Connect with us

EKONOMIJA

Ivan Vukadin: Stojim iza ideje HNS-a kao zajedničkog političkog okvira hrvatskog naroda

Published

on

Premijer Hercegbosanske županije
VL
Autor

Zoran Krešić

23.10.2025.
u 11:22

Svaka nejedinstvenost otvara prostor manipulacijama, a to smo kroz političku praksu već imali priliku osjetiti. Vjerujem da su Hrvati naučili lekciju iz prošlih izbora i da će voditi računa o tome da njihovi predstavnici budu autentični i legitimni

 

 

Bosna i Hercegovina suočava se s nizom izazova koji usporavaju njezin razvoj – od političke krize, blokiranih investicija zbog političkih tumačenja OHR-a i Ustavnog suda do nesuglasica u vezi s ekološkim projektima, obrazovnim politikama i pravima naroda. Predsjednik Vlade Hercegbosanske županije i čelnik Hrvatskog nacionalnog pomaka BiH Ivan Vukadin poznat je po svojim izravnim i jasnim stajalištima. Protivi se političkom tumačenju “državne imovine” koje blokira projekte koji mogu donijeti ekonomski napredak i zapošljavanje. Osim toga, čvrsto brani pravo Hrvata na ravnopravnost u BiH, poziva na izradu novog Izbornog zakona koji bi omogućio istinsku ravnopravnost naroda i EU integracije. Ali uz jasan uvjet.

Vecernji.ba: Mnoge nevladine organizacije i udruge građana protive se izdavanju koncesija za proizvodnju električne energije iz vjetra i sunca, istraživanju ruda, kao i izgradnji turističkih naselja u Hercegbosanskoj županiji. Tvrde da takvi projekti ugrožavaju prirodu, lokalne zajednice i interese stanovništva. Kako odgovarate na te tvrdnje i kakav je vaš stav o ovom pitanju?

Ivan Vukadin: Vlada Hercegbosanske županije otvorena je za dijalog sa svim akterima – od investitora do nevladinih organizacija i lokalnih zajednica. Mi uvažavamo zabrinutost dijela civilnog sektora, ali vjerujemo da je potrebno pronaći ravnotežu između zaštite okoliša i gospodarskog razvoja. Naš cilj nije i nikada neće biti “prodaja” prirodnih resursa, nego njihovo odgovorno i održivo upravljanje u korist naših građana. Većina koncesijskih ugovora potpisana je prije mandata ove Vlade, a mi sada radimo na uspostavi jasnijih pravila. Razvoj energetike, rudarstva ili turizma nije i ne smije biti suprotan zaštiti okoliša. Ti segmenti moraju ići ruku pod ruku. Zato i radimo na novom Zakonu o koncesijama, koji će uvesti više transparentnosti i uključivanja lokalne zajednice. U tijeku je i javna rasprava o nacrtu Zakona o koncesijama u kojoj svi zainteresirani mogu sudjelovati. Uvažavajući sve segmente, nećemo zatvarati vrata projektima koji donose zapošljavanje, nove prihode proračunima, ali isto tako odgovorno upravljamo prirodnim resursima. Održiv razvoj podrazumijeva odgovornost u odlučivanju i jasno usmjerenje prema projektima koji donose napredak našim zajednicama.

Vecernji.ba: Kako komentirate utjecaj tumačenja OHR-a i odluka Ustavnog suda o državnoj imovini na blokadu investicija? Kako razriješiti ovo pitanje da ne trpe gospodarstvo i razvoj?

Ivan Vukadin: Ova situacija jasno pokazuje koliko je BiH opterećena nedefiniranim nadležnostima i političkim pritiscima. OHR i Ustavni sud imaju pravo tumačiti zakone, ali problem nastaje kada se njihova tumačenja protežu izvan zakonskih okvira i pretvaraju u politički instrument. Time se stvara nesigurnost kod investitora i praktički blokira razvoj projekata koji bi donijeli radna mjesta i prihode.

 

 

Rješenje vidim u vraćanju odgovornosti domaćim institucijama – državnim, entitetskim i županijskim – da u okviru Ustava BiH same upravljaju svojim resursima. Potrebno je precizno definirati što spada pod državnu, a što pod javnu imovinu, jer trenutačna nejasnoća pogoduje samo onima koji žele status quo i političke ucjene. Mi ćemo uvijek poštovati zakone, ali i braniti pravo Hercegbosanske županije da sama odlučuje o svom razvoju.

Vecernji.ba: Stječe se dojam da se Javno pravobraniteljstvo BiH natječe u obrani imaginarne “državne imovine”, često selektivno reagira i time blokira projekte. Što i koga ono zapravo štiti?

Ivan Vukadin: Pravobraniteljstvo mora štititi državu, ali ne smije se stavljati u službu politike. Ako institucije djeluju selektivno, onda ne štite državu, nego interese određenih skupina. U BiH, nažalost, imamo slučajeve gdje se blokira projekte koji bi donijeli razvoj županijama i općinama, dok se istodobno u nekim drugim dijelovima zemlje takvi projekti provode bez ikakvih prepreka.

To jasno pokazuje da nije riječ o zaštiti imovine, nego o dvostrukim kriterijima. Tražimo jednake zakone za sve, poštivanje nadležnosti županija i pravo lokalne zajednice da raspolaže onim što joj Ustav omogućava.

Vecernji.ba: HDZ BiH vas je optužio da ste “prodali” interese uvođenjem bosanskog jezika u škole u HBŽ-u. Što možete reći o tome?

Ivan Vukadin: Ove optužbe su neutemeljene i politički motivirane. Vlada Hercegbosanske županije poštuje Ustav, zakone i kolektivna prava svih konstitutivnih naroda. Trenutačno se nastava na bosanskom jeziku izvodi samo u općini Glamoč, i to prema modelu koji je uspostavljen još 2005. godine, dakle, davno prije sadašnjeg saziva Vlade. U ostalim školama Hercegbosanske županije nisu ispunjeni formalni uvjeti za izvođenje nastave na bosanskom jeziku, što znači da se populističke tvrdnje o “uvođenju bosanskog jezika” na razini cijele županije jednostavno ne temelje na činjenicama. Bosanski jezik ne treba uvoditi političkim odlukama, nego isključivo na temelju zakonskih kriterija i zahtjeva roditelja, tamo gdje za to postoje svi potrebni uvjeti.

Nema govora o “prodaji interesa”. Hrvatski jezik, hrvatski identitet i hrvatski obrazovni program u našim školama su zaštićeni i ostaju temelj odgojno-obrazovnog sustava u HBŽ-u. Ovdje nije riječ o politici, nego o poštivanju prava svakog djeteta na obrazovanje na vlastitom jeziku u skladu sa zakonima i ustavnim načelima. To pravo jednako vrijedi za sve konstitutivne narode i Vlada ga poštuje bez iznimke.

Vecernji.ba: Što SDA i Islamska zajednica traže u tom kontekstu?

Ivan Vukadin: Njihovi zahtjevi nisu neobični – svaka zajednica želi zaštititi svoj identitet i interese. No, granice su jasne: zakoni ove županije i Ustav Federacije BiH određuju kako se takva prava ostvaruju. Mi smo uvijek spremni razgovarati i pronaći rješenja, ali neće se dopustiti da se preko obrazovnog sustava provode političke ili vjerske agende.

Vecernji.ba: Jeste li još uvijek član HNS-a BiH?

Ivan Vukadin: Jesam i stojim iza ideje HNS-a kao zajedničkog političkog okvira hrvatskog naroda. No, to mora biti stvarno zajedništvo, a ne formalno tijelo koje služi jednoj političkoj stranci. HNS mora biti mjesto dogovora, a ne monologa. Hrvatski nacionalni pomak uvijek će biti otvoren za suradnju u okviru HNS-a, ali uz uzajamno poštovanje i jasnu svijest da hrvatski narod u BiH nije ničije vlasništvo i da su interesi hrvatskog naroda iznad svih stranačkih i osobnih interesa.

Vecernji.ba: Mogu li se očekivati promjene u odnosima unutar HNS-a BiH ususret općim izborima 2026.?

 

Ivan Vukadin: Mogu. Svaka politička scena se mijenja i to je zdravo. Ali promjene trebaju biti motivirane potrebom da se poboljša položaj hrvatskog naroda, a ne osobnim ambicijama. Ključno je da zadržimo minimum jedinstva oko strateških nacionalnih pitanja – izbor hrvatskog člana Predsjedništva, federalna ravnopravnost i ustavna zaštita naših prava. U svemu ostalom demokracija mora biti dopuštena.

Vecernji.ba: Grupacija nekoliko hrvatskih oporbenjaka najavila je izlazak na izbore. Hoćete li imati svog kandidata za člana Predsjedništva BiH?

Ivan Vukadin: To će biti odluka stranačkih tijela u pravo vrijeme. Ono što mogu reći jest da ćemo podržati kandidata koji ima vjerodostojnost, sposobnost i političku težinu da u Sarajevu zastupa hrvatski narod, a ne stranku.

Ako dođe do fragmentacije hrvatskih glasova, to može biti problem, ali ne treba se bojati demokracije. Hrvati imaju dovoljno političke zrelosti da prepoznaju tko ih iskreno zastupa, a tko to čini iz interesa. Mi vjerujemo da je hrvatski narod dovoljno zreo, odgovoran i razborit da zna prepoznati razliku između različitih političkih opcija, ali i da u ključnim trenucima ostavi postrani međusobne razlike te se ujedini oko zajedničkih ciljeva i interesa. Moj stav, koji sam već iznio unutar stranke i koalicije, jest da je gotovo obveza hrvatskih političkih predstavnika sudjelovati u izborima za Predsjedništvo BiH. Smatram da u tom pogledu među hrvatskim strankama postoji visok stupanj suglasja. Tko će biti kandidat, odlučit ćemo zajednički nakon otvorene i odgovorne rasprave unutar hrvatske koalicije.

Vecernji.ba: Mislite li da podjela unutar hrvatskog političkog bloka može koristiti tzv. probošnjačkim Hrvatima?

Ivan Vukadin: Svaka nejedinstvenost otvara prostor manipulacijama, a to smo kroz političku praksu već imali priliku osjetiti. Vjerujem da su Hrvati naučili lekciju iz prošlih izbora i da će voditi računa o tome da njihovi predstavnici budu autentični i legitimni. Takozvani “probošnjački Hrvati” politička su konstrukcija čiji je cilj razbiti hrvatsku političku volju – i mi to nećemo dopustiti. Naravno, moramo biti oprezni. Preglasavanja smo već doživjeli više puta i zato po ovom pitanju moramo ostati jedinstveni. Ipak, ni to nam, nažalost, ne daje potpuno jamstvo da ćemo imati legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, upravo zbog složenosti političkog sustava u kojem živimo i neprovedbe, odnosno neusklađivanja, toliko obećavanog i iščekivanog Izbornog zakona.

Vecernji.ba: Bakir Izetbegović je izjavio da bi Hrvati, ako im se dopusti biranje vlastitog člana Predsjedništva, birali diplomate i upravljali Oružanim snagama. Kako to komentirate?

Ivan Vukadin: Ta izjava otkriva dublji problem – strah od ravnopravnosti. Hrvati ne traže privilegij, nego jednaka prava. Ako biramo vlastitog člana Predsjedništva, biramo osobu koja će raditi za dobrobit BiH, a ne protiv nje. Niti je Izetbegovićevo da određuje tko će biti hrvatski predstavnik niti da procjenjuje naše sposobnosti. Hrvati su pokazali da mogu voditi državu, diplomaciju i vojsku – ali kao ravnopravan narod, ne kao podređen.

Vecernji.ba: Što ako se ponovno pokuša spriječiti izbor legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva? Treba li tada posegnuti za “planom B ili C”?

Ivan Vukadin: Mi iz Hrvatskog nacionalnog pomaka imamo samo plan A. On je jasan: održiva i suverena Bosna i Hercegovina, ustrojena prema belgijskom modelu federalizma – država triju konstitutivnih naroda i najmanje triju federalnih jedinica.

Iako je to danas tek naš politički program, uvjeren sam da će svi racionalni i dugoročno orijentirani akteri s vremenom shvatiti da je upravo to jedino održivo rješenje koje jamči opstanak države, miran suživot naroda i europsku budućnost BiH.

Svi drugi “planovi” vode u novu eskalaciju napetosti i daljnju destabilizaciju. Zato je krajnje vrijeme da se, umjesto populističkih izjava i jednostranih poteza, ozbiljno posvetimo restrukturiranju države i postavljanju stabilnih temelja na kojima će BiH moći trajno funkcionirati.
U suprotnom, oni koji se danas najglasnije zaklinju u državu BiH, čine sve da i ono malo preostalih temelja uruše.

Vecernji.ba: Iako je europski put BiH ključan, smatrate li da Hrvati trebaju biti “lokomotiva” procesa bez konkretnih koristi?

Ivan Vukadin: Hrvati su uvijek bili nositelji europskih vrijednosti u BiH. Uvijek smo zagovarali reforme, stabilnost i suradnju jer vjerujemo da BiH može uspjeti samo kao država u kojoj se poštuje jednakopravnost svih njezinih naroda. No, nećemo pristati biti lokomotiva koja vuče vlak u kojem se za nas ne ostavlja mjesto. Europski put BiH mora biti zajednički put svih, s jednakim pravima, prilikama i odgovornostima. Hrvatski narod će i dalje biti konstruktivan partner u procesu europskih integracija, ali ne samo formalno. Očekujemo da se europske vrijednosti pretoče u opipljive rezultate – kroz ulaganja, razvojne projekte, pristup fondovima i ravnopravan status u institucijama. Samo federalno uređena država, dogovorena konsenzusom svih konstitutivnih naroda, može osigurati da Bosna i Hercegovina postane punopravna članica zapadnoeuropske civilizacijske i političke zajednice. Bez nedvosmislenog poštivanja i jamstva hrvatskih nacionalnih prava Hrvati nemaju interesa ni u BiH ni u EU jer stabilnost države mora počivati na ravnopravnosti svih naroda.

Hoće li se to ostvariti? Na nama je da aktivno djelujemo, branimo prava hrvatskog naroda i oblikujemo budućnost države. HNP i hrvatski narod spremni su preuzeti odgovornost i čvrsto raditi na tome da BiH bude funkcionalna, suverena i pravedna država u kojoj svi konstitutivni narodi imaju jednak status i gdje europska perspektiva postaje stvarnost, a ne tek deklaracija. •

Bum u mirovinskim fondovima: Mirovina vam vrijedi više nego što mislite, tajna rasta je u jednoj stvari
Poslovni dnevnik

Bum u mirovinskim fondovima: Mirovina vam vrijedi više nego što mislite, tajna rasta je u jednoj stvari

Continue Reading

EKONOMIJA

Hoće li se Hrvatima vratiti bar dio otetih prava prije zatvaranja OHR-a?

Published

on

Sjedište ureda visokog predstavnika u Sarajevu

Nakon istupa američke predstavnice u UN-u Tammy Bruce jasno je da su dani kolonijalne uprave nad BiH, koja je trajala više od 30 godina, bez pravnog uporišta u Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, preko tzv. visokog predstavnika, odbrojani. Mandat sljedećeg visokog predstavnika će biti ograničen, njegov zadatak će biti ovlasti prenijeti na lokalne lidere, uživajte u samoupravljanju i suverenitetu…,nedvosmislena je bila Bruce.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Izjava američke diplomatkinje je “hladan tuš” za bošnjačke političare, koji na visokog predstavnika i gledaju kao izvanjskog tutora koji će i dalje ispunjavati njihove želje za centralizacijom i unitarizacijom i biti batinu za hrvatske i srpske političare koji se tome protive. I većina njih su to doista i bili. Austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, kojim je upravljao tadašnji američki veleposlanik Thomas Muller uništio je Hercegovačku banku i konstittutivnost Hrvata u FBiH, omogućujući Bošnjacima izbor jedne trećine hrvatskih izaslanika u federalni Dom naroda i s tom jednom trećinom formiranje Federalne vlade bez stranke ili stranaka za koje je glasala većina Hrvata. Petritsch je ukinuo i hrvatski veto u Vladi FBiH i u vrijeme pokušaja uspostave hrvatske samouprave, kao odgovora na izbacivanje Hrvata iz federalne vlasti, smijenio čak 450 izabranih hrvatskih dužnosnika.

Britanac Pady Ashdown dok je radio na centralizaciji FBiH i BiH nametnuo je Mostaru konsocijacijski model, kakav ne postoji nigdje u jedinicama lokalne samouprave u BiH. Austrijanac, Valentin Inzko, veliki katolik koji je redovito odlazio u Međugorje, legitimirao je nezakonito uspostavljenu platformašku Vladu FBiH, bez stranaka koje su dobile podršku 90 posto hrvatskih birača- katolika, uvođenjem nove matematičke formule prema kojoj je 5 trećina od 17.

Kada je lider SDA Bakir Izetbegović uoči prošlih izbora, odbacujući dogovor o izmjenama Izbornog zakona kojima bi se osiguralo da i Hrvati mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH Hrvatima zaprijetio “raskidanjem okova” visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao je u Izborni zakon, u izbornoj noći, povećavajući broj izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda sa 17 na 23 i prag za kandidiranje čelnika FBiH sa 6 na 11. Time je spriječio ponovni pokušaj formiranja vlasti u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji bez predstavnika većinske hrvatske izborne volje. No, istovremeno je ukinuo veto u nacionalnim klubovima uvođenjem kataloga pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Za pokretanje hrvatskog vitalnog nacionalnog interesa i dalje je potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom klubu, no tim mehanizmom Hrvati više ne mogu oboriti ni jedan zakon jer o tome je li ugrožen njihov vitalni nacionalni interes ne odlučuju oni sami, već Ustavni sud FBiH, u kojem većinu imaju “probosanski sudci”.

U Sarajevu uporno ponavljaju laž kako je Schmidt ovim pogodovao HDZ BiH. Istina je da je on svojom intervencijom onemogućio formiranje Vlade FBiH bez predstavnika Hrvata, ali je istovremeno omogućio preglasavanje Hrvata u Domu naroda, njihovoj zadnjoj brani od majorizacije, što se potvrdilo i nametanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, uz sponzorstvo bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja, bez ijednog hrvatskog glasa.

Nakon 30 godina međunarodnog intervencionizma, iza kojeg su ključnu ulogu imale SAD, pozicija Hrvata u BiH, kao državotvornog naroda, konstituenta FBiH i BiH, u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji BiH je potpuno devastirana, dok na razini BiH Bošnjaci i dalje bez problema mogu uz bošnjačkog birati i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Američka veleposlanica u UN-u jasno je dala do znanja da je tomu došao kraj. Sada je ključno pitanje hoće li se bar djelomično Hrvatima vratiti mehanizmi zaštite ustavne jednakopravnosti, koje su im posredo oduzele ranije američke administracije. Bruce je najavila “ograničeni mandat” sljedećeg i posljednjeg visokog predstavnika, ne isključujući mogućnost da on bude i Amerikanac.

U skladu s Trumpovom politikom “America First” aktualnoj američkoj administraciji je primarni cilj rješenje pitanja državne imovine kako bi se  realizirao projekt Južne plinske interkonekcije, odnosno prodaja američkog plina Bosni i Hercegovini, a potom i širenje plinske mreže prema južnoj, srednjoj i istočnoj Europi. Realizacija tog projekta, međutim, neće biti moguća bez političke stabilnosti u BiH, a te stabilnosti neće biti dokle god Bošnjaci budu majorizirali Hrvate u Predsjedništvu BiH i domovina naroda, i dok im se ne vrati pozicija jednakopravng naroda predviđena Washingtonom i Daytonom.

Budući da Hrvati nemaju političke i diplomatske snage da u to uvjere Trumpovu administraciju ostala im je samo nada da će Hrvatska pokušati nagovoriti Washington da u “ograničeni mandat” posljednjeg visokog predstavnika, uz rješavanje pitanja državne imovine uključi i izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. /HMS/

Continue Reading

EKONOMIJA

Novogradnja Listica-Siroki Brijeg..

Published

on

Fotografije

Opis: Poslovno-stambena zgrada u centru mjesta

Komentar: Građevinsko poduzeće „Novogradnja“ iz Lištice započelo je u travnju 1991. godine radove na poslovno-stambenoj zgradi iznad tržnice u središtu Lištice. Treća deka betonirana je 19. studenoga 1991. godine.

U prostorijama „Novogradnje“ 12. veljače 1992. održana je licitacija za izvođenje aluminijsko-bravarskih radova. Od sedam pristiglih ponuda komisija “Novogradnje” ocijenila je da je najpovoljniju ponudu dostavio „Feal“ te se opredijelila za tog izvođača. U to vrijeme „Novogradnja“ je na području Lištice radila i na obnovi gimnazijske zgrade te izgradnji stambenih zgrada u naselju Zorićevina.

Zgradu je kupio biznismen iz Amerike Jago Soldo. Otvorena je na blagdan Velike Gospe 1994. godine, a blagoslovio ju je širokobriješki gvardijan fra Jozo Zovko.

U intervju za “Slobodnu Dalmaciju” od 7. listopada 1994. koji je Jago Soldo dao Blanki Kraljević piše:

– Velika poslovna zgrada u užem središtu Širokoga Brijega još je jedan primjer kako on pomaže. Započeta je prije izbijanja rata, no radovi na njoj stali su kako zbog početka ratnih djelovanja, tako i zbog pomanjkanja sredstava za završetak njezine izgradnje. Kupnjom te zgrade g. Soldo osigurao je građevinskome poduzeću “Novogradnja” dobar posao.

“Zanimanje za iznajmljivanje poslovnih prostora postoji. S obzirom na ratne okolnosti, prezadovoljan sam kako sve teče. Vjerujem da će ovakav načín poslovanja biti moguće razvijati i ubuduće”.

Moderna i lijepa zgrada s ukusno uređenim poslovnim prostorima, uz iskusno vođenje čovjeka koji je posao učio u Americi, donijela je dašak američkoga poslovnog duha u Herceg-Bosnu. Poslovni centri, umjesto kioska, zahvaljujući ljudima poput Jage Solde mogli bi uskoro postati naša svakodnevnica.

Datum: 1991.
Lokacija: Široki Brijeg.
Zemlja: Bosna i Hercegovina.
Autor fotografija: Andrija Zeljko.
Arhiv: privatni arhiv, Miljenko Karačić

Continue Reading

EKONOMIJA

Ministar Vlade RH Šusnjar..To želim promijeniti

Published

on

Godinama je vrijedna INA-ina imovina u Siriji stajala neiskorištena, bez stvarne koristi za kompaniju i hrvatsko gospodarstvo.

To želim promijeniti.

Od prvog dana dolaska na dužnost ministra činim sve što mogu kako bi se otvorio put za ponovno aktiviranje te imovine i povratak INA-e na njezina naftna polja u Siriji. Tu temu redovito otvaram i u razgovorima sa stranim, pogotovo američkim, dužnosnicima.

O tome sam danas razgovarao s Yousefom Qiblawyjem, predsjednikom i CEO-om Syrian Petroleum Company, nacionalne kompanije s 30.000 zaposlenih. Ključna tema je bila obnova energetske suradnje, stvaranje uvjeta za INA-in novi angažman, razvoj infrastrukture, širenje tržišta i jačanje hrvatske industrije i izvoza.

Ne želimo INA-u koja stoji, već kompaniju koja ulaže, raste i otvara nove prilike za hrvatsko gospodarstvo. To je smjer koji provodimo kroz politike Vlada Republike Hrvatske.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba