Connect with us

KULTURA

Jagoda Savic…Oprosti mi sine… 28…

Published

on

 

Ponekad se dusa razlije kao kap vode na dlanu..Stoji tu dok ne zamahnes rukom i odbije se od tvog lica il lica onogko ti je najblizi..
Ponekad shvatis da svi vozovi u kojima si ne idu u pravom smeru iako godinama odolevas znajuci sve to..
Iz ovog voza u kom je sada slutio je da ce na prvoj krivini izaci al u onom u kom se se vozio celog svog detinjstva i mladosti nije ni slutio da ce..

Rat je uveliko prestao..Svaka strana je oplakivala svoje i s godinama shvatala da je rat jedno zlo koje odnosi ono najbolje a to je mladost..povratka nema..Brat je sa sestrom otisao uz pomoc UNHAC-era u Ameriku a on je kao postradali vojnik dobio s majkom vizu za Svicu..Dok je jos bio u bolnici dolazili su domoljubi da provere dal` bi njegov oporavak mogao da ga vrati ponovo pred puscane cevi..Doktor je izricito zahtevao da se ne makne iz bolnice jer su rane jos sveze..Majka je cekala kad ce njen zahtev biti odobren da otputuju..Oteglo se to ko gladna godina a svakim danom je po neka njuska njusila plen kog ce staviti u prvom redu..
Poslao je po medicinskoj sestri majci poruku da pogura to jer ako ga opet vrate ,bela dana vise videti nece..Noga mu je bila najveci spas trenutno al njima ne treba mnogo da pronjuskaju i da njegovo ime ne stoji kao stit kao sto je to bilo ovde u bolnici..Sta je majka uradila nije znao al ne prodjose ni dva dana sestra mu tutnu u ruke pisamce…
Sine putujemo u petak..Izvuci sebe nekako iz bolnice..
Petak….ponavljao je u sebi.
Danas je sreda i to vece..
Sutra moram napustiti bolnicu..
Razmisljao je dal da rizikuje i kaze doktoru al mu je nesto govorilo da je bolje da ne talasa..Celu noc nije spavao..
Da se ponekad stvari same nameste nije bas nesto verovao..
Za Svicu mu je bila potrebna otpusna lista i istorija njegove povrede jer sve ovo je moglo da se zakomplikuje ako ne nastavi lecenje..
Ujutru za vreme vizite u njegovu sobu upade Dino..Srdacno pozdravi doktora i svo osoblje koje je bilo tu i cvrsto zagrli svoju najmiliju zrtvu u ovom prokletom ratu..Na sebi je imao drugaciju uniformu tako da ga doktor samo ljubazno pozdravi bez gundjanja sto je usao kad mu vreme nije..
Kad ostase sami Deni mu pokaza pisamce od majke i on ugleda prvo tugu u Dinovim ocima a onda mu lice zasija od radosti…
Doslo je vreme da iskajem greh ,zar ne? …rece i krenu rekavsi mu da saceka.
Posle dobrih sat vremena vrati se..
Sredjeno..Idete sanitetom sa svom pratecom dokumentacijom..
A mama?
Ide i ona al sa drugim imenom..Bice tvoj pratioc..
O hvala ti Boze…izusti Deni..
Nisam ja Bog ,iako umalo da te posaljem njemu…pokusa da se nasali.
Denijevo lice nije moglo da obuzda osmeh i nadu da ce svi uzasi koje su njegove oci videle i dusa prezivela ostati daleko iza…
Unapredjen sam,zar ne vidis?Dino ce a onda krenu da mu prica o bitkama gde je jurisao i ….oni su me konacno videli…hvalio se al Deniju je to bilo samo produzenje kosmara koji mu nocu nisu davali san na oci..
Pokusavao je da mu cestita al mu srce nije delilo radost nekog ko se odusevljavao ubivstvom bilo kog..
Dino je ostao s njim jos dugo iako je Deni silno zeleo da bude sam i da sanjari o sutrasnjem danu..

Ujutru je sanitet dosao po njega..Majka je stajala sa kosom skupljenom u rep i torbom u kojoj su verovatno bile njene i Denijeve stvari..
Gospodjo Ana …obrati joj se vozac saniteta.
Deni je pogleda ispod oka i zahvali u sebi Dinu koji je na sve mislio..
Stavicu jastuk u vase krilo da bi njemu bilo udobnije a vi dal `cete moci izdrzati,dug je put?
Naravno da cu izdrzati..odlucno ce ,,gospodja Ana.”
Mogao je on i da sedi al je Dino sredio s doktorom da se usput lakse prebrode sve prepreke..

Posle mnogosatne voznje i majcine upornosti da izdrzi njegovu glavu u svom krilu stigli su ispred bolnice u Svajcarskoj..
Dok su ga peli na kolica mahao je majci koju je vozac saniteta odvezao u centar za izbeglice…
Svico ,sreco i nesreco moja…Dobro ti dosao ja i moja mater..ponavljao je u sebi dok su ga smestali u posebnu sobu gde je imao televizor ,dve sestre koje dezuraju i kupatilo samo za sebe..

Jagoda Savic…. nastavice se

Continue Reading

KULTURA

U UTORAK: ZAŠTO JE UBIJEN I ZAŠTO GA HRVATI NE ČITAJU, jedna analiza teksta HRVATSKI USTAŠE I KOMUNISTI

Published

on

 

Bruno Bušić bio je za onaj režim opasan upravo i osobito zato što je odbio ulogu koju mu je on namijenio. Mlad, suvremen, politički pismen, s rečenicom izvan emigrantske galame i partijskoga drvenog jezika, ulazio je u samu jezgru jugoslavenskog mehanizma vladanja: u moralni rašomon crvenih i crnih kao trajni obrazac hrvatske podložnosti. Ništa manje 2026.

Njegov tekst Hrvatski ustaše i komunisti predstavlja pokušaj demontaže formule po kojoj se hrvatsko pitanje smjelo pojaviti jedino kao pitanje krivnje. Ako su Hrvati trajno zarobljeni između ustaške hipoteke i komunističke presude, tada ne mogu misliti vlastitu slobodu bez tuđeg dopuštenja. Bušić je tu zamku razumio bolje od mnogih svojih suvremenika. I mnogih naših.

U tome je bila njegova krucijalna opasnost. Ekstremista u ideološkom smislu je lako izolirati. Čovjeka koji otvara mogućnost političke sinteze bitno je teže neutralizirati. Bušić razlike između ustaša i komunista ne briše, već ih podređuje višem pitanju državnosti, slobode i nacionalnog samopoštovanja. Sukus hrvatske ideje vraća iz područja unutrašnjih prijepora u područje ideološke sinteze. Time režimu oduzima najvažnije oružje: pravo da svaku hrvatsku političku misao vrati u 1941. godinu. I tako je drži kao perpetuum mobile svake nacionalne kastracije.

Zato je ubijen. A Hrvati ga slabo čitaju jer bi čitanje Bušića značilo ponovno otvoriti neugodno, bolno pitanje: koliko je naše neslobode proizvedeno izvana, a koliko smo je prihvatili kao vlastiti moralni komfor. I jer ono lišava ugode moralne supremacije temeljem pripadnosti ideološkom fetišizmu 20. stoljeća.

Od šezdesetih godina u hrvatskoj političkoj emigraciji postupno sazrijeva svijest da se hrvatsko pitanje ne može riješiti trajnim zarobljavanjem u podjeli na “crvene” i “crne”. Počinje se oblikovati spoznaja da državna ideja mora nadvisiti ideološke biografije, poraze, krivnje i naslijeđene unutarnje obračune.

Upravo se to, u velikoj povijesnoj gesti, dogodilo devedesetih: hrvatska država nastala je kao sinteza različitih struja okupljenih oko prava na slobodu i suverenost. No čim je država stvorena, ponovno je započeo rad na istoj podjeli — kao da se hrvatsku političku svijest mora stalno vraćati u moralni labirint prošloga stoljeća, ondje gdje prestaje razgovor o državi, interesu i budućnosti.

Ovaj ćemo tekst zato pažljivo, ne prekratko recenzirati s motrišta okolnosti u kojima živimo: postojanja hrvatske suverene države, njezinih međunarodnih odnosa, pripadnosti i obveza, kao i njezina položaja u cikloni posthladnoratovskih odnosa suvremenih svjetskih hegemona.
Vanja Zlatović

Continue Reading

KULTURA

Zdravka Babic..PJESNIK

Published

on

 

Rodio se u kaplji tinte,

sa srcem od helijuma

i kapitalom u krvi .

Znao je pričati

nemuštim jezikom trava.

Dogovarao se sa prorocima.

Volio je…

Lirikom sreće je hranio

Zavodjen suzama i sjajem očiju

zagrizao je jabuku greha

Poemom poljupca pisao utrnule želje…

A MUZA

………………..

Muza je plakala .

………………….

Ogledalo očiju razbila

gledajući kako zvjezde silaze u smrt

A oni nisu pomislili želju.

PJESNIK

…………………

Srce je svezao u čvor, gušeći bol

unutar svoje pastoralne duše

Predao je bitku.

Čekajući ispovijest Šeherzade

U CVJETNIM VRTOVIMA

Zdravka Babic

Continue Reading

EKONOMIJA

Marija Buhač u Tirani, na proslavi 20. obljetnice Jadransko-jonske euroregije

Published

on

 

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač u Tirani (Republika Albanija) sudjeluje na svečanomu obilježavanju 20. obljetnice postojanja i uspješnoga djelovanja Jadransko-jonske euroregije, organiziranom od strane Skupštine JJE-a, pod nazivom “Vizija za budućnost Jadransko-jonske euroregije”.

– Kao što je i naglašeno, ovo okupljanje prigodom je kako za promišljanje o dosadašnjim postignućima ove udruge, tako i za zajedničko oblikovanje naše buduće vizije. HNŽ, kao jedna od osnivačica Jadransko-jonske euroregije, preuzela je na sebe značajan dio odgovornosti za njezin rast i razvitak, na tragu stvaranja preduvjeta za bolju, sigurniju, europsku budućnost svih naših zemalja članica. Na tomu tragu, dijelimo i ponos zbog svega ostvarenoga, a osobno, kao članica Izvršnoga odbora JJE-a, i radost sudjelovanja na obilježavanju ovoga okruglog jubileja – poručila je Buhač.Galerija 3Galerija 2

U sklopu svečanosti održan je i seminar “Globalno građansko obrazovanje kao zajednički nazivnik za bolju provedbu ciljeva održiva razvitka u IPA zemljama”, organiziran uz potporu projekta Gear-UP! Riječ je o projektu u kojemu je jednim od partnera i JJE-a, a čiji je cilj ubrzati napredak prema održivu razvitku kroz vrijednosti i načela Globalnoga građanskog obrazovanja, shvaćenoga kao alat solidarnosti i promjene za stvaranje održivijega i pravednijeg svijeta. Krajnjim korisnicima su uglavnom mladi ljudi i organizacije civilnoga društva iz različnih dijelova Europe.

Vrijedi podsjetiti kako Jadransko-jonska euroregija broji 33 članice što ju čini najvećom mrežom regionalnih i lokalnih vlasti u Jadransko-jonskom makroregionalnom području. O važnosti ovoga zbivanja svjedoči i nazočnost albanskoga predsjednika Bajrama Begaja, u pratnji predstavnika Vlade i Parlamenta Albanije Ervina Deme i Taulanta Ballae.

Logo

 

Pristup informacijama

Ustav

Proračun

Korisne poveznice

Relevantne poveznice

Mapa stranice

Kontakt

Vijesti

Autorska prava © 2026 Vl

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba