Connect with us

EKONOMIJA

Tjedni komentar:Predsjednik HNS-a prof.dr.sc Dragan Čović dokazao(N-1) da je politika ZNANOST a ne ZANAT

Published

on

 Iz rukopisa prof.umjetnosti i povjesti Mate Kelave

Nema funkcionalne ni samoodrzive BiH bez poštivanja izvornog natktovljujućeg načela prema kojem su entiteti samo oblik institucionalizacije i operacionalizacije načela konstitutivnosti tri ,Deytonskim sporazumom i odlukama Ustavnog suda Bi H iz po Alijinoj apelaciji o konstitutivnosti sva tri naroda na podrucju BiH iz 1998.godine i u predmetu Ljubic iz 2017.godine zbog cega je za razliku od unitarizma i separatizma koji su nelegalni oblik politickog djelivanja tri i vise entiteta koji ce omoguciti u medusobnim razgovorima i politickim dogovorima o izmjeni izbornog zakona akomodaciju i konkordaciju  u cjelovitoj ,a ne jedinstvenoj medunarodno priznatoj BiH.

Tjedni Komentar “Narod bez vođe je kao stado bez pastira”

Čović: Nama u BiH ne treba niko ništa davati, to je naše, to smo krvlju platili

Prva tri predsjednika HDZ-a BiH, dr. Perinović, S. Klujić i pokojni dr. M. Brkić, su trajali ukupno manje od dvije godine jer su na čelo HDZ-a „postavljani“ na prijedlog sarajevskih vrhbosanskih i srebrno-bosanskih crkvenih krugova. Nakon njih su na čelu HDZ-a BiH su se smjenjivali, netko u težim netko u manje teškim vremenima, pokojni M. Boban, B. Rajić, D. Kordić i A. Jelavić. Svi oni su proglašavani „nacionalistima“ i nepopravljivim „radikalima“, te su manje-više morali otići s vrha HDZ-a BiH. (Za usporedbu, HDZ u RH je nakon smrti utemeljitelja dr. Franje Tuđmana, imao 1 predsjednicu i 3 predsjednika. S druge strane, bošnjačka SDA je kroz to vrijeme promijenila samo tri predsjednika, rahmetli S. Tihića i dva Izetbegovića).

Nakon kratkog predsjedanja B. Čolaka, na čelo HDZ-a BiH je 2005. godine izabran dr. Dragan Čović. Ministar financija i dopredsjednik Vlade Federacije BiH je bio od 1998. Do 2001., a hrvatski član Predsjedništva BiH od 2002. do 2005., kada je smijenjen voljom Visokog predstavnika. Svakako je za zapamtiti njegovu inicijativu ustavnih promjena iz 2005. godine, kada je s Dodikom i Tihićem pregovarao o ustavnim promjenama. Tzv. Prudski pregovori.

On osobno i njegova obitelj i uski krug prijatelja, ako nitko drugi, dugo će pamtiti i suđenja bez kraja u kojima su „padali“ međunarodni tužitelji koji nisu uspijevali konstruirati dokaze potrebne za presudu. Usprkos svemu, ponovno je izabran za hrvatskog člana P BiH, od 2014. do 2018. Na izborima 2018. godine je izbornim inježenjeringom, voljom većinskog bošnjačkog naroda u PBiH izabran Ž. Komšić.

Ovih samo par biografskih podataka pokazuju da neće biti jednostavno jednog dana napisati biografiju Dragana Čovića, pa ni njemu osobno neće biti lako odabrati najzanimljivije detalje za eventualne memoare.. Ušao je tijesnim putem u sam vrh hrvatske politike u BiH, a održao se, uz sve uspone i padove, duže od drugih. Ako se poslože neke međunarodne silnice i rasplet događaja u zemljama u okruženju, Dragan Čović ima priliku postati dio memorije svih budućih generacija Hrvata u BiH, kao onaj koji je kao ključni igrač uspio „ostati na terenu“ nego je doveo do kraja ili čak potpuno riješio za dugo vrijeme,  nacionalno pitanje Hrvata u BiH, posljedično i opstanak BiH kao multietničke, višenacionalne, kompleksne ali ipak održive države u modernoj Europi jakih (više)nacionalnih država spremnih odustati od dijela vlastitog suvereniteta za opće dobro svih, gdje nikomu neće biti tijesno a gdje će opet svatko moći ostvariti svoje partikularne državne i nacionalne, zasebne interese.

Što nam nude „suverenisti“ koji napadaju Čovića?

Nisu u pravu samozvani „suverenisti“ iz RH, prije svih Hasanbegović,  koji Čovićevu upućenost na Dodika kao vođu Srba u BiH uspoređuje s Plenkovićevim koaliranjem s Pupovcem. Jer pozicije jednostavno nisu iste. Srbi u BiH su narod, kao i Hrvati i Bošnjaci, a Srbi u RH su manjina, kao i Bošnjaci i Albanci i Česi i Mađari i Romi.

Nisu u pravu kada izjednačavaju izbor Emila Vlajkija za dopredsjednika RS-a s izborom Komšića za člana Predsjedništva BiH. Kada bi se u RS-u moglo glasovati i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i kada bi Dodik eventualno „višak“ glasova Srba usmjerio na kandidata koji bi bio protiv volje većinskog hrvatskog opredjeljenja, mogla bi se povlačiti nekakva paralela. A činjenica je da ni većina Srba s područja Federacije nije glasovala ni za jednog kandidata za člana PBiH, govori o tomu koliko je ograničena nekakva predizborna suradnja Čovića i Dodika. Postizborno Čović i Dodik, kao vođe dvaju konstitutivnih naroda, jednostavno moraju razgovarati i postaviti se kao politički „blok“ naspram bošnjačkih unitarista svih boja.

Svoditi problem neriješenog nacionalnog pitanja Hrvata u BiH na HDZ u Hrvatskoj i BiH je jednostavno pogrešno kako piše vrsni analitičar Marko Ljubić, suverenist  (bez navodnih znakova) koji piše jasno, precizno i otvoreno: „Pozivati se i ukazivati na HDZ-ove slabosti u Hrvatskoj i BiH, a zanemarivati činjenicu da upravo bošnjačka politička agresija, sprječava promjene čak i u HDZ-u i u hrvatskim politikama u BiH a pri tome ne nuditi nikakva rješenja i ne imati jasne stavove izuzev uopćenih, o jedinstvenoj državi BiH, suverenosti tri naroda, zapravo je pokušaj svođenje golemih i strateških problema s kojima je suočen ukupan hrvatski narod, na dnevno-politički obrazac. U tom smislu stav Neovisnih za Hrvatsku da je za njih hrvatski narod u BiH i u Hrvatskoj jedinstven, da s istih pozicija gledaju na njegova prava i sudbinu, lijepo zvuči, ali u kontekstu svega navedenoga –opasna je zabluda. Jednostavno, ista rješenja se ne mogu primjenjivati na ostvarivanje statusa Hrvata u BiH i u Hrvatskoj. Kao ni u Republici Srpskoj i Federaciji.

Politička budućnost Dragana Čovića

Ako je itko svjestan svoje trenutne situacije, onda je to zasigurno Dragan Čović. On sam najbolje zna da su i on i HDZ BiH posljednji put do naroda honorirani na izborima ne da bi se vratili „pobjednički“ u parlamentarne sjedalice u Federaciji i u Skupštini BiH, nego da bi dobili još jednu, posljednju šansu da, usprkos i unatoč svemu, riješe nacionalno pitanje Hrvata u BiH. Ukoliko, temeljem razgovora s relevantnim međunarodnim i domaćim političkim faktorima, zaključi da po tom pitanju ne može ništa učiniti – Dragan Čović će se sam povući s političke scene. Inače ga nikakvi politički liliputanci ne mogu obeshrabriti, niti zastrašiti nikakvim kaznenim procesima, i političkim ili medijskim podmetanjima.

Za očekivati je da će vlasti RH lagano uzmaknuti od dosadašnje čvrste i nepodijeljene potpore vladajućih i opozicije. Moguće je da, ovisno o procesu popune federalnog Doma naroda, a onda i Doma naroda Skupštine BiH, silom (ne)prilika poneki hrvatski zastupnik pokuša već viđenu igru (sjetimo se Platforme i Alijanse) davanja legitimiteta nekom novom većinskom bošnjačkom Savezu, ali je ovaj put takva mogućnost uistinu mala. Osim toga, za očekivati je promjenu retorike i pristupa formiranju vlasti i od strane Komšića i nazovi-građanskih lidera, kao i sa strane Izetbegovića i njegovih satelita. Tko će prvi početi slati signale popuštanja, najprije po pitanju korištenja popisa stanovnika iz 2013. umjesto onoga iz ’91., a onda posljedično i po pitanju konstituiranja domova naroda, znat ćemo već do kraja ove godine. Ukoliko vodeći bošnjački političari shvate da je to jedini način opstanka Federacije BiH i same BiH, te prihvate nakon toga razgovore o promjeni izbornog zakona, onda Čovićev daljnji angažman u politici svakako ima smisla, jer takve pregovore, uz dužno poštovanje svih, ne može voditi i uspješno končati ni jedan drugi trenutno aktivni hrvatski političar u BiH.  Mladen Ljubić-Vajta “Obilježena 33. obljetnice osnivanja Prve dragovoljačke postrojbe „Poskoci“ | MM Portal

Mladen -Vajta Ljubić

Continue Reading

EKONOMIJA

U Zagrebu svečano predstavljen Zbornik „Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost”, predsjednik Čović: Opstanak i europski put BiH kroz ustavnu jednakopravnost triju konstitutivnih naroda

Published

on

Danas je u Matici hrvatskoj u Zagrebu svečano predstavljen Zbornik radova Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost u organizaciji Matice hrvatske na čelu s predsjednikom dr. prof. dr. sc. Damirom Zorićem i HAZU BiH na čelu s predsjednikom akademikom Mladenom Bevandom. Izdanje je objavljeno povodom 30. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, povijesnog dokumenta koji je 1995. godine uspostavio mir te ustavnopravni poredak BiH.

Nazočnima su se obratili predsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Damir Zorić, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, predsjednik HAZU-a BiH akademik Mladen Bevanda, zamjenik predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. sc. Mato Arlović, prof. dr. sc. Ugo Vlaisavljević sa Sveučilišta u Mostaru te dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić.

Prof. dr. sc. Zorić naglasio je kako Daytonski sporazum ima i dobre i loše strane. Kao pozitivno istaknuo je zaustavljanje rata i sprječavanje daljnjih zločina, dok je kritizirao nedostatak dugoročne perspektive, osobito za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je na inicijative poput Vijeća za suradnju posebnih odnosa Republike Hrvatske i Federacije BiH te istaknuo potrebu mudrog traženja rješenja i otvorenog razgovora za bolju budućnost Hrvata u BiH.

U svome obraćanju, predsjednik Čović naglasio je važnost Daytonskog sporazuma kao temeljnog, iako nesavršenog, mirovnog sporazuma koji je donio mir Bosni i Hercegovini te uspostavio njen administrativno-teritorijalni ustroj i odredio položaj triju konstitutivnih naroda. Istaknuo je kako je hrvatski narod kroz protekla desetljeća oblikovao svoju povijest, suočavao se s ratnim stradanjima i razvijao institucije hrvatskoga naroda u BiH. Govorio je o ulozi međunarodne zajednice, visokih predstavnika i brojnim nametnutim odlukama koje su mijenjale ustavnopravni poredak. Zaključio je: „Bosna i Hercegovina može preživjeti jedino kao država u kojoj će tri konstitutivna naroda ostvariti potpunu ustavnu jednakopravnost“ naglasivši nužnost suradnje i uzajamnog uvažavanja predstavnika triju naroda kao preduvjeta europskog puta.

Dr. sc. Arlović istaknuo je temeljnu važnost Ustava Bosne i Hercegovine nastalog iz Daytonskog mirovnog sporazuma, kao okvira za očuvanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba te zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina. Naglasio je kako vladavina prava i poštivanje ustavnih načela predstavljaju ključ za funkcioniranje demokratskog i pravno uređenog društva, pri čemu svi, uključujući institucije BiH i međunarodne institucije, moraju djelovati u skladu s Ustavom.

Akademik Bevanda istaknuo je dugu tradiciju i značaj Matice hrvatske te ulogu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH u očuvanju kulturnog, znanstvenog i obrazovnog identiteta hrvatskoga naroda. Naglasio je važnost kulturnih institucija u oblikovanju nacionalne svijesti, promicanju obrazovanja, umjetnosti i znanosti te potrebu za aktivnim zalaganjem za prava naroda, kritičkim promišljanjem kriza i poticanjem dijaloga, tolerancije i međusobnog uvažavanja među narodima.

Prof. dr. sc. Vlaisavljević naglasio je važnost načela pravednosti koje je Daytonski sporazum utemeljio kao temeljni princip raspodjele vlasti među tri naroda te kako je hrvatska politika u BiH dosljedno posvećena očuvanju nacionalnog interesa kroz njegovo provođenje. Također je ukazao kako međunarodna zajednica koristi termin “etnička skupina” za tri konstitutivna naroda, čime se pokušava umanjiti njihov politički legitimitet i suverenitet.

Prof. dr. sc. Barbarić istaknuo je kako Daytonski sporazum, iako uspješno mirovno rješenje koje je omogućilo opstanak BiH, zbog različitih interpretacija i zloupotreba svojih aksioma dovodi do političkih zastoja. Naglasio je važnost konstitutivnosti naroda, administrativne jednakopravnosti i teritorijalne autonomije te je poručio da uz povjerenje među političkim predstavnicima Dayton može biti temelj funkcionalne i demokratske Bosne i Hercegovine.

U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo kako Zbornik radova doprinosi razumijevanju političkih, demografskih i kulturnih promjena u BiH posljednjih 30 godina, s naglaskom na položaj Hrvata, konstitutivnost naroda i europske integracije. Naposljetku je poručio kako se zakoni moraju usvojiti kako bi Bosna i Hercegovina nastavila svoj put prema Europskoj uniji te pozvao na racionalnost i razgovor među političkim predstavnicima.

Izvor: hnsbih.ba

Nazočnima su se obratili predsjednik Matice hrvatske prof. dr. sc. Damir Zorić, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović, predsjednik HAZU-a BiH akademik Mladen Bevanda, zamjenik predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. sc. Mato Arlović, prof. dr. sc. Ugo Vlaisavljević sa Sveučilišta u Mostaru te dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić.

Prof. dr. sc. Zorić naglasio je kako Daytonski sporazum ima i dobre i loše strane. Kao pozitivno istaknuo je zaustavljanje rata i sprječavanje daljnjih zločina, dok je kritizirao nedostatak dugoročne perspektive, osobito za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Podsjetio je na inicijative poput Vijeća za suradnju posebnih odnosa Republike Hrvatske i Federacije BiH te istaknuo potrebu mudrog traženja rješenja i otvorenog razgovora za bolju budućnost Hrvata u BiH.

U svome obraćanju, predsjednik Čović naglasio je važnost Daytonskog sporazuma kao temeljnog, iako nesavršenog, mirovnog sporazuma koji je donio mir Bosni i Hercegovini te uspostavio njen administrativno-teritorijalni ustroj i odredio položaj triju konstitutivnih naroda. Istaknuo je kako je hrvatski narod kroz protekla desetljeća oblikovao svoju povijest, suočavao se s ratnim stradanjima i razvijao institucije hrvatskoga naroda u BiH. Govorio je o ulozi međunarodne zajednice, visokih predstavnika i brojnim nametnutim odlukama koje su mijenjale ustavnopravni poredak. Zaključio je: „Bosna i Hercegovina može preživjeti jedino kao država u kojoj će tri konstitutivna naroda ostvariti potpunu ustavnu jednakopravnost“ naglasivši nužnost suradnje i uzajamnog uvažavanja predstavnika triju naroda kao preduvjeta europskog puta.

Dr. sc. Arlović istaknuo je temeljnu važnost Ustava Bosne i Hercegovine nastalog iz Daytonskog mirovnog sporazuma, kao okvira za očuvanje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba te zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina. Naglasio je kako vladavina prava i poštivanje ustavnih načela predstavljaju ključ za funkcioniranje demokratskog i pravno uređenog društva, pri čemu svi, uključujući institucije BiH i međunarodne institucije, moraju djelovati u skladu s Ustavom.

Akademik Bevanda istaknuo je dugu tradiciju i značaj Matice hrvatske te ulogu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti BiH u očuvanju kulturnog, znanstvenog i obrazovnog identiteta hrvatskoga naroda. Naglasio je važnost kulturnih institucija u oblikovanju nacionalne svijesti, promicanju obrazovanja, umjetnosti i znanosti te potrebu za aktivnim zalaganjem za prava naroda, kritičkim promišljanjem kriza i poticanjem dijaloga, tolerancije i međusobnog uvažavanja među narodima.

Prof. dr. sc. Vlaisavljević naglasio je važnost načela pravednosti koje je Daytonski sporazum utemeljio kao temeljni princip raspodjele vlasti među tri naroda te kako je hrvatska politika u BiH dosljedno posvećena očuvanju nacionalnog interesa kroz njegovo provođenje. Također je ukazao kako međunarodna zajednica koristi termin “etnička skupina” za tri konstitutivna naroda, čime se pokušava umanjiti njihov politički legitimitet i suverenitet.

Prof. dr. sc. Barbarić istaknuo je kako Daytonski sporazum, iako uspješno mirovno rješenje koje je omogućilo opstanak BiH, zbog različitih interpretacija i zloupotreba svojih aksioma dovodi do političkih zastoja. Naglasio je važnost konstitutivnosti naroda, administrativne jednakopravnosti i teritorijalne autonomije te je poručio da uz povjerenje među političkim predstavnicima Dayton može biti temelj funkcionalne i demokratske Bosne i Hercegovine.

U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo kako Zbornik radova doprinosi razumijevanju političkih, demografskih i kulturnih promjena u BiH posljednjih 30 godina, s naglaskom na položaj Hrvata, konstitutivnost naroda i europske integracije. Naposljetku je poručio kako se zakoni moraju usvojiti kako bi Bosna i Hercegovina nastavila svoj put prema Europskoj uniji te pozvao na racionalnost i razgovor među političkim predstavnicima.

Izvor: hnsbih.ba

U izjavi za medije, predsjednik Čović je istaknuo kako Zbornik radova doprinosi razumijevanju političkih, demografskih i kulturnih promjena u BiH posljednjih 30 godina, s naglaskom na položaj Hrvata, konstitutivnost naroda i europske integracije. Naposljetku je poručio kako se zakoni moraju usvojiti kako bi Bosna i Hercegovina nastavila svoj put prema Europskoj uniji te pozvao na racionalnost i razgovor među političkim predstavnicima.

Izvor: hnsbih.ba

Continue Reading

EKONOMIJA

Danas smo položili kamen temeljac za novu zgradu Doma zdravlja Busovača!

Published

on

Ovaj važan trenutak označava početak izgradnje nove zgrade Doma zdravlja – mjesta gdje će naši žitelji dobijati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu skrb, a zdravstveni djelatnici raditi u boljim uvjetima.
Ponosni smo što zajedno, u suradnji svih razina vlasti i institucija, gradimo budućnost u kojoj zdravlje i dobrobit naših sugrađana stoje na prvom mjestu.
Ovo je više od građevinskog projekta – to je simbol zajedništva, odgovornosti i vizije za sigurniju i zdraviju Busovaču. Može biti slika sljedećeg: tekst
Može biti slika sljedećeg: klarinet i gomila
Može biti slika sljedećeg: tekst "DOM BUSOVAČA ZDRAVLJA Ovaj kamen simbolizira temeljac početak izgradnje Doma zdravlja koji će služiti na dobrobit svih stanovnika Općine Busovača. Zahvala svima koji su svojim zalaganjem i podrskom omogućili izgradnju Doma zdravlja. 9.12.2025. 9.12.2025.BUSOVAG 2025. BUSOVAČA 9."
Opis fotografije nije dostupan.

 

Sve reakcije:

✨ U nedjelju nastavljamo s ugodnim druženjem kod adventskih kućica! ✨

Prikaži više

Continue Reading

EKONOMIJA

FOTO BUHAČ SA SORECOM I VELEPOSLANICIMA EU: Županije ključne u provođenju Reformske agende

Published

on

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač susrela se danas, u zgradi Vlade, s posebnim predstavnikom Europske unije u BiH veleposlanikom Luigijem Sorecom i veleposlanicima pet država članica EU-a: veleposlanicom Češke NJ.E. Janom K. Lolić Šindelkovom, veleposlanikom Irske Nj.E. Adrianom Farrellom, veleposlanicom Italije NJ.E. Sarah Eti Castellani, veleposlanikom Slovenije NJ.E. Damijanom Sedarom i veleposlanicom Švedske Helenom Lagerlöf.

Premda je sastanak, kao prvi susret predsjednice Buhač s veleposlanikom Sorecom, imao nastupni karakter, otvoreno je nekoliko bitnih tema, s naglaskom na euroatlantski put BiH i usvajanje Reformske agende odnosno ulogu županija u tomu procesu. Predsjednica je veleposlanike izvijestila o najbitnijim postignućima Vlade HNŽ kroz proteklo dvogodišnje razdoblje, posebno im zahvalivši na potpori koju su njihove zemlje, zajedno s Republikom Hrvatskom, pružile HNŽ-u u ključnim trenucima žurnoga odgovora na tragičnu prirodnu nepogodu koja je lani pogodila Konjic, Jablanicu i sjeverni prostor Mostara. Ocijenila je kako je susret bio prigodom još jednom potvrditi nedvojbenu opredijeljenost županijske izvršne vlasti da, u sklopu svojih mjerodavnosti, aktivno sudjeluje i pruži punu potporu europskomu putu BiH.

– Taj put nema alternativu, ali mora biti zasnovan na načelima zaštite ustavima utvrđenih mjerodavnosti svake od razina vlasti. Na svima nama je odgovornost ne propustiti prigodu koja nam se ukazala odlukom o otvaranju pregovora. Svi uključeni u te procese dijelimo odgovornost da, kroz dijalog, konsenzus i poštivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, dajemo puni doprinos našemu putu ka pridruživanju obitelji europskih zemalja – komentirala je Buhač, dodavši kako su dio razgovora posvetili iznimnim vijestima o službenomu odobravanju Reformske agende BiH, čime je potvrđeno da dokument koji je dostavilo Vijeće ministara ispunjava ključne preduvjete, a što otvara mogućnost korištenja više od 950 milijuna eura koji su namijenjeni za reforme i rast.

– Ta ćemo sredstva moći koristiti isključivo ako uspješno provodimo reformske mjere koje podrazumijevaju temeljne političke promjene, jačanje institucija, kao i socio-gospodarske reforme uz kontinuiranu suradnju s Europskom komisijom. Ono što zabrinjava jest činjenica da je, prema posljednjemu izvješću Europske komisije o proširenju, BiH nažalost u skupini zemalja koje nisu napravile ozbiljan korak na putu prema EU. Zato ponavljam kako je na svima nama odgovornost naše obveze shvatiti krajnje ozbiljno i posvećeno raditi na njihovu ispunjavanju, ulažući svoj maksimum, svatko unutar svojega djelokruga i svoje razine vlasti. Svjesna sam, a to je potvrđeno i danas, da u Izaslanstvu Europske unije u BiH i veleposlanicima naših prijateljskih zemalja imamo snažne partnere posvećene pružanju pune potpore BiH i narodima u njoj za što brži ulazak u europsku obitelj, gdje je ovoj državi prirodno mjesto – snažna je poruka predsjednice Vlade HNŽ.

U obraćanju novinarima, veleposlanik Soreca istaknuo je kako je ovo njegov drugi službeni boravak u Mostaru, te kako je s nekoliko veleposlanika Europske unije boravio u Mostaru i u svibnju na obilježavanju Dana Europe. Istaknuo je kako je s predsjednicom Vlade imao konstruktivan sastanak na kojemu je razgovarano o nizu tema koje su bitne ne samo za građane HNŽ-a nego i šire.

Također je bilo govora o ulozi županija u svezi s procesom integriranja u kojemu sve razine vlasti državna, entitetska i županijska imaju svoju ulogu, ali kako je u tom procesu, kada se pregovori i formalno otvore, više od 70 % poslova na nižim razinama vlasti.
Kazao je kako Europska unija i sve njezine članice nastavljaju pružati neupitnu potporu ne samo ovoj županiji nego i svim drugim županijama, kao i entitetima i Bosni i Hercegovini u cijelosti na njezinu ubrzanom putu ka Europskoj uniji.

Posebna tema razgovora bila je Reformska agenda koju je protekli tjedan odobrila Europska komisija, a koja predstavlja jedan ključan alat i županijama da mogu provesti potrebne reforme s ciljem dobrobiti za sve građane.

Pozdravio je i napore Vlade koje čini kada je u pitanju digitalizacija javne uprave, reforma obrazovanja i zelena tranzicija dodavši kako na tom putu Europska unija može puno pomoći, ne samo financijski nego i politički.

Također je razgovarano o društvenoj koheziji i snažnijoj suradnji županija, osobito u smislu nastavka pomoći nedavno stradalim područjima od poplava, istaknuvši kako je Europska unija već pružila značajnu potporu svim stradalim područjima, ali i najavio dodatna sredstva koja će u iznosu od 46 milijuna eura biti osigurana iz Fonda solidarnosti. Izrazio je nadu kako će njihovu konkretnu realizaciju na terenu vidjeti u što skorijem roku.

Veleposlanik se osvrnuo i na sastanak koji je imao sa studentima sa SUM-a, kazavši kako ga je taj razgovor uvjerio da mladi ljudi svoju budućnost vide u Europskoj uniji.

Na kraju je još jednom podvukao kako BiH u svim zemljama EU-a ima neupitnu potporu, ali kako je potrebno da u tomu procesu sve razine vlasti daju svoj puni doprinos. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba