Ovo nije projekt jedne udruge, nego zajednice i ljudi koji vjeruju da se istina i sjećanje moraju čuvati”, istaknuo je Garić.

Garić, koji je toga dana izgubio brata i sestru, a i sam bio teže ranjen, zajedno s još petero djece, naglasio je kako pravda, i kada dođe nakon toliko godina, ne može izbrisati bol obitelji, ali može pomoći da činjenice ostanu trajno zapisane.

„Mi ne damo da se zaboravi. Ono što radimo kroz Udrugu jest čuvanje sjećanja na žrtvu, pogotovo dječju, i govor o svim stradanjima Središnje Bosne koja se ne smiju zaboraviti, uvijek s porukom da se nikada i nikome ne ponovi”, poručio je Garić.

Predsjednik Čović poručio je kako se u Vitezu zajednički čuva sjećanje na stradanje osmero nevine djece.

„Tražeći konačno zadovoljenje pravde, iskazujemo najdublje poštovanje prema njihovoj žrtvi te patnji njihovih obitelji”, poručio je predsjednik Čović.

Među dužnosnicima u izaslanstvu HNS-a bili su i Davor Bunoza, ministar pravde BiH, Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, Boris Mrnjavac, izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH, Marijan Marjanović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Antonija Miličević, zastupnica u Saboru ŽSB, Radoje Vidović, predsjednik ŽO HDZ-a BiH ŽSB, Boris Marjanović, načelnik Općine Vitez, Stjepan Dujo, gradonačelnik Grada Novi Travnik, te Dario Plavčić, predsjednik Mladeži HDZ-a BiH, i brojni drugi.

„Osmica” ostaje više od komemorativnog mjesta. Ona je opomena da se dječja žrtva ne smije relativizirati, prešutjeti ni prepustiti zaboravu, ali i podsjetnik da istina, pravda i sjećanje moraju imati svoje mjesto u javnom, institucionalnom i društvenom prostoru.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

EKONOMIJA

LEKO: Zakoni usvojeni danas u Skupštini ŽZH otvaraju prostor za najveći rast plaća

Published

on

Plaće i naknade svih proračunskih korisnika u Županiji Zapadnohercegovačkoj ubuduće će biti na sustavan i pravičan način uređene, a zahvaljujući novim koeficijentima te osnovici i značajno uvećane.

Skupština Županije Zapadnohercegovačke na današnjoj sjednici je usvojila dva ključna zakonska rješenja Ministarstva financija ŽZH: Zakon o plaćama i naknadama korisnika proračuna i Zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika. Riječ je o zakonima koji su po prvi put kreirani na razini ove županije i predstavljaju ključni pravni preduvjet za realizaciju povijesnog povećanja plaća.

Prema riječima dopredsjednice Vlade ŽZH i ministrice financija Blagice Leko, usvajanje ovih zakona donosi sustavno uređenje i dugoročnu stabilnost u oblasti radnih prava i javnih financija ŽZH.

„Donošenjem ovih zakona koji definiraju jasne i ujednačene koeficijente za obračun plaća ispunili smo obavezu koju imaju sve županije. Naime, područje plaća i naknada u federalnim tijelima uređeno je Zakonom o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Federacije BiH kojim je utvrđena obveza županija da donesu svoje zakone o plaćama, a na što revizija kontinuirano podsjeća. Stoga su prilikom izrade Zakona o plaćama i naknadama korisnika proračuna ŽZH koeficijenti koji se odnose na državne službenike usklađeni s onima iz federalnog zakona, dok su za djelatnike škola dodijeljeni novi“, objasnila je Leko.

Vijestiiz svijeta

Dodala je kako novi zakonski propisi zadržavaju sva postojeća prava radnika, te uvode nova, istovremeno otvarajući prostor za najveći rast plaća. Sukladno tome, spomenula je kako primjerice Zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika ŽZH, među ostalim, prvi put povećava dodatak na policijska ovlaštenja na 35% i 45% (umjesto ranijih 30% i 40%).

Usvajanje ovih zakona u Skupštini predstavlja završni korak nakon uspješnih pregovora koje su predstavnici Vlade ŽZH vodili sa sindikatima. Zahvaljujući, uvažavanju, kompromisu i razumijevanju s obje strane prije par dana predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović i dopredsjednica Blagica Leko potpisali su sporazume sa Sindikatom djelatnika MUP-a, Sindikatom državnih službenika i namještenika, Nezavisnim sindikatom zaposlenih u srednjim školama ŽZH, te Nezavisnim sindikatom zaposlenih u osnovnim školama. Dogovorena je jedinstvena proračunska osnovica koja sada iznosi 680 KM.

Ovim potezom Županija Zapadnohercegovačka trajno postavlja stabilniji i pravedniji sustav vrednovanja rada u javnom sektoru. Sredstva za primjenu novih propisa već su unaprijed planirana i osigurana u Proračunu ŽZH.

„Budući da su nacrti spomenutih zakona o plaćama bili u završnoj fazi, prilikom izrade Proračuna ŽZH za 2026. godinu smo uzeli u obzir njihovu primjenu zbog čega je u 2026. godini proračunska stavka koja se odnosi na bruto plaće i naknade proračunskih korisnika u odnosu na Izmjene i dopune proračuna za 2025. godinu podignuta za 9.478.300 konvertibilnih maraka“, zaključila je Leko. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba