Connect with us

KONTAKT

Milanović dobio dvostruko više glasova u BiH nego 2019. godine,: slavio u svim Županijama u RH.,

Published

on

Iako je Dragan Primorac osvojio najviše glasova u BiH, Zoran Milanović je dobio dvostruku veću podršku od birača nego 2019.godine.

Pravo na biranje predsjednika RH na nedjeljnim izborima imalo je 3,76 milijuna birača, od čega nešto manje od 250.000 njih bez prebivališta u Hrvatskoj. Među njima su i hrvatski državljani u Bosni i Hercegovini. Svoje ustavno i zakonsko pravo glasanja na ovim izborima iskoristilo je tek nešto više od 24.000 birača izvan Hrvatske, najviše njih, očekivano, u BiH

No na 42 birališta raspoređena u sedam gradova u BiH u nedjelju je izašlo tek 16.127 birača (od njih više od 200.000 aktivno registriranih), što je čak 35 posto manje u odnosu na prvi krug predsjedničkih izbora 2019., kad je na birališta izašlo 24.657 Hrvata u BiH.

Hrvati u BiH imaju ustavno i zakonsko pravo glasati na izborima u Hrvatskoj. Predsjednički izbori u Hrvatskoj od velikog su značenja za Hrvate u BiH jer oni u svojoj političkoj borbi u žrvnju nadasve komplicirane situacije u BiH računaju na podršku Hrvatske, s obzirom na to da hrvatski predsjednik surađuje s Vladom RH u oblikovanju i provođenju vanjske politike, dakle i politike prema BiH.

Milanović je u prvom krugu predsjedničkih izbora, naime, s 2503 glasa dobio više nego dvostruko veću podršku Hrvata u BiH nego 2019., kad je za njega u prvom krugu glasao 1131 Hrvat u BiH.

Ruku na srce, HDZ-ovi kandidati tradicionalno dobivaju najveću podršku u BiH te je i Dragan Primorac, kao HDZ-ov kandidat na ovim izborima, osvojio najviše glasova u toj državi. No i dalje govorimo o samo 9160 glasova, dok je Kolinda GrabarKitarović u neuspjelom pokušaju osvajanja drugog mandata 2019. u prvom krugu u BiH dobila 16.417 glasova.Obrađena sva biračka mjesta: Milanović slavio u svim Županijama, al’ ne i u dijaspori!

Drugi krug predsjedničkih izbora održat će se u nedjelju 12. siječnja 2025. godine.

(www.jabuka.tv | Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)

Continue Reading

EKONOMIJA

Iz rukopisa ministrice financija Županije Središnja Bosna Mirjane Plavčić “Potpisan Ugovor o kreditnom zaduženju Županije Središnja Bosna vrijedan 15 milijuna KM

Published

on

U Ministarstvu financija Županije Središnja Bosna u Travniku, 21. kolovoza 2025. godine, potpisan je Ugovor o kreditnom zaduženju između Union banke d.d. Sarajevo, koju su zastupali Vedran Hadžiahmetović i Leon Begić, te Ministarstva financija Županije Središnja Bosna, koje je zastupala ministrica financija Mirjana Plavčić.

Odobrenim dugoročnim kreditom u iznosu od 15.000.000,00 KM financirat će se kapitalne investicije od posebnog značaja za Županiju Središnja Bosna i njezine lokalne zajednice. Riječ je o projektima koji uključuju nabavke, izgradnju i rekonstrukciju infrastrukturnih i građevinskih objekata, a koji će doprinijeti daljnjem razvoju i unaprjeđenju kvalitete života građana.
Ovaj iznos predstavlja prvu fazu realizacije ukupnog kreditnog zaduženja od 40.000.000,00 KM, kojim će se u narednom razdoblju osigurati dodatna sredstva za provedbu najvažnijih projekata u županiji i općinama.
Sredstva će biti operativna odmah po otvaranju namjenskog računa, čime će se osigurati uredno izmirenje obveza po već realiziranim projektima.
MIRJANA PLAVČIĆ PONOVNO IZABRANA ZA PREDSJEDNICU OO HDZ-a BiH BUSOVAČA – Centralna.ba
                                               Mirjana Plavčić   Predsjednica  HDZ-BIH Busovača
     

Continue Reading

EKONOMIJA

Sin Hrvatice i Crnogorca zaslužan je što je Aljska postala amarička savezna država

Published

on

Aljaska, najveća i najmlađa američka savezna država, ima iznenađujuću poveznicu s Balkanom. Iako je njezino simboličko i povijesno značenje za Rusiju i Ameriku dobro poznato, manje se zna da je jedan od ključnih političara zaslužnih za njezin status 49. zvjezdice na američkoj zastavi bio sin Hrvatice i Crnogorca, piše BBC na srpskom.

Mike E. Stepovich bio je sin ribara Marka Stijepovića, koji je krajem 19. stoljeća stigao u Ameriku iz Risna, primorskog gradića u Crnoj Gori. Njegova majka Olga bila je iz obitelji koja je emigrirala iz Hrvatske. Poput tisuća drugih pustolova, tragača za zlatom i osiromašenih Europljana, i Marko je na prijelazu stoljeća potražio novi početak na Aljasci, teritoriju bogatom naftom, plinom i plemenitim metalima.

Na Aljasku je stigao 1892. godine. Ribarenje je zamijenio rudarskim pijukom, nastanio se u Fairbanksu i prezime Stijepović promijenio u Stepovich. Ondje se oženio Olgom Bart iz Hrvatske i dobio sina Mikea. Iako je kao samouki rudar stekao nadimak “Mudri Mike”, obitelj mu se raspala – razveo se od Olge, koja je sa šestomjesečnim sinom otišla u Oregon.

Uspon u politici

Mike mlađi diplomirao je pravo, a nakon službe u američkoj mornarici tijekom Drugog svjetskog rata, vratio se 1948. u rodni Fairbanks, gdje je ubrzo imenovan gradskim tužiteljem. U politiku je ušao 1950. kao republikanac, prvo kao zastupnik u Zastupničkom domu Aljaske, a zatim i kao senator.

Njegov glavni politički cilj bio je jasan: osigurati da njegova rodna Aljaska, tada još samo teritorij, dobije status savezne države. Borio se protiv povećanja poreza na rudarstvo i ribolov, a zbog svoje opuštenosti i ležernog ponašanja bio je cijenjen čak i među političkim neistomišljenicima. “On je dobar momak, sviđa mi se Mike”, rekao je tadašnji demokratski zastupnik E. L. Bartlett.

Guverner s misijom

Predsjednik Dwight D. Eisenhower imenovao ga je 1957. guvernerom teritorija Aljaske. U to vrijeme, mnogi stanovnici Aljaske protivili su se statusu savezne države, a ni Bijela kuća nije vidjela veliku korist od uključivanja ogromnog i slabo naseljenog teritorija u savezne institucije.

No, Stepovich nije odustajao. Uz podršku republikanaca u Senatu i Kongresu te zeleno svjetlo samog Eisenhowera, njegova “uporna, ali topla diplomacija urodila je plodom”, kako je pisao časopis Time. Zastupnički dom je 9. lipnja 1958. usvojio zakon o državnosti Aljaske.

“Odlično, odlično. Vrlo sam sretan zbog naroda Aljaske”, izjavio je tada ushićeni 39-godišnji Stepovich. Nakon što je zakon potvrdio i Senat, novine u Fairbanksu objavile su slavni naslov: “We are in” (Ušli smo). Čak su i starosjedilački narodi bili zadovoljni. “To je dobro. Bit ću presretan kada prvi put budem glasao za predsjednika”, citirao je magazin Time Eskima Olivera Amuaka.

U siječnju 1959. Eisenhower je i službeno potpisao zakon, a na povijesnoj fotografiji s ceremonije vidi se ozareni Stepovich kako s predsjednikom ponosno drži primjerak novina. Nakon što je Aljaska postala savezna država, funkcija guvernera teritorija je ukinuta, a Stepovich je izgubio u utrci za mjesto u američkom Senatu.

Obitelj i balkansko nasljeđe

U braku sa suprugom Matildom, također podrijetlom iz Hrvatske, Stepovich je imao trinaestero djece. Svi su pohađali lokalne katoličke škole, a o novcu i disciplini u kući raspravljalo se na hrvatskom. “Tada bismo znali da nešto nije u redu”, prisjetio se njegov sin Nick.

Kada je 1957. imenovan guvernerom, obitelj se preselila u vilu gdje ih je u garaži dočekala crna limuzina s registarskom pločicom na kojoj je bio samo broj 1. “Natjerat ću djecu da nacrtaju još nekoliko. Zamislite me u automobilu s registarskom pločicom broj 1”, našalio se tada u intervjuu za New York Times.

Jedna od Stepovichevih kćeri, Nada, udala se za legendu NBA košarke Johna Stocktona. Njihov sin David Stockton također je košarkaš, a jedno je vrijeme igrao i za zagrebačku Cedevitu. “U obitelji moje majke ima više verzija o našem podrijetlu. Ne zna se precizno je li ono hrvatsko, srpsko ili, najvjerojatnije, crnogorsko. Imam želju o tome saznati nešto više i mnogo bih volio posjetiti Crnu Goru jednog dana”, prenijeli su mediji Stocktonovu izjavu.

Oproštaj od pionira Aljaske

Mike Stepovich preminuo je 14. veljače 2014. godine. Na oproštaju u katedrali u Fairbanksu okupilo se oko 500 ljudi kako bi odali počast “pioniru Aljaske i obiteljskom čovjeku”. “Cijela naša obitelj je preplavljena ljubavlju i podrškom s Aljaske. Fairbanks je bio njegov rodni grad, ovdje je podigao obitelj”, rekao je tada njegov sin Nick./HMS/

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

EKONOMIJA

Dodik: Pozivam Hrvate da ostanemo u bloku za izvorni Dayton

Published

on

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u intervjuu za Banjaluka.net kako Bošnjaci računaju na podršku stranaca, no kada im ta podrška izostane, Hrvati bi, smatra Dodik, trebali ostati dosljedni izvornom Daytonskom sporazumu.

„Mi smo lojalisti, poštujemo Ustav i nećemo otići dalje od toga“, poručio je Dodik.

Poziv na ustavni dijalog

U nastavku razgovora Dodik naglašava važnost poštivanja Ustava i potrebu da se jasno razgraniči što je ustavno, a što nije. Pozvao je na dijalog svih političkih aktera:

„Pozivam da se sjedne i kaže: ‘Ovo je ustavno, ovo nije ustavno. Hajde da vidimo što ćemo s ovim što nije ustavno.’“

Smatra kako su protivnici njegove politike fokusirani na diskvalifikaciju Republike Srpske i njezinih predstavnika, umjesto da ponude rješenja.

Izbori i izborna tehnologija

Dodik je komentirao i nadolazeće izbore, navodeći da će odluku o načinu njihova provođenja donijeti vlasti u RS-u:

„Vidjet ćemo kako ćemo izaći na izbore, ima vremena za to. Tragamo za zemljama koje bi podržale naše izbore i rekle da su legitimni.“

Kritizirao je Centralnu izbornu komisiju (CIK) i tehnologije koje se nameću iz Sarajeva, naglašavajući zabrinutost zbog moguće manipulacije:

„To je priprema najveće moguće krađe u tom pogledu.“

Opozicija i zajednički stavovi

Govoreći o opoziciji u RS-u, Dodik je istaknuo kako ih doživljava kao političke suparnike, ali žali zbog nedostatka ozbiljnog društvenog dijaloga:

„Žao mi je što između opozicije i nas u vlasti nema ozbiljnog društvenog dijaloga.“

Smatra kako bi određena pitanja trebala ujediniti sve političke aktere unutar RS-a, osobito kada je riječ o očuvanju načina života i sigurnosti.

O migracijama i destabilizaciji Europe

Dodik je komentirao i stanje u zapadnim društvima, optužujući migrantske procese za destabilizaciju:

„Migrantski proces je srušio EU, ozbiljne europske zemlje, a oni misle da to nije nikakva opasnost za nas.“

Najava kandidature i političko nasljeđe

Potvrdio je da će se kandidirati na sljedećim općim izborima, ističući što smatra svojim postignućima:

„U Republici Srpskoj iza mene ostaje sređen bolnički sustav, sustav financija, mirovina, investicija koje stalno rastu.“

Dodik je dodao kako će, ukoliko izgubi izbore, napustiti politiku, ali i da zasad ne očekuje poraz:

„Po mojoj nekoj procjeni, pošto se ova opozicija neće još stabilizirati, za jedno desetak godina možda odem iz politike.“

Za kraj je naglasio kako mu je cilj izgraditi stranku sposobnu za uspjeh i bez njegovog vodstva.

„To će biti moja najveća životna i politička pobjeda.“

Vrisak.info

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba