Connect with us

KULTURA

Jagoda Savic…Oprosti mi sine… 28…

Published

on

 

Ponekad se dusa razlije kao kap vode na dlanu..Stoji tu dok ne zamahnes rukom i odbije se od tvog lica il lica onogko ti je najblizi..
Ponekad shvatis da svi vozovi u kojima si ne idu u pravom smeru iako godinama odolevas znajuci sve to..
Iz ovog voza u kom je sada slutio je da ce na prvoj krivini izaci al u onom u kom se se vozio celog svog detinjstva i mladosti nije ni slutio da ce..

Rat je uveliko prestao..Svaka strana je oplakivala svoje i s godinama shvatala da je rat jedno zlo koje odnosi ono najbolje a to je mladost..povratka nema..Brat je sa sestrom otisao uz pomoc UNHAC-era u Ameriku a on je kao postradali vojnik dobio s majkom vizu za Svicu..Dok je jos bio u bolnici dolazili su domoljubi da provere dal` bi njegov oporavak mogao da ga vrati ponovo pred puscane cevi..Doktor je izricito zahtevao da se ne makne iz bolnice jer su rane jos sveze..Majka je cekala kad ce njen zahtev biti odobren da otputuju..Oteglo se to ko gladna godina a svakim danom je po neka njuska njusila plen kog ce staviti u prvom redu..
Poslao je po medicinskoj sestri majci poruku da pogura to jer ako ga opet vrate ,bela dana vise videti nece..Noga mu je bila najveci spas trenutno al njima ne treba mnogo da pronjuskaju i da njegovo ime ne stoji kao stit kao sto je to bilo ovde u bolnici..Sta je majka uradila nije znao al ne prodjose ni dva dana sestra mu tutnu u ruke pisamce…
Sine putujemo u petak..Izvuci sebe nekako iz bolnice..
Petak….ponavljao je u sebi.
Danas je sreda i to vece..
Sutra moram napustiti bolnicu..
Razmisljao je dal da rizikuje i kaze doktoru al mu je nesto govorilo da je bolje da ne talasa..Celu noc nije spavao..
Da se ponekad stvari same nameste nije bas nesto verovao..
Za Svicu mu je bila potrebna otpusna lista i istorija njegove povrede jer sve ovo je moglo da se zakomplikuje ako ne nastavi lecenje..
Ujutru za vreme vizite u njegovu sobu upade Dino..Srdacno pozdravi doktora i svo osoblje koje je bilo tu i cvrsto zagrli svoju najmiliju zrtvu u ovom prokletom ratu..Na sebi je imao drugaciju uniformu tako da ga doktor samo ljubazno pozdravi bez gundjanja sto je usao kad mu vreme nije..
Kad ostase sami Deni mu pokaza pisamce od majke i on ugleda prvo tugu u Dinovim ocima a onda mu lice zasija od radosti…
Doslo je vreme da iskajem greh ,zar ne? …rece i krenu rekavsi mu da saceka.
Posle dobrih sat vremena vrati se..
Sredjeno..Idete sanitetom sa svom pratecom dokumentacijom..
A mama?
Ide i ona al sa drugim imenom..Bice tvoj pratioc..
O hvala ti Boze…izusti Deni..
Nisam ja Bog ,iako umalo da te posaljem njemu…pokusa da se nasali.
Denijevo lice nije moglo da obuzda osmeh i nadu da ce svi uzasi koje su njegove oci videle i dusa prezivela ostati daleko iza…
Unapredjen sam,zar ne vidis?Dino ce a onda krenu da mu prica o bitkama gde je jurisao i ….oni su me konacno videli…hvalio se al Deniju je to bilo samo produzenje kosmara koji mu nocu nisu davali san na oci..
Pokusavao je da mu cestita al mu srce nije delilo radost nekog ko se odusevljavao ubivstvom bilo kog..
Dino je ostao s njim jos dugo iako je Deni silno zeleo da bude sam i da sanjari o sutrasnjem danu..

Ujutru je sanitet dosao po njega..Majka je stajala sa kosom skupljenom u rep i torbom u kojoj su verovatno bile njene i Denijeve stvari..
Gospodjo Ana …obrati joj se vozac saniteta.
Deni je pogleda ispod oka i zahvali u sebi Dinu koji je na sve mislio..
Stavicu jastuk u vase krilo da bi njemu bilo udobnije a vi dal `cete moci izdrzati,dug je put?
Naravno da cu izdrzati..odlucno ce ,,gospodja Ana.”
Mogao je on i da sedi al je Dino sredio s doktorom da se usput lakse prebrode sve prepreke..

Posle mnogosatne voznje i majcine upornosti da izdrzi njegovu glavu u svom krilu stigli su ispred bolnice u Svajcarskoj..
Dok su ga peli na kolica mahao je majci koju je vozac saniteta odvezao u centar za izbeglice…
Svico ,sreco i nesreco moja…Dobro ti dosao ja i moja mater..ponavljao je u sebi dok su ga smestali u posebnu sobu gde je imao televizor ,dve sestre koje dezuraju i kupatilo samo za sebe..

Jagoda Savic…. nastavice se

Continue Reading

KULTURA

Zlatna povelja Matice Hrvatske za monografiju autora Dragana Marijanovića „Ferdinand Zovko: Baritonov život za publiku“

Published

on

Monografija „Ferdinand Zovko: Baritonov život za publiku“ autora Dragana Marijanovića i urednika pok. akademika Josipa Muselimovića, izašla u nakladi Matice hrvatske Mostar te sunakladništvu HAZU-a u BiH, proteklog je vikenda, na izvještajnoj Glavnoj skupštini Matice hrvatske održanoj u dvorani „Miroslav Čačković“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ovjenčana Zlatnom poveljom Matice hrvatske za najbolja izdanja Matičinih ogranaka u 2025.

Zlatnu je povelju predsjednici Matice hrvatske Mostar akademkinji Ljerki Ostojić dodijelio predsjednik Matice hrvatske dr. sc. Damir Zorić.

Riječ je o monografiji koja donosi presjek života i karijere prvoga opernog pjevača Hercegovine i Dubrovnika Ferdinanda Zovke, rođena 1943., a koji je preminuo 2023. Ferdinand Zovko bio je prvak HNK Osijek, te čovjek koji je u Hercegovini, u rodnome mjestu Čerinu, osnovao prvu glazbenu školu. Monografija donosi 13 poglavlja i to: Dječak koji je slušao ptice i Mariju Callas, Dubrovnik: Glazbena škola od 1959. do 1966., Sarajevo: Muzička akademija u Sarajevu od 1967. do 1970., Zagreb: Muzička akademija, 1970. – 1975., Rijeka: HNK Ivana pl. Zajca, 1975./76., Osijek: HNK Osijek, 1977. – 1993., Povratak u Hercegovinu, 30. obljetnica glazbenoga djelovanja, Čerin – osmogodišnja i glazbena škola, 40. obljetnica glazbenog djelovanja, Bariton i sva Mostarska proljeća, 50. obljetnica glazbenog djelovanja, Ugasilo se svjetlo… Također donosi mnoštvo fotografija, isječaka iz novina, faksimila nagrada i priznanja, kao i nepoznate priče iz života ovoga umjetnika. Maestro Zovko nekoliko je puta nastupio na Mostarskom proljeću – Danima Matice hrvatske, na solističkim koncertima ili kao gost. Autor je monografije kroničar društvenih zbivanja Matice hrvatske Mostar, novinar i književnik Dragan Marijanović, a knjigu urednički potpisuje pokojni akademik Josip Muselimović, kojemu je ovo, ujedno, bilo i posljednje izdanje koje je uredio.

Vijest o velikom priznanju, Zlatnoj povelji Matice hrvatske, Dragana Marijanovića, novinara i književnika, kroničara Matičinih Proljeća i urednika likovnih programa, zatekla je na odmoru, u Njemačkoj. Nije skrivao iznenađenje i oduševljenje:

„Doista me iskreno iznenadila i razveselila vijest o Zlatnoj povelji Matice hrvatske za monografiju Ferdinand Zovko: Baritonov život za publiku, kao i sunakladnike, Matičin ogranak u Mostaru i ljude u HAZU-u u BiH, koji su od same zamisli za ovu monografiju, stali iza nje i iza mene. Stoga im od srca zahvaljujem, kao i Federalnom i županijskom ministarstvu obrazovanja. Jer kad radite tako zahtijevan projekt, ne možete bez takve potpore.

Monografija je neplanirano dugo i katkad mučno nastajala; pandemija je usporila i prorijedila kontakte, potom je bariton stalno obolijevao i boravio u bolnicama, stalno se plašeći da živ neće dočekati tiskanje. Što se i dogodilo! Onda je umro i glavni urednik, akademik Muselimović. Potom sam i sam obolio od teške bolesti, kada već nisam i sam umro… Između operacija nastavio sam pisati, i uz golemo strpljenje Marina Muse i ekipe iz Shift design studija, te ulaskom u projekt baritonova sina Orsata, napokon sam dovršio posao, baš uz godišnjicu baritonove smrti.

Radi se o umjetniku koji je prvi operni pjevač u povijesti Hercegovine i Dubrovnika, što mnogima nije znano, jer premda Dubrovnik ima daleku i duboku glazbenu povijest, svoga pjevača nije imao, dok se mladi Zovko nije pojavio.

Bio je jedini operni pjevač u bivšoj državi s diplomama tri glazbene akademije, bio prvi magistar i utemeljitelj prve glazbene škole u zapadnoj Hercegovini, a nakon što je dugo bio prvakom opere u Osijeku. Njegova je životna priča dosta romaneskna i posebna te sam nastojao ovu monografsku formu začiniti i s dosta pripovjednih detalja.

Sretan sam što sam uspio jedan takav život i jedinstvenu karijeru oteti zaboravu.

To valjda i jest piščeva zadaća i hvala Matičinoj Središnjici i njezinu povjerenstvu što su to prepoznali i silno nas obradovali ovom Zlatnom poveljom!“

PR Matice hrvatske Mostar

FOTO: Matica hrvatska, MH Mostar, arhiva

Facebook komentari

ABCPORTAL.info je news portal pokrenut idejom da u moru web portala i stranica na našem prostoru donese nešto drukčiji pristup odabiru informacija koje prezentiramo na našim stranicama.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvola izdavača!

Kontaktirajte nas: info@abcportal.info

Continue Reading

KULTURA

Tjedni komentar: Jesu li Hrvati iz dijaspore hrvatski branitelji? Jedan od njih je i Miljenko Prskalo – Mida.

Published

on

Ruku na srce, jednom se mora krenuti od početka i biti iskren prema samima sebi. Demokratske promjene nisu došle same od sebe — velikim dijelom došle su iz dijaspore. Neću ni pokušavati pisati o logističkoj pomoći naših ljudi iz emigracije, jer ono što su učinili ne može stati ni u deset knjiga.
Upravo jedan od takvih ljudi bio je i moj Širokobriježanin, Miljenko Prskalo – Mida. Među mladima se prvi uključio politički, odnosno u HDZ, kao jedan od utemeljitelja. Bio je čak predlagan i za zastupnika u prvom sazivu Hrvatskog sabora, ali je smatrao kako je potrebniji ondje gdje se tada nalazio — u Njemačkoj.
Pokazao je ogromne organizacijske sposobnosti, svjestan da bez logistike nema ni uspješne obrane. Dao je sve od sebe, pa i više od toga, te je s ponosom dolazio u svoj rodni Široki Brijeg. Branitelji su znali njegovu ulogu, kao i tadašnja širokobriješka vlast, ali i mnogi šire od toga.
Danas javno postavljam pitanje — sebi i svima nama:

Trebamo li otvoreno razgovarati o tome da se svim tim ljudima ne zahvalimo samo riječima, nego da sustavno otvorimo pitanje imaju li pravo na status hrvatskog branitelja, odnosno status branitelja u BiH?
Ovo je moja najava i moj prijedlog. Tražim od aktualne politike da razmisli kako pravno pronaći rješenje.
U ime branitelja i prvih dragovoljaca ne samo da otvaram ovu temu, nego upućujem veliko hvala svim našim ljudima koji su sudjelovali u stvaranju Lijepe Naše, ali i Bosne i Hercegovine.
Možemo se ne slagati s današnjim ustrojem, ali mir koji je potpisan daje nam pravo da se politički borimo za svoja prava. Bez hrvatskog zajedništva teško možemo uspjeti.
Našem Miljenku Prskalu – Midi veliko hvala.
U Širokom Brijegu obilježena 32. obljetnica osnutka Poskok bojne - Jabuka.tv
Autor objave: Mladen Ljubić Vajta

Continue Reading

EKONOMIJA

Hoće li se Hrvatima vratiti bar dio otetih prava prije zatvaranja OHR-a?

Published

on

Sjedište ureda visokog predstavnika u Sarajevu

Nakon istupa američke predstavnice u UN-u Tammy Bruce jasno je da su dani kolonijalne uprave nad BiH, koja je trajala više od 30 godina, bez pravnog uporišta u Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, preko tzv. visokog predstavnika, odbrojani. Mandat sljedećeg visokog predstavnika će biti ograničen, njegov zadatak će biti ovlasti prenijeti na lokalne lidere, uživajte u samoupravljanju i suverenitetu…,nedvosmislena je bila Bruce.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Izjava američke diplomatkinje je “hladan tuš” za bošnjačke političare, koji na visokog predstavnika i gledaju kao izvanjskog tutora koji će i dalje ispunjavati njihove želje za centralizacijom i unitarizacijom i biti batinu za hrvatske i srpske političare koji se tome protive. I većina njih su to doista i bili. Austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, kojim je upravljao tadašnji američki veleposlanik Thomas Muller uništio je Hercegovačku banku i konstittutivnost Hrvata u FBiH, omogućujući Bošnjacima izbor jedne trećine hrvatskih izaslanika u federalni Dom naroda i s tom jednom trećinom formiranje Federalne vlade bez stranke ili stranaka za koje je glasala većina Hrvata. Petritsch je ukinuo i hrvatski veto u Vladi FBiH i u vrijeme pokušaja uspostave hrvatske samouprave, kao odgovora na izbacivanje Hrvata iz federalne vlasti, smijenio čak 450 izabranih hrvatskih dužnosnika.

Britanac Pady Ashdown dok je radio na centralizaciji FBiH i BiH nametnuo je Mostaru konsocijacijski model, kakav ne postoji nigdje u jedinicama lokalne samouprave u BiH. Austrijanac, Valentin Inzko, veliki katolik koji je redovito odlazio u Međugorje, legitimirao je nezakonito uspostavljenu platformašku Vladu FBiH, bez stranaka koje su dobile podršku 90 posto hrvatskih birača- katolika, uvođenjem nove matematičke formule prema kojoj je 5 trećina od 17.

Kada je lider SDA Bakir Izetbegović uoči prošlih izbora, odbacujući dogovor o izmjenama Izbornog zakona kojima bi se osiguralo da i Hrvati mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH Hrvatima zaprijetio “raskidanjem okova” visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao je u Izborni zakon, u izbornoj noći, povećavajući broj izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda sa 17 na 23 i prag za kandidiranje čelnika FBiH sa 6 na 11. Time je spriječio ponovni pokušaj formiranja vlasti u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji bez predstavnika većinske hrvatske izborne volje. No, istovremeno je ukinuo veto u nacionalnim klubovima uvođenjem kataloga pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Za pokretanje hrvatskog vitalnog nacionalnog interesa i dalje je potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom klubu, no tim mehanizmom Hrvati više ne mogu oboriti ni jedan zakon jer o tome je li ugrožen njihov vitalni nacionalni interes ne odlučuju oni sami, već Ustavni sud FBiH, u kojem većinu imaju “probosanski sudci”.

U Sarajevu uporno ponavljaju laž kako je Schmidt ovim pogodovao HDZ BiH. Istina je da je on svojom intervencijom onemogućio formiranje Vlade FBiH bez predstavnika Hrvata, ali je istovremeno omogućio preglasavanje Hrvata u Domu naroda, njihovoj zadnjoj brani od majorizacije, što se potvrdilo i nametanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, uz sponzorstvo bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja, bez ijednog hrvatskog glasa.

Nakon 30 godina međunarodnog intervencionizma, iza kojeg su ključnu ulogu imale SAD, pozicija Hrvata u BiH, kao državotvornog naroda, konstituenta FBiH i BiH, u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji BiH je potpuno devastirana, dok na razini BiH Bošnjaci i dalje bez problema mogu uz bošnjačkog birati i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Američka veleposlanica u UN-u jasno je dala do znanja da je tomu došao kraj. Sada je ključno pitanje hoće li se bar djelomično Hrvatima vratiti mehanizmi zaštite ustavne jednakopravnosti, koje su im posredo oduzele ranije američke administracije. Bruce je najavila “ograničeni mandat” sljedećeg i posljednjeg visokog predstavnika, ne isključujući mogućnost da on bude i Amerikanac.

U skladu s Trumpovom politikom “America First” aktualnoj američkoj administraciji je primarni cilj rješenje pitanja državne imovine kako bi se  realizirao projekt Južne plinske interkonekcije, odnosno prodaja američkog plina Bosni i Hercegovini, a potom i širenje plinske mreže prema južnoj, srednjoj i istočnoj Europi. Realizacija tog projekta, međutim, neće biti moguća bez političke stabilnosti u BiH, a te stabilnosti neće biti dokle god Bošnjaci budu majorizirali Hrvate u Predsjedništvu BiH i domovina naroda, i dok im se ne vrati pozicija jednakopravng naroda predviđena Washingtonom i Daytonom.

Budući da Hrvati nemaju političke i diplomatske snage da u to uvjere Trumpovu administraciju ostala im je samo nada da će Hrvatska pokušati nagovoriti Washington da u “ograničeni mandat” posljednjeg visokog predstavnika, uz rješavanje pitanja državne imovine uključi i izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. /HMS/

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba