Premda se u javnom prostoru susjedna Bosna i Hercegovina spominje uglavnom u kontekstu politike pa i građana koji žive na rubu siromaštva, posljednja ispitivanja ondašnjeg tržišta ukazuju na to da u BIH živi značajan broj bogataša koji po prihodima ne kaskaju previše za svojim kolegama iz država unutar regije.
Međutim, BiH je posebna utoliko što u ovoj državi postoje gradovi, i sredine u kojima živi nešto veći broj milijunaša nego što je to slučaj u ostatku zemlje. Jedan od takvih primjera su Živinice, riječ je o gradiću u Tuzlanskom kantonu u kojem živi više od 150 milijunaša. Malo tko u BiH zna objasniti fenomen ovog gradića.
No, kako se može pročitati u ondašnjim medijima razvoju poduzetničke klime u Živinicama doprinijelo je to što su ondašnje lokalne vlasti provele sveobuhvatnu reformu lokalne uprave te izgradile industrijske zone i infrastrukturu čime je osjetno povećan proračun do njegova suficita. U industrijskoj zoni Ciljuge 2 tako posluje 15-tak domaćih i stranih kompanija u kojima je zaposleno preko 1.600 radnika. U samim Živinicama živi pak oko 23 tisuće stanovnika, a da uz razvijeno poduzetništvo ide i razvoj demografije jasno je iz toga što ovaj podatak ukazuje na to da u ovom gradiću danas živi dvostruko više stanovništva u odnosu na predratno vrijeme.
Foto: Nikola Vilic / CROPIX
Široki ‘prešišao’ Tešanj
Uz Živinice grad s velikim brojem milijunaša njih preko 40 je i Kakanj. Što se tiče glavnog grada Bosne i Hercegovine Sarajeva podaci bonitetne agencije LRC BIS za Poslovne novine i potrebe projekta 100 najvećih u BiH otkrivaju da Kanton Sarajevo ima najviše kompanija koju su rangirane među 100 najvećih u Bosni i Hercegovini.
Ukupan prihod svih kompanija koje su predale završne račune za 2022. godinu iznosio je 97,3 milijarde konvertibilnih maraka, a riječ je o 38.003 kompanije. Kada je riječ o samoj Hercegovini Široki Brijeg grad je u zapadnoj Hercegovini u kojem je zabilježeno 129 kompanija koje su lani poslovale s prihodom većim od milijuna. Prema podacima portala BiznisInfo.ba šest kompanija u ovome gradu ostvarilo je prihode koji premašuju sto milijuna maraka. U čemu je tajna uspjeha ovdašnjih tvrtki i kako je Široki Brijeg postao mjesto s najviše milijunaša u Hercegovini također je misterij.
Ovaj grad time je premašio Tešanj koji također spada u bosanskohercegovačke gradove s velikim brojem milijunaša. U Tešnju je naime lani 146 kompanija poslovala s prihodima većima od milijun maraka, a četiri tvrtke godinu su privele kraju sa zaradom većom od sto milijuna maraka. Na popisu 20 kompanija s višemilijunskim prihodima na prvom je mjestu kompanija TT Kabeli s prihodom od 337.043.079 maraka, slijedi potom FEAL sa 242.579.696 konvertibilnih maraka te Mepas sa prihodom od 183.908.225 maraka.
Završetkom radova i navlačenjem drugoga sloja asfalta u Ulici kraljice Jelene („Krunina strana“) promet je ponovno omogućen tijekom cijeloga dana, priopćeno je iz Grada Širokog Brijega.
Dodaju kako je rekonstrukcija prometnice u Ulici kraljice Jelene („Krunina strana“) sastavni dio nekoliko ključnih projekata uređenja središta grada koje Grad Široki Brijeg implementira kako bi unaprijedio komunalnu infrastrukturu, prometnu povezanost i kvalitetu života svojih građana.
Projekt rekonstrukcije „Krunine strane“ obuhvatio je izmjenu vodovodnih instalacija, postavljanje novih šahtova, izvođenje radova na oborinskoj odvodnji te asfaltiranje prometnice eruptivnim asfaltom.
Navode kako se ovaj građevinski materijal pokazao se najboljim rješenjem za nagibne površine slične ovoj prometnici i trebao bi smanjiti rizik od proklizavanja na cesti, posebice u zimskom razdoblju kada bude mraza i većih količina padalina koje otežavaju i usporavaju prometovanje.
Nakon završetka radova na ovoj prometnici, u razdoblju nakon Uskrsa i uskrsnih blagdana planirana je izgradnja novih parkirnih mjesta na prostoru podno „Krunine strane“, uređenje nogostupa i postavljanje prometne signalizacije.
Navedeni radovi u spomenutom kompleksu obuhvatili su i asfaltiranje dionice ceste koja povezuje Klub branitelja Grada Širokog Brijega i tržni centar Namex u Ulici Stjepana Radića, stoji u priopćenju.
Ministar financija Federacije Bosne i Hercegovine Toni Kraljević oglasio se nakon što su on i premijer FBiH Nermin Nikšić blokirali prijedlog da dug RS Viaductu vraća BiH.
– Od veta na akcize od prije skoro dvije godine pa do danas, trudim se kao ministar financija FBiH biti odgovoran i štititi interes moje Federacije – poručio je Kraljević za “Avaz”.
Podsjetimo, na sjednici Fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine, održanoj danas, blokiran je prijedlog da se dug entiteta bosanskohercegovačkog entiteta RS prema slovenskoj firmi Viaduct isplati raspodjelom dobiti Središnje banke, jer je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, kako je i ranije najavio, glasao protiv.
Osim njega, protiv je glasao i dopremijer Federacije BiH i ministar financija Toni Kraljević.
Vijeće ministara BiH ranije je predložilo da dug Vlade RS bude plaćen iz proračuna Bosne i Hercegovine, odnosno preraspodjelom sredstava Središnje banke BiH, ali je Nikšić ranije najavio veto na takvu odluku, što je danas i uradio./HMS/
Preporučeno:
Dom Naroda FBiH: Pred izaslanicima Prijedlog federalnog Proračuna
Kraljević zastupnicima predstavio proračun Federacije BiH za 2025.
Ivan Jelčić ponovno na čelu Skupštine ŽZH, usvojena Odluka o privremenom financiranju
U sklopu Sajma gospodarstva ”Mostar 2025.”, danas je održana međunarodna konferencija pod nazivom “Povezana regija”, u zajedničkoj organizaciji Gospodarske komore FBiH i Agencije za trgovinu Republike Italije, a u sklopu četvrtog izdanja Mostarskoga gospodarskog foruma, kao značajne podsajamske manifestacije.
Konferencija je organizirana s ciljem povezivanja zemalja ovoga podneblja s europskim tržištem i otvaranja prostora za buduće gospodarske inicijative u kontekstu šire međunarodne suradnje. Okupila je predstavnike poslovnoga sektora, institucija i međunarodnih partnera koji su razmijenili ideje i promišljanja o načinu unaprjeđivanja trgovinskih veza i privlačenja stranih ulaganja. Zbivanju je nazočila i Marija Buhač, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije koja je članicom i suosnivačicom Jadransko-jonske euroregije, snažne zajednice koja i sama aktivno djeluje na postizanju sličnih ciljeva.
Predsjednica Buhač danas je potporu dala i konferenciji koju je organizirala mostarska tvrtka Katarina, na temu ”Digitalizacija: Digitalna transformacija i organizacija poslovanja”. Konferencija izravno korespondira sa Smjernicama djelovanja Vlade HNŽ-a i njezinom aktualnom politikom digitaliziranja i osuvremenjivanja svih resora s ciljem postizanja pristupačnije, učinkovitije i djelotvornije javne uprave u svim županijskim tijelima.
– To je razlog zašto pružamo potporu ovomu skupu i bitnoj razmjeni ideja koja će i nama pomoći bolje utvrditi sljedeće korake i biti spremniji za izazove pred kojima ćemo se naći na putu digitaliziranja javne uprave. To je nužnost i potreba ovoga društva kojoj će Vlada HNŽ-a znati odgovoriti – poručila je Buhač.
Predsjednica Vlade i županijski ministri turizma, prometa, zdravstva, unutarnjih poslova i branitelja Emil Balavac, Ivo Bevanda, Milenko Bevanda, Marijo Marić i Đuro Prkačin zajednički su danas obišli sajamske štandove u obadva izložbena paviljona, s naglaskom na štand Turističke zajednice HNŽ-a i druge izlagače s prostora Županije. /HMS/
Preporučeno:
Čović o važnosti stranih ulaganja, otvorio IV. mostarski ekonomskI forum “Povezana regija”
Na Sajam s HT Eronetom: Zajedno oblikujemo sutra!
Hrvatska pošta Mostar pripremila posebne promocije i prezentacije za Mostarski sajam
