Connect with us

Uncategorized

Oko 600 vrsta ptica na državnoj ornitološkoj izložbi u Mostaru

Published

on

Oko 600 vrsta ptica na državnoj ornitološkoj izložbi u Mostaru

U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru otvorena je 21. državna ornitološka izložba BiH, koju organizira Udruga za uzgoj i zaštitu ptica “Feniks”.

Ova jedinstvena manifestacija okupila je uzgajivače iz cijele zemlje koji su predstavili oko 600 različitih vrsta ptica, pružajući posjetiteljima uvid u bogatstvo ptičjeg svijeta.

Predsjednik Udruge za uzgoj i zaštitu ptica “Feniks” Pero Perić istaknuo je kako ovogodišnja državna ornitološka izložba donosi izuzetno bogatu i raznoliku postavu.

Na izložbi je prijavljeno oko 600 ptica raznih vrsta, uključujući kanarince, egzotične ptice, papige, ptice europske faune, kao i štigliće mješance i hibride, izjavio je Perić za Fenu.

Dodao je kako izložba ima i edukativni segment koji se pokazao iznimno zanimljivim posjetiteljima.

Posjetitelji nas često pitaju o specifičnostima pojedinih vrsta ptica, njihovim karakteristikama i načinu uzgoja. Poseban naglasak stavljamo na edukaciju naših mlađih uzgajivača, ali i svih zainteresiranih ljubitelja prirode, istaknuo je Perić.

Osim Udruge “Feniks” iz Mostara koja je organizator, izložbu su obogatile i ostale udruge iz Bosne i Hercegovine, odnosno iz Sarajeva, Tuzle, Doboja, Maglaja, Banje Luke, Zenice te udruga “Stari most” iz Mostara.

Perić je zaključio da ova manifestacija nije samo prilika za prikazivanje raskošnog ptičjeg svijeta, već i za razmjenu iskustava među uzgajivačima i podizanje svijesti o očuvanju ptica i njihovih staništa.

Inače, ova zanimljiva izložba otvorena je za javnost u subotu do 18:00 sati, a posjetitelji u izložbi mogu uživati i u nedjelju od 8:00 do 12:00 sati. Ulaznice su dostupne po simboličnoj cijeni od 3 KM za odrasle, dok je za djecu ulaz slobodan.

(Fena)

 

 

Continue Reading

Uncategorized

Odjeci povjesti prva zena doktor

Published

on

Studeni 1847. godine. Elizabeth Blackwell ušla je u predavaonicu Medicinskog fakulteta Geneva u državi New York – nekoliko tjedana nakon što je nastava već počela.

Svaki student u toj prostoriji bio je muškarac. Svaki profesor bio je muškarac. Svaki liječnik u Americi bio je muškarac.

Elizabeth Blackwell, dvadesetšestogodišnjakinja, sjela je na svoje mjesto i otvorila bilježnicu.

Nije znala da su studenti glasali o njezinom primitku misleći da je sve šala. Nije znala da su profesori bili uvjereni da će je odbiti. Nije znala da su glasali “za” samo zato što su željeli vidjeti hoće li se luda žena doista usuditi doći.

Znala je samo jedno: previše se borila da bi stigla dovde da bi sada odustala.

Put do tog trenutka bio je dug i trnovit. Rođena u Engleskoj 1821., Elizabeth je s obitelji imigrirala u Ameriku. Kada joj je otac umro 1838., obitelj je zapala u financijsku krizu. Elizabeth je postala učiteljica da preživi.

Ali sanjala je više.

Jedna obiteljska prijateljica umirala je od raka maternice. Kroz suze je rekla Elizabeth: “Da me je liječila žena liječnica, moje najgore patnje bile bi mi pošteđene.”

Te su riječi promijenile sve.

Elizabeth je odlučila postati liječnica.

Dvadeset devet medicinskih fakulteta odbilo ju je. Neki su bili ljubazni, drugi grubi. Svi su rekli isto: nemoguće je. Ženski um nije dorastao medicini. Žene su previše nježne za kirurgiju.

Elizabeth je nastavila slati prijave.

Dvadeset devet puta čula je “ne”.

Trideseta prijava stigla je u Geneva Medical College. Profesori nisu znali što učiniti. Bojali su se da bi je odbijanje moglo prikazati u lošem svjetlu, ali primanje žene moglo bi uništiti ugled institucije.

I tada su smislili genijalan plan: pustili su 150 muških studenata da glasaju – uz uvjet da samo jedan glas “protiv” znači odbijanje.

Bili su uvjereni da će studenti glasati protiv.

Ali studenti su pomislili da je cijela stvar šala. Prvoaprilska fora. Sigurno se nijedna žena neće zapravo pojaviti?

Glasanje je bilo jednoglasno: da.

I tako je Elizabeth ušla u predavaonicu, ne znajući da je primljena kao šala, ne znajući da su profesori očekivali njezin neuspjeh, ne znajući da su studenti glasali za nju iz znatiželje, a ne iz poštovanja.

Ali brzo ih je sve razuvjerila.

Učila je neumorno. Inzistirala je na svim predavanjima, čak i onima o reproduktivnoj anatomiji koje su joj profesori htjeli poštedjeti “iz pristojnosti”. Radila je u užasnim uvjetima u filadelfijskoj bolnici za siromašne, gdje su mladi liječnici odbijali raditi pokraj nje. Napisala je briljantnu tezu o tifusu.

I polako, korak po korak, poštovanje je zamijenilo skepticizam.

siječnja 1849., Elizabeth Blackwell popela se na pozornicu da primi diplomu. Dekan joj se duboko naklonio.

Nije samo diplomirala. Diplomirala je kao najbolja u svojoj generaciji.

Postala je prva žena u Americi s medicinskom diplomom.

Ali to je bio tek početak. Izgubila je vid na lijevom oku i san o kirurgiji, ali osnovala je bolnicu za žene i djecu, otvorila medicinski fakultet za žene i pomogla osnovati prvu medicinsku školu za žene u Britaniji.

Do svoje smrti 1910., Elizabeth Blackwell promijenila je lice medicine.

Danas više od polovice studenata medicine u Americi čine žene. Liječnice rade u svim specijalizacijama, vode bolnice i provode revolucionarna istraživanja.

Svaka od njih hoda stazom koju je Elizabeth prokrčila – žena koja je odbijena 29 puta, primljena kao šala i diplomirala kao najbolja u svojoj generaciji.

Prostorija se nije nasmijala i otjerala je.

Postala je najbolja u njoj.

I zauvijek promijenila svijet.

Continue Reading

KULTURA

Policijski službenici u HNŽ-u povodom Dana žena darivali sudionice u prometu

Published

on

Policija u HNŽ-u zauatavljala i darivala vozačice povodom Dana žena.

Povodom obilježavanja 8. ožujka – Međunarodnog dana žena, policijski službenici Uprave policije Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije na više lokacija na području županije simbolično su obilježili ovaj dan.

Tijekom redovitih kontrola prometa policijski službenici zaustavljali su vozila te tom prilikom vozačicama, kao i suvozačicama, uručivali karanfile i prigodne čestitke povodom Dana žena.Policijski službenici u HNŽ-u povodom Dana žena darivali sudionice u prometuPolicijski službenici u HNŽ-u povodom Dana žena darivali sudionice u prometu

Policijski službenici u HNŽ-u povodom Dana žena darivali sudionice u prometu

Ovom simboličnom gestom policijski službenici željeli su uljepšati dan sudionicama u prometu, ali i podsjetiti na važnost međusobnog uvažavanja, sigurnosti u prometu te ravnopravnosti u društvu.

Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije svim pripadnicama ženskog spola upućuje iskrene čestitke povodom Međunarodnog dana žena.

Vrisak.info/Foto: MUP HNŽ

Povezane objave

Iz prošlosti: Narudža lijekova Stjepana Galića 1941. od zagrebačke Gradske ljekarne

Dopisnica

Opis: Narudžba od zagrebačke Gradske ljekarne

Pošiljatelj: STJEPAN GALIĆ / Trgovina mješovite robe / Široki Brijeg
Primatelj: P.n. Gradska Ljekarna / ZAGREB / Gornji grad br. 2.

Lokalni proizvodi

Tipkani tekst narudžbe:
Široki Brijeg, 9. VIII. 1941.

P. n.
Molim Vas, izvolite mi opremiti sa poštom pouzećem:
2 lončića “DERMOVAL”
Za dom spreman!

(P. n. – skraćenica za “Preuzvišeni naslov”.

Poštanski i administrativni detalji:

Na licu dopisnice nalazi se markica s pretiskom Nezavisne Države Hrvatske (NDH), nominalne vrijednosti 1 dinar.
Poštanski žig (otprema): Okrugli žig pošte Široki Brijeg, s datumom -9.VIII.41. Dopisnica je poslana istog dana kada je i napisana.
Prijemni pečat (ljekarna): Crveni pravokutni pečat ljekarne u Zagrebu potvrđuje primitak: GRADSKA LJEKARNA, 12. VIII. 1941. ZAGREB – GORNJI GRAD. Dopisnica je putovala 3. dana.

Datum: 1941.

Lokacija: Široki Brijeg / Zemlja: Bosna i Hercegovina / Vrsta: Dopisnica / Autor: Nije specificirano / Izdavač: privatna naklada, Stjepan Galić / Dimenzije: 148mm x 105 mm / Tehnika: Tisak na papiru / Arhiv: Digitalni arhiv Široki Brijeg

Vrisak.info

Odgovori

Continue Reading

Uncategorized

Zovu me Sjecanja “general HVO Vlado Santic….

Published

on

Na današnji dan 8. ožujka 1995. godine ubijen je general HVO-a Vlado Šantić, zapovjednik Hrvatskog vijeća obrane u Bihaću i jedna od ključnih osoba u obrani bihaćke enklave tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Vlado Šantić rođen je 1952. godine, a tijekom rata postaje zapovjednik HVO-a Bihać te ima važnu ulogu u obrani grada koji je godinama bio pod opsadom.

Prema dostupnim informacijama, 8. ožujka 1995. godine Šantića su iz zapovjedništva HVO-a u Bihaću odveli pripadnici vojne policije 5. korpusa Armije BiH. Nakon toga gubi mu se svaki trag, a svjedočenja i kasniji sudski postupci upućuju na to da je iste noći ubijen.

Tijelo generala Vlade Šantića nikada nije pronađeno, a okolnosti njegove smrti do danas nisu u potpunosti rasvijetljene.

Slučaj ubojstva generala Vlade Šantića i dalje se smatra jednim od nerazjašnjenih zločina iz rata u Bosni i Hercegovini.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba