Connect with us

KULTURA

Mostar “prosirena sjednica predsjednistva HDZ-BIH

Published

on

Predsjedništvo HDZ-a BiH: Dogovor ostaje ključ političke stabilnosti

Izdvajamo

29.06.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9
Galerija 10
Galerija 11
Galerija 12
Galerija 13
Galerija 14
Galerija 15
Galerija 16
Galerija 17
Galerija 18
Galerija 19
Galerija 20
Galerija 21
Galerija 22

Pripreme stranačkih tijela za provedbu aktivnosti povezanih s Općim izborima 2026. godine te aktualne političke prilike u Bosni i Hercegovini obilježile su 30. proširenu sjednicu Predsjedništva HDZ-a BiH, održanu u Mostaru.

U organizacijskom dijelu sjednice razmotreni su proceduralni koraci za predstojeće razdoblje, djelovanje stranačkih organizacija na terenu te obveze i rokovi utvrđeni izbornim propisima i aktima Središnjega izbornog povjerenstva BiH. Posebna pozornost posvećena je pravodobnoj razmjeni informacija i usklađenom postupanju svih stranačkih razina u skladu s važećim pravilima.

Politička rasprava bila je usmjerena na pitanja koja utječu na stabilnost i učinkovitost rada institucija u Bosni i Hercegovini, uz razmatranje tema koje su obilježile sastanke i događaje u proteklom razdoblju. Ocijenjeno je kako politički dijalog mora voditi prema održivim rješenjima, uz dosljedno poštivanje ustavne strukture Bosne i Hercegovine i ravnopravno sudjelovanje triju konstitutivnih naroda u procesima odlučivanja.

U nastavku je razmatran europski put Bosne i Hercegovine, osobito provedba preuzetih obveza i potreba za dogovorom domaćih političkih aktera. Naglašeno je kako puna ustavna ravnopravnost i legitimno političko predstavljanje hrvatskoga naroda nisu izdvojena pitanja, nego sastavni dio političke stabilnosti, međusobnog povjerenja i vjerodostojnog nastavka procesa europskih integracija.

Novosti

Izdvajamo

BiH

Entiteti

Organizacije

Distrikt

Ostalo

Predsjedništvo

Dužnosnici HDZ BiH

Vizija i misija

Kontakt

Mapa stranice

Autorska prava © 2026 HDZ BiH. Sva prava pridržana.

Continue Reading

KULTURA

Marko Ljubic…BRAVO, PREDSJEDNIČE REPUBLIKE!

Published

on

 

Pokušaj predstavljanja prijepora oko francuskog poziva Hrvatskoj da na vojnu paradu u Parizu pošaljemo vojsku, novim navijačkim javnim srazom Milanovićevih i Plenkovićevih sljedbenika je totalno promašen.

Ako je istina da Francuska nije ni odgovorila na poziv Hrvatske da uputi prikladnu vojnu grupu na mimohod povodom Dana pobjede, onda je ovo što Plenković pokušava izraz najtežeg nepoštovanja vlastite države i naroda.

Nitko tko minimalno drži do sebe ne bi ni razmišljao o vojnom sudjelovanju na proslavi takvog “strateškog partnera”.

Plenković samo godinu ili dvije poslije francuskog ignoriranja našega poziva u kamere objašnjava da je u francuskom pozivu naglašeno da nas pozivaju kao “strateškog partnera” nastojeći s tim poslati poruku o tome koliko je njegova vlast važna Macronu i Francuskoj, a ne ističe da smo “strateški partneri” bili i godinu, dvije ranije kad su Macron i Francuska praktično demonstrirali potpuno nepoštovanje i Hrvatskoj i Plenkoviću.

Sad ponovo pokušavati primjeniti jeftine fore o rusko-ukrajinskoj razdjelnici na dobre i loše Hrvate, dok se pod tom proukrajinskom pričom otvoreno metastaziraju oligarhsko-lobističke mutne akvizicije iz neposredne Plenkovićeve interesne blizine parazitirajući na tragediji ukrajinskog naroda i predstavljati Milanovića rusofilom jer nije od početka pristajao na te jeftine manipulacije, zatim antieurpeistom jer ukazuje na katastrofalno i vrlo štetno ponašanje briselskih činovnika, pa čak i antiameričkim političarem uz ovakvog Plenkovića, koji ni s Bidenovom, ni s Trumpovom administracijom nema nikakve odnose i predstavlja sve suprotno Trumpovoj Americi, ispada ne samo dezorijentirano i neinteligentno, nego i ružno podcjenjivanje zdravog razuma ljudi u Hrvatskoj.

Takva pitanja elementarnog odnosa prema svome narodu i državi ne mogu i ne smiju jeftinim kampanjskim marifetlucima poprimati navijačku dimenziju obezglavljenog stada, što u ovom slučaju pokušavaju Plenkovićevi propagandisti. Njegova prijetnja da će inzistirati na ostavci načelnika GS HV generala Kundida ako ne pošalje vojsku u Pariz, pokazuje težak poremećaj opetovanog ružnog poistovjećivanja države i nacionalnih interesa sa svojim, sve opasnijim, projekcijama, pa bi konačno u HDZ-u, ako je u toj stranci ostala mrvica slobodne državotvorne osobnosti, moralo izazvati, ako ne ozbiljnu reakciju koje je moralo biti odavno, onda bar ozbiljno promišljanje u što se pretvorila ta nekada velika nacionalna stranka i kamo već tako nepodnošljivo dugo i otvoreno vuče državu i narod.

Njegova sintagma – “Ako Kundid ne izvrši ono što je Anušić najavio” u ovom slučaju, kao bezbroj puta tijekom zadnjih šest godina natezanja s Milanovićem, pokazuje svu prijetvornost i podmuklost javnog djelovanja, svaljivanja i delegiranja odgovornosti i sukobljavanja s Milanovićem, na suradnike hijerarhijski podčinjene u Vladi, na koje javno svaljuje i adresira svoje osobne interese predstavljajući ih državnim. Nema nikoga u Hrvatskoj, koji znajući bar donekle Anušića, vjeruje da bi Anušić po svojoj odluci “najavio” slanje vojske Macronu, nakon što je Macron iskazao prijezir prema Hrvatskoj, a nedugo nakon toga paradirao s vojskom Srbije.

Anušić je cijeli život bio sve suprotno tome, pa je nejasno o kojem se ovdje Anušiću radi, Ivanu Anušiću iz Antunovca, ili o nekom Plenkovićevom klonu s posuđenim Anušićevim likom proizvedenom u labosima “strateških partnerstava”.

Izuzetno je ružno, kako s karakternog stajališta, a neusporedivo ružnije sa stajališta upravljanja nacionalnim interesom dovoditi s jedne strane ministre u poziciju latentnog sukobljavanja s temeljnim moralnim načelima i odgovornim odnosom prema minimumu nacionalnih interesa, i s druge strane, političku, stranačku i timsku lojalnost izravno suprotstavljati tim moralnim načelima zbog svojih krajnje suspektnih ciljeva i interesa.

Ako će po nečemu biti zapamćeno Plenkovićevo razdoblje upravljanja Vladom, to će biti ključna prepoznatljivost, s nevjerojatnom potrošnjom, kompromitacijom i odbacivanjem ljudi.

Bila ovo u konačnici još jedna javna igra između “dva brda” ili ne, igra kojom se recimo guraju pod tepih ili na marginu opasni proboji “državnog strateškog partnerstva s Bošnjacima” u jeku jakoga interesa za status Hrvata u BiH, pa se sukob koristi kao puno puta do sada za uvođenje javnosti u standardne okvire, povod za Milanovićevu reakciju i sama reakcija je državnička.

Plenkovićeva posve suprotna.

Zoran Milanović svojom reakcijom u ovom slučaju štiti minimum samopoštovanja nacije, nasuprot Plenkovića koji iskazuje prijezir prema hrvatskom narodu.

Zato, bravo Predsjedniče Republike!

Continue Reading

KULTURA

Sanijela Matkovic…Na Petrovdan..

Published

on

 

Već od zore Mise počnu
A na Pučkoj okupe se
domaćini i gosti
Da proslave velikoga sveca
Ključe Raja što u džepin drži

I dok se sunce neumorno prži
Osjeća se miris petrovača
Zrele smokve najslađe o blagdanu
Gostu radovanje
Nepcu blogovanje

Posle nje
Posluži se jabuka petrovača
Isto tako zvana kruška
I njih sunce ljuljuška
Ko i smokvu miljenicu

…. Jer u svakoj petrovači
Skriven komad sunca je
U svakoj molitvi
Cilo srce

… Jer tako pristoji na Petrovdan slavit!

Continue Reading

KULTURA

MISIŠTE NA BILIMA 43. GODINE

Published

on

 

Na slici je fra. Bogdan Ćubela sa bratom Petrom
Ćubela, fra Bogdan (Mirko) (1913.-1979.), rođen u Grabovoj Dragi (župa Mostarski Gradac). Pastoralno je djelovao kao kapelan u Grudama (1939.-1941.) i Kočerinu (1941./42.), a potom u Rakitnu kao kapelan (1942./43.) i župnik (1943.-1948.) župnik do77.u Glavatičevu. Preminuo je u Konjicu 1979. na Markovdan.
Mater mi je pričala da me je fra Bogdan dok je bio u mostarskom samostanu krstio i pritom me zvao Blago, jer je prije toga krstio dijete koje je imalo to ime. Za vrijeme mog prvog izlaska iz ratnog Mostara u Gradacu na moru mi profesor Križan Čuljak ispriča kako je sa njime pio crno vino i jeo pršut u Glavatičevu na Veliki petak. Kum mi jednom reče tešku obiteljsku priču kako je rođeni otac tražio od fra Bogdana da se skine iz franjevaca i da se oženi jer su mu braća bila pobijena na Bilima 45.. Njihova imena su bila na popisu žrtava Jasenovca iako su ubijeni kilometer iznad svoje kuće u Grabovoj Dragi.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba