EKONOMIJA
Tjedni komentar:Predsjednik HNS-a prof.dr.sc Dragan Čović dokazao(N-1) da je politika ZNANOST a ne ZANAT
Iz rukopisa prof.umjetnosti i povjesti Mate Kelave
Nema funkcionalne ni samoodrzive BiH bez poštivanja izvornog natktovljujućeg načela prema kojem su entiteti samo oblik institucionalizacije i operacionalizacije načela konstitutivnosti tri ,Deytonskim sporazumom i odlukama Ustavnog suda Bi H iz po Alijinoj apelaciji o konstitutivnosti sva tri naroda na podrucju BiH iz 1998.godine i u predmetu Ljubic iz 2017.godine zbog cega je za razliku od unitarizma i separatizma koji su nelegalni oblik politickog djelivanja tri i vise entiteta koji ce omoguciti u medusobnim razgovorima i politickim dogovorima o izmjeni izbornog zakona akomodaciju i konkordaciju u cjelovitoj ,a ne jedinstvenoj medunarodno priznatoj BiH.
Tjedni Komentar “Narod bez vođe je kao stado bez pastira”
Prva tri predsjednika HDZ-a BiH, dr. Perinović, S. Klujić i pokojni dr. M. Brkić, su trajali ukupno manje od dvije godine jer su na čelo HDZ-a „postavljani“ na prijedlog sarajevskih vrhbosanskih i srebrno-bosanskih crkvenih krugova. Nakon njih su na čelu HDZ-a BiH su se smjenjivali, netko u težim netko u manje teškim vremenima, pokojni M. Boban, B. Rajić, D. Kordić i A. Jelavić. Svi oni su proglašavani „nacionalistima“ i nepopravljivim „radikalima“, te su manje-više morali otići s vrha HDZ-a BiH. (Za usporedbu, HDZ u RH je nakon smrti utemeljitelja dr. Franje Tuđmana, imao 1 predsjednicu i 3 predsjednika. S druge strane, bošnjačka SDA je kroz to vrijeme promijenila samo tri predsjednika, rahmetli S. Tihića i dva Izetbegovića).
Nakon kratkog predsjedanja B. Čolaka, na čelo HDZ-a BiH je 2005. godine izabran dr. Dragan Čović. Ministar financija i dopredsjednik Vlade Federacije BiH je bio od 1998. Do 2001., a hrvatski član Predsjedništva BiH od 2002. do 2005., kada je smijenjen voljom Visokog predstavnika. Svakako je za zapamtiti njegovu inicijativu ustavnih promjena iz 2005. godine, kada je s Dodikom i Tihićem pregovarao o ustavnim promjenama. Tzv. Prudski pregovori.
On osobno i njegova obitelj i uski krug prijatelja, ako nitko drugi, dugo će pamtiti i suđenja bez kraja u kojima su „padali“ međunarodni tužitelji koji nisu uspijevali konstruirati dokaze potrebne za presudu. Usprkos svemu, ponovno je izabran za hrvatskog člana P BiH, od 2014. do 2018. Na izborima 2018. godine je izbornim inježenjeringom, voljom većinskog bošnjačkog naroda u PBiH izabran Ž. Komšić.
Ovih samo par biografskih podataka pokazuju da neće biti jednostavno jednog dana napisati biografiju Dragana Čovića, pa ni njemu osobno neće biti lako odabrati najzanimljivije detalje za eventualne memoare.. Ušao je tijesnim putem u sam vrh hrvatske politike u BiH, a održao se, uz sve uspone i padove, duže od drugih. Ako se poslože neke međunarodne silnice i rasplet događaja u zemljama u okruženju, Dragan Čović ima priliku postati dio memorije svih budućih generacija Hrvata u BiH, kao onaj koji je kao ključni igrač uspio „ostati na terenu“ nego je doveo do kraja ili čak potpuno riješio za dugo vrijeme, nacionalno pitanje Hrvata u BiH, posljedično i opstanak BiH kao multietničke, višenacionalne, kompleksne ali ipak održive države u modernoj Europi jakih (više)nacionalnih država spremnih odustati od dijela vlastitog suvereniteta za opće dobro svih, gdje nikomu neće biti tijesno a gdje će opet svatko moći ostvariti svoje partikularne državne i nacionalne, zasebne interese.
Što nam nude „suverenisti“ koji napadaju Čovića?
Nisu u pravu samozvani „suverenisti“ iz RH, prije svih Hasanbegović, koji Čovićevu upućenost na Dodika kao vođu Srba u BiH uspoređuje s Plenkovićevim koaliranjem s Pupovcem. Jer pozicije jednostavno nisu iste. Srbi u BiH su narod, kao i Hrvati i Bošnjaci, a Srbi u RH su manjina, kao i Bošnjaci i Albanci i Česi i Mađari i Romi.
Nisu u pravu kada izjednačavaju izbor Emila Vlajkija za dopredsjednika RS-a s izborom Komšića za člana Predsjedništva BiH. Kada bi se u RS-u moglo glasovati i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i kada bi Dodik eventualno „višak“ glasova Srba usmjerio na kandidata koji bi bio protiv volje većinskog hrvatskog opredjeljenja, mogla bi se povlačiti nekakva paralela. A činjenica je da ni većina Srba s područja Federacije nije glasovala ni za jednog kandidata za člana PBiH, govori o tomu koliko je ograničena nekakva predizborna suradnja Čovića i Dodika. Postizborno Čović i Dodik, kao vođe dvaju konstitutivnih naroda, jednostavno moraju razgovarati i postaviti se kao politički „blok“ naspram bošnjačkih unitarista svih boja.
Svoditi problem neriješenog nacionalnog pitanja Hrvata u BiH na HDZ u Hrvatskoj i BiH je jednostavno pogrešno kako piše vrsni analitičar Marko Ljubić, suverenist (bez navodnih znakova) koji piše jasno, precizno i otvoreno: „Pozivati se i ukazivati na HDZ-ove slabosti u Hrvatskoj i BiH, a zanemarivati činjenicu da upravo bošnjačka politička agresija, sprječava promjene čak i u HDZ-u i u hrvatskim politikama u BiH a pri tome ne nuditi nikakva rješenja i ne imati jasne stavove izuzev uopćenih, o jedinstvenoj državi BiH, suverenosti tri naroda, zapravo je pokušaj svođenje golemih i strateških problema s kojima je suočen ukupan hrvatski narod, na dnevno-politički obrazac. U tom smislu stav Neovisnih za Hrvatsku da je za njih hrvatski narod u BiH i u Hrvatskoj jedinstven, da s istih pozicija gledaju na njegova prava i sudbinu, lijepo zvuči, ali u kontekstu svega navedenoga –opasna je zabluda. Jednostavno, ista rješenja se ne mogu primjenjivati na ostvarivanje statusa Hrvata u BiH i u Hrvatskoj. Kao ni u Republici Srpskoj i Federaciji.“
Politička budućnost Dragana Čovića
Ako je itko svjestan svoje trenutne situacije, onda je to zasigurno Dragan Čović. On sam najbolje zna da su i on i HDZ BiH posljednji put do naroda honorirani na izborima ne da bi se vratili „pobjednički“ u parlamentarne sjedalice u Federaciji i u Skupštini BiH, nego da bi dobili još jednu, posljednju šansu da, usprkos i unatoč svemu, riješe nacionalno pitanje Hrvata u BiH. Ukoliko, temeljem razgovora s relevantnim međunarodnim i domaćim političkim faktorima, zaključi da po tom pitanju ne može ništa učiniti – Dragan Čović će se sam povući s političke scene. Inače ga nikakvi politički liliputanci ne mogu obeshrabriti, niti zastrašiti nikakvim kaznenim procesima, i političkim ili medijskim podmetanjima.
Za očekivati je da će vlasti RH lagano uzmaknuti od dosadašnje čvrste i nepodijeljene potpore vladajućih i opozicije. Moguće je da, ovisno o procesu popune federalnog Doma naroda, a onda i Doma naroda Skupštine BiH, silom (ne)prilika poneki hrvatski zastupnik pokuša već viđenu igru (sjetimo se Platforme i Alijanse) davanja legitimiteta nekom novom većinskom bošnjačkom Savezu, ali je ovaj put takva mogućnost uistinu mala. Osim toga, za očekivati je promjenu retorike i pristupa formiranju vlasti i od strane Komšića i nazovi-građanskih lidera, kao i sa strane Izetbegovića i njegovih satelita. Tko će prvi početi slati signale popuštanja, najprije po pitanju korištenja popisa stanovnika iz 2013. umjesto onoga iz ’91., a onda posljedično i po pitanju konstituiranja domova naroda, znat ćemo već do kraja ove godine. Ukoliko vodeći bošnjački političari shvate da je to jedini način opstanka Federacije BiH i same BiH, te prihvate nakon toga razgovore o promjeni izbornog zakona, onda Čovićev daljnji angažman u politici svakako ima smisla, jer takve pregovore, uz dužno poštovanje svih, ne može voditi i uspješno končati ni jedan drugi trenutno aktivni hrvatski političar u BiH. 
Mladen -Vajta Ljubić
EKONOMIJA
Predsjednica Vlade HNZ-a Marija Buhac.Naš je cilj kroz dijalog i zakonom propisane procedure tražit
Otvorena pitanja najbolje se rješavaju dijalogom, odgovorno i unutar institucija.
Vlada HNŽ/K danas je pokrenula postupak mirenja s Jedinstvenim sindikatom državnih službenika i namještenika pravosuđa HNŽ-a, otvarajući institucionalni prostor za razgovor o zahtjevima koji se odnose na materijalna prava zaposlenika.
Ustrojavanjem Mirovnoga vijeća osigurali smo mehanizam koji ranije nije bio na raspolaganju, a u postupak će biti uključeni svi relevantni predstavnici zaposlenika. Naš je cilj kroz dijalog i zakonom propisane procedure tražiti održiva rješenja, vodeći računa o pravima zaposlenika i odgovornosti prema javnim financijama.
EKONOMIJA
Klauzura HDZ-a BiH pred Opće izbore potvrdila politički smjer – jednakopravnost Hrvata, stabilnost i europska BiH
U Mostaru je danas program Klauzure HDZ-a BiH okupio stranačke dužnosnike predvođene predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem, zamjenicom predsjednika Borjanom Krišto te dopredsjednicom Darijanom Filipović. Program je obuhvatio izlaganja i razgovore o unutarnjoj organizaciji i aktivnostima u izbornoj godini, ali i politička pitanja važna za djelovanje HDZ-a BiH u Bosni i Hercegovini.
Obljetnički dio povezao je kontinuitet i tradiciju stranke i njezinih utemeljitelja s ulogom novih generacija, a nazočnima su se obratili predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Dario Plavčić, 
predsjednica Zajednice žena HDZ-a BiH „Kraljica Katarina Kosača“ Ana Andrić,
glavni tajnik Utemeljitelja HDZ-a BiH Mario Grgić 
te predsjednik Odbora za branitelje HDZ-a BiH Mladen Begić. 
Uz osvrt na 36 godina djelovanja stranke, o ulozi političkog obrazovanja kao poveznici iskustva prethodnih generacija i budućeg političkog djelovanja govorila je dopredsjednica HDZ-a BiH i ravnateljica Političke akademije Lidija Bradara.
Osvrćući se na 36 godina djelovanja HDZ-a BiH, predsjednik Čović kazao je:
„Prisjetili smo se svih 36 godina izazova i iskušenja koji su stajali pred Hrvatskom demokratskom zajednicom, ali i onoga što smo ostavili kao svoj otisak i trag u političkom djelovanju te kroz djelovanje izvršne i zakonodavne vlasti naših predstavnika u Bosni i Hercegovini. Na poseban smo se način dotaknuli i aktualnog političkog trenutka. Klauzura je po svojoj prirodi zatvorena za medije; jedan ćemo dio komunicirati s javnošću, a jedan će dio ostati za nas“, kazao je Čović.
U zatvorenom radnom dijelu Klauzure razgovarano je o pravnim i organizacijskim aspektima izbornog procesa, novim izbornim tehnologijama te unutarnjoj koordinaciji aktivnosti uoči Općih izbora 2026. godine. O organizacijskom okviru priprema nazočnima se obratila dopredsjednica Filipović.
„Izborni proces traži ozbiljnu pripremu, jasnu koordinaciju i dobro razumijevanje pravila i promjena koje nas očekuju. Naša je odgovornost pravodobno pripremiti sve razine stranačke organizacije za obveze koje slijede, uz puno poštovanje zakonskog okvira. U ovoj fazi naglasak je na unutarnjoj organizaciji, znanju i usklađenom radu, dok vrijeme za javno predstavljanje političkih poruka i programa dolazi sa službenim početkom izborne kampanje“, istaknula je Filipović.
Uz organizacijska pitanja, na Klauzuri su otvorena i aktualna politička pitanja, uključujući ustavnu jednakopravnost triju konstitutivnih naroda, legitimno političko predstavljanje hrvatskoga naroda, stabilno funkcioniranje institucija i nastavak europskog puta BiH.
Poseban dio obraćanja predsjednika Čovića odnosio se na hrvatske branitelje i mjesto koje nasljeđe Domovinskog rata ima u političkom i društvenom djelovanju hrvatskoga naroda u BiH.
„Kad je braniteljska populacija u pitanju, važno je svjedočiti i štititi vrijednosti Domovinskoga rata i dostojanstvo naših branitelja. To je kultura sjećanja, nešto što smo ugradili u svoj identitet. To je upravo ono što smo gradili i kada je u pitanju braniteljska populacija. Pogledajte našu povijest i naš prostor. Uspjeli smo jednim dijelom izgraditi svoje institucije“, istaknuo je Čović.
Osvrnuo se i na generacije koje će u godinama koje dolaze preuzimati sve veću ulogu u radu stranke, osobito u okolnostima brzih tehnoloških i komunikacijskih promjena.
„Tehnologija se mijenja i iz temelja mijenja način na koji živimo i komuniciramo. Ako to razumijemo, lakše ćemo pratiti i sve druge promjene. Zato ćemo se morati prilagoditi potrebama mladih, digitalnih generacija koje svijet vide drukčije nego mi. Upravo su oni naša budućnost. Za deset ili petnaest godina, kada budemo obilježavali neke nove obljetnice stranke, upravo će ta generacija preuzimati odgovornost i voditi procese koji su danas pred nama“, kazao je Čović.
Govoreći o političkoj ulozi HDZ-a BiH na Klauzuri je istaknuta odgovornost služenja hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini, očuvanja hrvatskog identiteta, kulture i baštine te zajedništvo kao jednu od temeljnih vrijednosti stranačkog i političkog djelovanja.
NEMA VIŠE KUĆE MOJE!!!
Predsjednica Vlade HNZ Marija Buhac nazocila sporskim igrama u odbojci
Predsjednica Vlade HNZ-a Marija Buhac.Naš je cilj kroz dijalog i zakonom propisane procedure tražit
Čitatelji portala MMPortal pitaju: gdje je ona “modna diva iz Kotora”? A moj odgovor je jednostavan: zima je, prosinac… snjegovi padaju.
Tjedni komentar 2024… “Zauvijek si ostala u meni”
Heroj iz BiH Toni Herceg poginuo u Ukrajini: Tijelom zaštitio pripadnike svoje jedinice
-
KULTURA9 mjeseci agoČitatelji portala MMPortal pitaju: gdje je ona “modna diva iz Kotora”? A moj odgovor je jednostavan: zima je, prosinac… snjegovi padaju.
-
KULTURA2 godine agoTjedni komentar 2024… “Zauvijek si ostala u meni”
-
Uncategorized1 godina agoHeroj iz BiH Toni Herceg poginuo u Ukrajini: Tijelom zaštitio pripadnike svoje jedinice
-
Uncategorized1 godina agoTjedni Komentar:Rada Krivokapić Radonjić dobitnica nagrade za najboljeg modnog dizajnera za Južnu Evropu 2024/25
-
KULTURA1 godina agoNa zahtjev čitatelja portala vraćamo tekst “Ministar MUP-a HNŽ Marijo Marić “Zovu me Sjećanja ,Na Dane Ponosa i Slave!
-
KULTURA2 godine agoTjedni komentar…Ravnatelju Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata 1991-1995 u BiH prof. dr. sc. Ivica Šarac zašto službeno ne objavite poziv svima za prikupljanje HVO dokumentacije o oslobodilačko-obrambenom Domovinskom rata u BiH s ciljem izdavanja knjige “Rat u Herceg Bosni” ?
-
KONTAKT2 godine agoTjedni komentar… izvrsni načelnik Čitluka Marin Radišić posložio tim brotnjaka za 21 stoljeće.
-
SPORT2 godine agoKošarkaški savez Herceg Bosne: Od uspjeha do paralize