Connect with us

Uncategorized

PLENKOVIĆ: SAD su prepoznale izbor članova Predsjedništva BiH kao važan problem

Published

on

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je danas, u povodu obilježavanja 30 godina Daytonskog sporazuma, upozorio da je načelo jednakopravnosti tri konstitutivna naroda u BiH pogaženo te da su Hrvati već četiri izborna ciklusa lišeni prava da izaberu svog legitimnog predstavnika.

“Integritet Daytonskog sporazuma počiva na punoj jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, ne na dominaciji većine”, rekao je hrvatski premijer u svom obraćanju u Daytonu, podsjetivši da su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda u BiH te da je njihov status zajamčen ustavom zemlje koji je sam po sebi dodatak Daytonskog sporazuma.

“Alija Izetbegović je to poštovao”

“Taj je status poštovan tijekom života predsjednika Alije Izetbegovića koji je kao supotpisnik Sporazuma poštovao njegov duh i razumio važnost jednakopravnosti naroda njegove zemlje, Srba, Hrvata i Bošnjaka. Nažalost, to se načelo gazi praksom ponavljanog nametanja nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što rezultira već četvrtim izbornim ciklusom gdje su Hrvati preglasani od Bošnjaka i lišeni prava da izaberu svog legitimnog predstavnika”, upozorio je Plenković koji sudjeluje na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu.

Naglasio je da prava Hrvata nikada ne smiju ovisiti samo o demografskim podacima jer je Bosna i Hercegovina njihova domovina, koju su branili, izgradili i čijoj su budućnosti doprinijeli.

“Hrvatska pak ima moralnu dužnost i strateški interes da osigura da Hrvati u BiH uživaju jednaka prava, a ne specijalne privilegije”, istaknuo je Plenković.

“Istinski politički dijalog”

Istaknuo je da se Hrvatska nastavlja zalagati za istinski politički dijalog, reformu izbornog procesa, funkcionalnost institucija u cilju poštivanja prava sva tri konstitutivna naroda, Srba, Hrvata i Bošnjaka, i ostalih.

Osvrnuo se na američki pristup pitanju jugoistočne Europe, kazavši da su Sjedinjene Američke Države prepoznale izbor članova Predsjedništva BiH kao važan problem.

Rekao je da Daytonski sporazum nije riješio sve izazove u regiji, ali je otvorio vrata boljoj i mirnijoj budućnosti koju i danas moramo nastaviti štititi i graditi.

“Hrvatska ostaje u potpunosti posvećena očuvanju daytonskog okvira”, rekao je Plenković i dodao da mu je čast biti u Daytonu, gradu koji je postao simbol mira kada je Daytonski sporazum označio kraj do tada najgoreg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata.

Hrvatska je saveznica BiH

Podsjetio je da je Hrvatska, država koja se devedesetih oduprla agresiji, zaštitila suverenitet i odigrala ključnu ulogu u oblikovanju mira u regiji u tim godinama, pod vodstvom prvog predsjednika Franje Tuđmana nije samo branila svoj teritorij nego je i doprinijela gradnji mira izvan svojih granica.

“Važno je podsjetiti da neovisnost BiH ne bi bila moguća bez iskrene i odlučne potpore hrvatskog naroda u BiH koji u toj zemlji živi stoljećima”, rekao je Plenković i istaknuo da je Hrvatska bila saveznica BiH tijekom rata.

Tijekom cijelog rata Hrvatska je ostala čvrst saveznik Bosne i Hercegovine, rekao je Plenković i podsjetio da je Hrvatska pružila utočište za gotovo 700.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, uključujući Hrvate i Bošnjake, uz istodobnu skrb za do pola milijuna vlastitih raseljenih osoba te da je sva vojna i humanitarna potpora za obranu, uključujući opskrbu Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), bila dopremljena isključivo preko hrvatskog teritorija.

“Bez Hrvatske, Bosna i Hercegovina teško bi održala svoju obranu od agresije kojoj je bila izložena više od tri godine”, rekao je Plenković.

Također, nastavio je, uloga Hrvatske u osiguranju mira nije bila slučajna, već kritična i neizostavna.

“Naše vodstvo, vojne akcije i diplomatski angažman pomogli su okončati rat i utrli put obnovi i pomirenju”, rekao je šef vlade Hrvatske i ponovio da Hrvatska ostaje u potpunosti opredijeljena za poštovanje odredbi Daytona te je danas najsnažniji podupiratelj BiH na njezinoj europskoj stazi.

Istaknuo je da Hrvatska, “kao ponosna članica Europske unije i pouzdan saveznik unutar NATO-a, ostaje jednako predana stabilnosti i europskoj perspektivi cijelog zapadnog Balkana”, ističući da zapadni Balkan nije periferna stvar, već je ključan za dugoročni mir u Europi i za snagu NATO-a.

Veća ulaganja u obranu

Na kraju izlaganja istaknuo je da NATO ostaje važan oslonac kolektivne sigurnosti te da je pozicija svih saveznica da, s obzirom na znatno izmijenjene sigurnosne okolnosti, valja povećati izdvajanja za obranu.

“Hrvatska je ispunila trenutačni zahtjev NATO-a o izdvajanju sad već više od dva posto BDP-a za obranu, u okviru kojih je 30 posto za modernizaciju”, rekao je Plenković.

Vjeruje da će se na predstojećem summitu NATO-a u Haagu donijeti povijesne odluke koje će dodatno učvrstiti transatlantski savez.

“Sporazum o povećanju izdvajanja za obranu je nadohvat ruke”, rekao je Plenković, uz uvjerenje da će saveznici imati koristi od osnažene transatlantske obrambene industrije, povećanja obrambenih sposobnosti i unaprjeđenja odvraćanja.

“Sve je to važno za našu pojedinačnu i kolektivnu sigurnost na obje strane Atlantika, a summit u Haagu osigurat će da NATO ostane naš temelj (…) I kako Europa jača svoje obrambene sposobnosti, angažman SAD je i dalje od ključne važnosti”, zaključio je Plenković.

U Daytonu su uz premijera Hrvatske ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, nekadašnji ministar vanjskih poslova te sadašnji posebni savjetnik predsjednika vlade RH Mate Granić i nekadašnji hrvatski veleposlanik u SAD Miomir Žužul./Hina/HMS/

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Uncategorized

Predsjednik RH.je Vrhovni Zapovjednik i tocka

Published

on

Milanović sada spor oko slanja Hrvatske vojske u Pariz uglavnom argumentira ovako:

„Ja sam vrhovni zapovjednik. Zapovijed ne izdaje Plenković ni Anušić, nego ja.”

To nije bez osnove. Predsjednik Republike doista jest vrhovni zapovjednik OSRH. Ali to je opća ustavna pozicija, iz koje tek treba izvesti što točno smije, tko predlaže, tko odlučuje i u kojem postupku.

Zato je taj argument pravno slabiji od onoga koji bi trebao biti u središtu rasprave:

Članak 7. Ustava RH

On ne govori općenito o zapovijedanju. On govori baš o situaciji koja je ovdje sporna:

Oružane snage Republike Hrvatske mogu prijeći granice Republike Hrvatske i djelovati preko njezinih granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

Ustav zatim navodi samo dvije iznimke:

– vježbe i obuka u okviru međunarodnih organizacija;
– pružanje humanitarne pomoći.

I za te dvije iznimke odlučuje Vlada, ali opet uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.

Dakle, Milanović sada kaže: „bez mene vojska ne ide.”

No trebao bi reći nešto preciznije i neusporedivo jače:

„Članak 7. Ustava ne dopušta da ministar obrane sam odluči o prelasku granice OSRH zato što je aktivnost nazvana ceremonijalnom ili zato što se šalje mala postrojba.”

To je srž.

Jer Ustav ne poznaje iznimke za:

– vojnu paradu;
– ceremoniju;
– počasnu postrojbu;
– protokol;
– vod ili manju postrojbu;
– neborbenu ili „nevojnu” aktivnost.

Zakon o obrani u članku 69. stavku 5. ipak propisuje da ministar odlučuje o prelasku granice radi protokolarno-ceremonijalnih aktivnosti te za postrojbe razine voda i niže.

Drugim riječima, spor nije prvenstveno pitanje osobnog autoriteta Predsjednika Republike, niti pitanje tko je „glavni” u političkom sukobu.

Spor je pitanje smije li se običnim zakonom napraviti nova iznimka od Ustava. A ti nema spora, osim za Sanja Barić !?

Milanovićev sadašnji argument o vrhovnom zapovjedniku može se politički osporavati širokim tumačenjima ovlasti Vlade, ministra i zapovjednog lanca. Članak 7. je mnogo tvrđi teren: govori baš o prelasku granice OSRH i taksativno navodi samo dvije iznimke.

Zato bi Milanović, umjesto „bit će kako ja kažem”, trebao reći:

„Bit će kako piše u članku 7. Ustava. A u njemu ne piše da ministar može sam poslati OSRH preko granice na ceremoniju.”

Continue Reading

EKONOMIJA

Milanović pozvao Plenkovića na hitan sastanak, a premijer odgovorio: “Neka zove Vučića”

Published

on

Predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović uputio je danas dopis predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću.

Hrvatskapolitika

Poštovani gospodine predsjedniče Vlade,

obavještavam Vas da sam, kao Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske, donio Zapovijed da Oružane snage Republike Hrvatske neće sudjelovati na vojnom mimohodu u Parizu 14. srpnja 2026. Za provedbu spomenute Zapovijedi odgovoran je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid.

S obzirom na to da je načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske izložen pritiscima iz Vlade Republike Hrvatske kroz koje se od njega traži nepoštivanje i neprovođenje Zapovijedi Predsjednika Republike i Vrhovnog zapovjednika OSRH, predlažem Vam hitan sastanak na kojemu ćemo raspraviti te okolnosti kojima se izravno ugrožava sustav zapovijedanja u OSRH. Ugrožavanje sustava zapovijedanja ozbiljno ugrožava i stabilnost cjelokupnog sustava obrane, što predstavlja ozbiljan problem i traži jasno vraćanje svih aktera u Ustavom i zakonima propisane okvire, stoji u dopisu predsjednika Zorana Milanovića, a kojeg potpisuje njegov glasnogovornik Nikola Jelić.

Plenković odgovorio Milanoviću: Neka zove Vučića

Premijer Plenković kratko je odgovorio Milanoviću prilikom dolaska na sjednicu Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a.

– Neka zove Vučića, rekao je premijer misleći na predsjednika Srbije. /Hina/HMS/

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Uncategorized

Hercegovci za Hrvatsku — i u ratu i u miru. 

Published

on

HERCEGOVINA NE TREBA OPRAVDANJE — POVIJEST GOVORI! 🇭🇷
Za sve one koji broje Hercegovcima “hrvatska krvna zrnca”, evo službenog podatka — neoborivog dokaza povezanosti i ljubavi Hercegovine i Hrvatske.
Kada se stvarala Hrvatska, prvu postrojbu činilo je čak 90% Hercegovaca, što je iznenadilo i samog prvog predsjednika, Franju Tuđmana.
I u Domovinskom ratu Hercegovci su u velikom broju ostavljali svoje živote, svoju krv i dijelove tijela na bojišnicama.

U miru, ostali uz vrh države, uz predsjednika, uz Hrvatsku.
To nisu priče. To su imena, ljudi i djela.
Hercegovci nisu “manje Hrvati”.
Hercegovci su tamo gdje je najteže — prvi❗️

Uz najpoznatije ministra Šuška iz Širokog Brijega i generala Ljubu Ćesića Rojsa iz Rakitna, tu su i general Jozo Miličević iz Ograđenika (Čitluk) te general Mile Ćuk iz Rame, zapovjednik Prvog hrvatskog gardijskog zbora – Predsjednikove garde. Između Šuška i Tuđmana bio je upravo Ćuk. To su bili ljudi od najvećeg povjerenja.
Ima tu još mnogo naših i odanih koji nisu na toj fotografiji: general Ivan Tolj iz Blatnice (Čitluk), general Miljenko Filipović iz Crvenica (Tomislavgrad), general Ivan Kapular iz Zvirića (Međugorje)

General Božo Kožul iz Ljutog Doca (Široki Brijeg) bio je među prvim redarstvenicima te među onima koji su sudjelovali na Plitvicama.
Također, general Zdravko Andabak iz Livna bio je među prvima na Plitvicama.
General Krešimir Ćosić obnašao je dužnost zamjenika ministra obrane kod ministra Gojka Šuška od ožujka 1996. godine do 3. siječnja 2000. godine.
Jedan od glavnih pomoćnika ministra Šuška za financije bio je general Miljenko Galić iz Ljubotića (Široki Brijeg), a tu je i general Miljenko Crnjac iz Širokog Brijega.
Popis je predug — ovo su samo neki od istaknutih. Sve je to već zapisano u povijesti, da se zna i da se ne zaboravi.
Sve ove podatke možete pronaći i na internetu — tko je što obnašao i kakvu je ulogu imao. Ima ih još mnogo…

Hercegovci za Hrvatsku — i u ratu i u miru.

Autor:Hercegovka.net
#hercegovkanet

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba