Connect with us

KULTURA

Pogledajte film ”Hrvati u BiH – Misišta – na izvoru baštine”

Published

on

U ponedjeljak je na drugom programu Hrvatske radiotelevizije s početkom u 18:15 sati emitiran prvi dio dokumentarnog filma ”Hrvati u BiH – Misišta – na izvoru baštine”.

Ovaj izniman projekt sniman je na Bilima kod Širokog Brijega, a donosi priču o misištima – prirodnim prostorima koji su kroz povijest igrali ključnu ulogu u očuvanju identiteta hrvatskog naroda u zapadnoj Hercegovini i šire.

Misišta su nazivana “katedralama kojima je pokrov nebo”, bila su mjesta molitve, zajedništva i kulturnog nasljeđa. Na tim su prostorima naraštaji ljudi njegovali vjeru, upoznavali jedni druge i dijelili životne trenutke, stvarajući bogato kulturno i duhovno nasljeđe.

Duh povijesti Širokog Brijega i Hercegovine

Scenaristica i režiserka Tatjana Rau kroz ovaj film donosi priču o duhu opstanka i zajedništva naroda, dok protagonisti članovi folklornih društava iz Hercegovine donose autentični duh povijesti u narodnim nošnjama.

Film je sniman u sklopu programa za Hrvate izvan RH, HRT-a je serijal započeo prošle godine snimanjem filmova o nematerijalnoj kulturnoj baštini i očuvanju identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Hrvati u Hercegovini

Osnovna ideja je slikom i riječju zabilježiti ono što je naš narod na tlu Bosne i Hercegovine kroz nematerijalnu kulturnu baštinu stekao i sačuvao. To je utkano u njegov identitet, od povijesti do danas, živeći pod okriljem vjere i duhovnosti koja je umnogome utjecala na njegov opstanak.

Poticaj tomu dali su partneri i sudionici konferencije, od znanstvenika do baštinika, kao doprinos očuvanju tog tradicijskog kulturno-povijesnog nasljeđa i njegova prenošenja na mlađe naraštaje koji tim putem nastavljaju dalje.

Prva dva nastavka dokumentarnog serijala Hrvati u BiH snimljena su na području Općine Prozor-Rama te zapadne Hercegovine.

Vrisak.info

Continue Reading

KULTURA

Članice Zajednice žena HDZ BiH Mostar na hodočašću u Rimu

Published

on

 

U organizaciji Gradskog odbora Zajednice žena HDZ BiH Mostar, članice su od 21. do 24. kolovoza sudjelovale na hodočašću u Rimu.

Tijekom boravka posjetile su rimska i vatikanska svetišta i bazilike, sudjelovale na svetim misama te se zajednički molile i promišljale o vrijednostima vjere, zajedništva i služenja drugima.

Poseban trenutak bilo je sudjelovanje na nedjeljnom Angelusu s papom Lavom XIV. te posjet Bazilici svetoga Petra.

Članice su posjetile i grob kraljice Katarine Kosače Kotromanić u crkvi Santa Maria in Aracoeli te Hrvatsku crkvu sv. Jeronima. Tom su prigodom vicerektoru Zavoda sv. Jeronima, don Marku Škrabi, darovale slikovnicu „Zvijezda kraljice Katarine“, predstavivši rad i djelovanje Zajednice žena HDZ BiH Mostar te pridonijevši očuvanju i promicanju kulturne i povijesne baštine.

Hodočašće je proteklo u ozračju molitve, duhovne obnove i zajedništva, sa don Robertom Ćibarićem. Zajedničko putovanje dodatno je učvrstilo povezanost članica i njihovu predanost vrijednostima solidarnosti i odgovornosti prema zajednici.

Gradski odbor Zajednice žena HDZ BiH Mostar i ubuduće će poticati aktivnosti usmjerene na duhovni rast, povezivanje žena i njegovanje zajedništva.

#HDZBiH
#zajednicazenakraljicakatarinakosaca

Continue Reading

KULTURA

KNJIGA AKADEMIKA PEČARIĆA “DR. IVIĆ PAŠALIĆ“

Published

on

Knjiga akademika Josipa Pečarića “Dr. Ivić Pašalić“ dana je na našem portalu:
https://www.dragovoljac.com/pecaric/pasalic.pdf

U Uvodu akademik Pečarić piše:
„S Ivićem Pašalićem sam osnivao stranku Hrvatski blok. U to vrijeme on je najjasnije zastupao Tuđmanove ideje o neovisnoj Hrvatskoj, danas bi rekli o suverenističkoj Hrvatskoj. Zato je prirodno da u seriji knjiga o mojoj suradnji s državotvornim Hrvatima bude i knjiga o njemu tj. knjiga u kojoj su dani tekstovi iz mojih knjiga u kojima se spominje Ivić Pašalić (…)
Pašalić se više ne bavi aktivno politikom. Poslije njegovog povlačenja iz politike rijetko se susrećemo. Obično je to kada nam odlaze oni s kojima smo se zajedno borili sa takvim domoljubima. Nedavno i na pogrebu Julienne Bušić. Oprostio se svojevremeno od političkog tajnika Hrvatskog bloka i našeg zajedničkog prijatelja Benjamina Tolića (…)
Na mom Facebooku možete naći i objavu o nedavnom njegovom sudjelovanju u Šujici kod Tomislavgrada gdje je otvoren Spomen park te spomen-obilježje stanovnicima toga mjesta poginulima za domovinu, (…)
Ivić Pašalić iz Šujice poslao snažnu poruku:
“Nema kuće u Šujici, da netko u nekom od ratova nije izgubio oca, sina, brata…
Na ovom će se mjestu učiti o povijesti, o nastanku Republike Hrvatske, a bez Tuđmana i Šuška ne bi bilo današnje Hrvatske”
Uvjeren sam da Hrvatski Blok i dr. Ivić Pašalić nije pokraden na Izbornoj skupštini HDZ-a danas bi imali drugačiju RH, mnogo bližu onome što sam stavio u naslovu moje knjige iz 2001. ‘Za hrvatsku Hrvatsku’.

Continue Reading

EKONOMIJA

Lihtenštajn traži radnike, plaće prelaze 7000 eura: Evo koji su uvjeti za Hrvate

Published

on

Za one koji razmišljaju o odlasku, najbolja kombinacija može biti visoka plaća u Lihtenštajnu ili Švicarskoj i život u povoljnijem području izvan najskupljih lokacija.

Lihtenštajn, bogata alpska kneževina, suočava se s manjkom radne snage, a visoke plaće čine ga privlačnim odredištem za radnike iz inozemstva. Istodobno, hrvatski državljani od 2026. imaju puni pristup švicarskom tržištu rada, nakon što švicarske vlasti nisu aktivirale zaštitnu klauzulu za Hrvatsku.

Lihtenštajn je malena, ali iznimno bogata alpska kneževina smještena između Švicarske i Austrije. EURES na svojoj platformi objavljuje informacije o tržištu rada i slobodnim radnim mjestima u Lihtenštajnu, a posao je moguće tražiti i preko te europske mreže. Ipak, važno je znati da pravo rada i pravo boravka nisu ista stvar: državljani EGP-a mogu raditi u Lihtenštajnu, ali za stalni boravak postoje kvote, dok su za prekogranične radnike pravila jednostavnija.

Za hrvatske građane posebno je zanimljiva susjedna Švicarska. Švicarsko savezno tijelo SEM objavilo je u siječnju 2026. da pragovi za ponovno ograničavanje slobode kretanja hrvatskih radnika nisu dosegnuti, pa su hrvatski državljani u 2026. godini zadržali puni pristup švicarskom tržištu rada. Nakon isteka prijelaznog razdoblja 31. prosinca 2026. takav pristup postaje konačan.

Plaće prelaze 7000 franaka

Plaće u Lihtenštajnu doista su vrlo visoke. Prema službenim podacima tamošnjeg statističkog ureda, medijalna bruto mjesečna plaća u 2024. iznosila je 7401 švicarski franak, uključujući jednu dvanaestinu 13. plaće i drugih dodataka. To je aktualniji i metodološki pouzdaniji podatak od navođenja prosječne plaće od 6800 franaka.

Naravno, primanja znatno ovise o zanimanju, iskustvu i razini odgovornosti. Zato pojedini stručnjaci i menadžeri mogu zarađivati znatno više od medijana, dok su početne plaće u slabije plaćenim zanimanjima niže.

EURES Lihtenštajn navodi da je riječ o vrlo specifičnom tržištu rada s visokom zaposlenošću i vrlo niskom nezaposlenošću. Krajem 2023. u zemlji je bilo više od 20.700 aktivnih sudionika na tržištu rada, a stopa nezaposlenosti bila je samo 1,4 posto.

Posao se može pronaći preko EURESA, ali postoji važna kvaka

EURES je službena europska mreža za traženje zaposlenja i na njezinu se portalu svakodnevno ažuriraju oglasi za radna mjesta u EGP-u i Švicarskoj. To znači da i hrvatski građani mogu preko platforme tražiti poslove u obje zemlje.

Kod Lihtenštajna, međutim, nije dovoljno samo pronaći posao. Državljani EGP-a podliježu posebnim pravilima za boravak. Polovica godišnjih dozvola za boravak dodjeljuje se putem lutrije, dok se druga polovica dodjeljuje odlukom Vlade. Za zaposlene državljane EGP-a u godišnjem se izvlačenju trenutačno dodjeljuje 28 dozvola.

Zbog toga je za mnoge realnija opcija prekogranični rad. EGP državljani koji rade u Lihtenštajnu, ali svakodnevno žive izvan zemlje, mogu dobiti potvrdu za prekogranične radnike, a poslodavac mora prijaviti početak radnog odnosa nadležnim tijelima u roku od deset dana.

Koji su radnici traženi?

Potražnja za radnicima u obje zemlje obuhvaća različite sektore, a posebno su važni zdravstvo, tehnologija, industrija, građevinarstvo, logistika i stručne usluge. U Lihtenštajnu snažnu ulogu imaju i financijske usluge, dok je gospodarstvo općenito izrazito usmjereno na industriju i usluge.

Za kandidate je znanje njemačkog jezika velika prednost, posebno za poslove koji uključuju izravan kontakt s klijentima, pacijentima ili lokalnim timovima.

Izuzetno privlačan porezni sustav

Lihtenštajn ima vrlo konkurentan porezni sustav za poduzeća. Porez na dobit iznosi 12,5 posto, uz minimalni porez na dobit od 1800 švicarskih franaka.

Zbog toga je zemlja privlačna brojnim kompanijama i investitorima, iako porezna politika nije jedini razlog njezina gospodarskog uspjeha. Lihtenštajn je posljednjih godina uskladio svoje financijsko zakonodavstvo s međunarodnim standardima transparentnosti.

Demografija povećava potražnju za radnicima

Jedan od važnih razloga pritiska na tržište rada jest starenje stanovništva i odlazak velikog broja zaposlenih u mirovinu. EURES-ovi podaci pokazuju da Lihtenštajn ima vrlo visoku stopu zaposlenosti i vrlo nizak udio nezaposlenih, što dodatno povećava potrebu za radnom snagom.

Slični trendovi prisutni su i u Švicarskoj, gdje se dostupnost kvalificiranih radnika pokušava povećati kombinacijom domaćeg obrazovanja i useljavanja.

Visoke plaće, ali i visoki troškovi života

Visoka primanja ipak ne znače automatski i visok životni standard nakon svih troškova. Stanovanje u regiji iznimno je skupo, a važan trošak može biti i zdravstveno osiguranje u Švicarskoj.

Upravo zato mnogi radnici koji rade u Lihtenštajnu žive u susjednoj Austriji, Švicarskoj ili drugdje u regiji i svakodnevno putuju na posao. Takav model posebno je zanimljiv zbog posebnog statusa prekograničnih radnika.

Za one koji razmišljaju o odlasku, najbolja kombinacija može biti visoka plaća u Lihtenštajnu ili Švicarskoj i život u povoljnijem području izvan najskupljih lokacija. No prije prihvaćanja posla treba provjeriti konkretne uvjete rada, poreze, troškove stanovanja i pravila boravka.

www.abcportal.info

Facebook komentari

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba