Iz rukopisa prof.umjetnosti i povjesti Mate Kelave
Nema funkcionalne ni samoodrzive BiH bez poštivanja izvornog natktovljujućeg načela prema kojem su entiteti samo oblik institucionalizacije i operacionalizacije načela konstitutivnosti tri ,Deytonskim sporazumom i odlukama Ustavnog suda Bi H iz po Alijinoj apelaciji o konstitutivnosti sva tri naroda na podrucju BiH iz 1998.godine i u predmetu Ljubic iz 2017.godine zbog cega je za razliku od unitarizma i separatizma koji su nelegalni oblik politickog djelivanja tri i vise entiteta koji ce omoguciti u medusobnim razgovorima i politickim dogovorima o izmjeni izbornog zakona akomodaciju i konkordaciju u cjelovitoj ,a ne jedinstvenoj medunarodno priznatoj BiH.
Tjedni Komentar “Narod bez vođe je kao stado bez pastira”
Prva tri predsjednika HDZ-a BiH, dr. Perinović, S. Klujić i pokojni dr. M. Brkić, su trajali ukupno manje od dvije godine jer su na čelo HDZ-a „postavljani“ na prijedlog sarajevskih vrhbosanskih i srebrno-bosanskih crkvenih krugova. Nakon njih su na čelu HDZ-a BiH su se smjenjivali, netko u težim netko u manje teškim vremenima, pokojni M. Boban, B. Rajić, D. Kordić i A. Jelavić. Svi oni su proglašavani „nacionalistima“ i nepopravljivim „radikalima“, te su manje-više morali otići s vrha HDZ-a BiH. (Za usporedbu, HDZ u RH je nakon smrti utemeljitelja dr. Franje Tuđmana, imao 1 predsjednicu i 3 predsjednika. S druge strane, bošnjačka SDA je kroz to vrijeme promijenila samo tri predsjednika, rahmetli S. Tihića i dva Izetbegovića).
Nakon kratkog predsjedanja B. Čolaka, na čelo HDZ-a BiH je 2005. godine izabran dr. Dragan Čović. Ministar financija i dopredsjednik Vlade Federacije BiH je bio od 1998. Do 2001., a hrvatski član Predsjedništva BiH od 2002. do 2005., kada je smijenjen voljom Visokog predstavnika. Svakako je za zapamtiti njegovu inicijativu ustavnih promjena iz 2005. godine, kada je s Dodikom i Tihićem pregovarao o ustavnim promjenama. Tzv. Prudski pregovori.
On osobno i njegova obitelj i uski krug prijatelja, ako nitko drugi, dugo će pamtiti i suđenja bez kraja u kojima su „padali“ međunarodni tužitelji koji nisu uspijevali konstruirati dokaze potrebne za presudu. Usprkos svemu, ponovno je izabran za hrvatskog člana P BiH, od 2014. do 2018. Na izborima 2018. godine je izbornim inježenjeringom, voljom većinskog bošnjačkog naroda u PBiH izabran Ž. Komšić.
Ovih samo par biografskih podataka pokazuju da neće biti jednostavno jednog dana napisati biografiju Dragana Čovića, pa ni njemu osobno neće biti lako odabrati najzanimljivije detalje za eventualne memoare.. Ušao je tijesnim putem u sam vrh hrvatske politike u BiH, a održao se, uz sve uspone i padove, duže od drugih. Ako se poslože neke međunarodne silnice i rasplet događaja u zemljama u okruženju, Dragan Čović ima priliku postati dio memorije svih budućih generacija Hrvata u BiH, kao onaj koji je kao ključni igrač uspio „ostati na terenu“ nego je doveo do kraja ili čak potpuno riješio za dugo vrijeme, nacionalno pitanje Hrvata u BiH, posljedično i opstanak BiH kao multietničke, višenacionalne, kompleksne ali ipak održive države u modernoj Europi jakih (više)nacionalnih država spremnih odustati od dijela vlastitog suvereniteta za opće dobro svih, gdje nikomu neće biti tijesno a gdje će opet svatko moći ostvariti svoje partikularne državne i nacionalne, zasebne interese.
Što nam nude „suverenisti“ koji napadaju Čovića?
Nisu u pravu samozvani „suverenisti“ iz RH, prije svih Hasanbegović, koji Čovićevu upućenost na Dodika kao vođu Srba u BiH uspoređuje s Plenkovićevim koaliranjem s Pupovcem. Jer pozicije jednostavno nisu iste. Srbi u BiH su narod, kao i Hrvati i Bošnjaci, a Srbi u RH su manjina, kao i Bošnjaci i Albanci i Česi i Mađari i Romi.
Nisu u pravu kada izjednačavaju izbor Emila Vlajkija za dopredsjednika RS-a s izborom Komšića za člana Predsjedništva BiH. Kada bi se u RS-u moglo glasovati i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i kada bi Dodik eventualno „višak“ glasova Srba usmjerio na kandidata koji bi bio protiv volje većinskog hrvatskog opredjeljenja, mogla bi se povlačiti nekakva paralela. A činjenica je da ni većina Srba s područja Federacije nije glasovala ni za jednog kandidata za člana PBiH, govori o tomu koliko je ograničena nekakva predizborna suradnja Čovića i Dodika. Postizborno Čović i Dodik, kao vođe dvaju konstitutivnih naroda, jednostavno moraju razgovarati i postaviti se kao politički „blok“ naspram bošnjačkih unitarista svih boja.
Svoditi problem neriješenog nacionalnog pitanja Hrvata u BiH na HDZ u Hrvatskoj i BiH je jednostavno pogrešno kako piše vrsni analitičar Marko Ljubić, suverenist (bez navodnih znakova) koji piše jasno, precizno i otvoreno: „Pozivati se i ukazivati na HDZ-ove slabosti u Hrvatskoj i BiH, a zanemarivati činjenicu da upravo bošnjačka politička agresija, sprječava promjene čak i u HDZ-u i u hrvatskim politikama u BiH a pri tome ne nuditi nikakva rješenja i ne imati jasne stavove izuzev uopćenih, o jedinstvenoj državi BiH, suverenosti tri naroda, zapravo je pokušaj svođenje golemih i strateških problema s kojima je suočen ukupan hrvatski narod, na dnevno-politički obrazac. U tom smislu stav Neovisnih za Hrvatsku da je za njih hrvatski narod u BiH i u Hrvatskoj jedinstven, da s istih pozicija gledaju na njegova prava i sudbinu, lijepo zvuči, ali u kontekstu svega navedenoga –opasna je zabluda. Jednostavno, ista rješenja se ne mogu primjenjivati na ostvarivanje statusa Hrvata u BiH i u Hrvatskoj. Kao ni u Republici Srpskoj i Federaciji.“
Politička budućnost Dragana Čovića
Ako je itko svjestan svoje trenutne situacije, onda je to zasigurno Dragan Čović. On sam najbolje zna da su i on i HDZ BiH posljednji put do naroda honorirani na izborima ne da bi se vratili „pobjednički“ u parlamentarne sjedalice u Federaciji i u Skupštini BiH, nego da bi dobili još jednu, posljednju šansu da, usprkos i unatoč svemu, riješe nacionalno pitanje Hrvata u BiH. Ukoliko, temeljem razgovora s relevantnim međunarodnim i domaćim političkim faktorima, zaključi da po tom pitanju ne može ništa učiniti – Dragan Čović će se sam povući s političke scene. Inače ga nikakvi politički liliputanci ne mogu obeshrabriti, niti zastrašiti nikakvim kaznenim procesima, i političkim ili medijskim podmetanjima.
Za očekivati je da će vlasti RH lagano uzmaknuti od dosadašnje čvrste i nepodijeljene potpore vladajućih i opozicije. Moguće je da, ovisno o procesu popune federalnog Doma naroda, a onda i Doma naroda Skupštine BiH, silom (ne)prilika poneki hrvatski zastupnik pokuša već viđenu igru (sjetimo se Platforme i Alijanse) davanja legitimiteta nekom novom većinskom bošnjačkom Savezu, ali je ovaj put takva mogućnost uistinu mala. Osim toga, za očekivati je promjenu retorike i pristupa formiranju vlasti i od strane Komšića i nazovi-građanskih lidera, kao i sa strane Izetbegovića i njegovih satelita. Tko će prvi početi slati signale popuštanja, najprije po pitanju korištenja popisa stanovnika iz 2013. umjesto onoga iz ’91., a onda posljedično i po pitanju konstituiranja domova naroda, znat ćemo već do kraja ove godine. Ukoliko vodeći bošnjački političari shvate da je to jedini način opstanka Federacije BiH i same BiH, te prihvate nakon toga razgovore o promjeni izbornog zakona, onda Čovićev daljnji angažman u politici svakako ima smisla, jer takve pregovore, uz dužno poštovanje svih, ne može voditi i uspješno končati ni jedan drugi trenutno aktivni hrvatski političar u BiH.
Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović sastao se u Mostaru s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom s kojim je razgovarao o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini te europskom putu zemlje.
Razgovarano je o važnosti očuvanja mira, stabilnosti, integriteta i ustavnog okvira BiH, uz istovremeno provođenje reformi koje su nužne za napredak zemlje prema Europskoj uniji, poručio je Čović na X-u.
Istaknuo je i da reforma Izbornog zakona ostaje jedan od ključnih prioriteta.
I iz OHR-a oglasili su se o današnjem posjetu Christiana Schmidta Mostara, gdje se osim s liderima HDZ BiH i HDZ 1990 Draganom Čovićem i Ilijom Cvitanović susreo i s predsjednikom Gradskohg vijeća Đanijem Rahimićem( SDA)
Fokus razgovora bio je na političkoj situaciji u Mostaru i na putu BiH ka europskim integracijama.
Visoki predstavnik istaknuo je važnost otvorenog, inkluzivnog dijaloga i istinske suradnje među političkim akterima, navedeno je iz Ureda visokog predstavnika u BiH na mreži X.
Schmidt je naglasio da samo kroz uzajamno poštovanje, kompromis i funkcionalne institucije Mostar može nadići izazove s kojima se suočava, te osigurati efikasno upravljanje i ostvariti napredak u korist svih građana.
“Politički lideri moraju se iskreno angažirati i pronaći zajednički jezik kako bi riješili preostala pitanja. To je jedini put do održivog uspjeha za sve”, zaključio je Schmidt. /HMS/
Foto: Fena
VIDEO ČOVIĆ: Izmjene Zakona o Vijeću ministara su neustavne i neće proći
Nema mogućnosti za rekonstrukciju Vijeća ministara BiH, izjavio je u Mostaru nakon sjednice Predsjedništva HNS-a BiH predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović odgovarajući na upit je li realna rekonstrukcija kao mogućnost do izbora.
– Nekim kolegama smo dali šansu za to. Postavili smo jedan praktičan dogovor da ovaj euroatlantski put zaštitimo, da zaštitimo jednakopravnost triju naroda. Znači da minimum usvojimo, izmjene Izbornog zakona koje bi regulirale izbor članova Predsjedništva BiH, konkretno hrvatskog člana Predsjedništva i naravno da to sve radimo u miru i stabilnosti, kazao je Čović.
Po njegovim riječima, dogovor je napravljen, krenuli su, onda su vrlo brzo vidjeli da ima previše nadmudrivanja.
– Tako da ja ne vjerujem da se bilo što može kad je u pitanju rekonstrukcija napraviti, sukladno Ustavu, sve druge mogućnosti otpadaju kao takve – istaknuo je Čović.
Izjavio je i da je pokušaj izmjene zakona o Vijeću ministara, kojim bi se ministri mogli birati i bez suglasnosti predsjedateljice, neustavan i da neće proći.
– Zakon o Vijeću ministara, je ja mislim protuustavan do kraja. On je pokušao promijeniti infrastrukturu odlučivanja na razini Bosne i Hercegovine na način da bi netko trebao u ime izvršne vlasti donositi odluke, predlagati imenovanja i tako dalje. Jasno je zbog čega se to radi, naravno da taj zakon ne može proći i tako će završiti – kazao je Čović.
Govoreći o dva ključna europska zakona – o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), Čović je, kako prenosi Fena, kazao kako do ponedjeljka treba biti jasno postoji li suglasnost za njihovo usvajanje na sjednici 26. lipnja.
Čović je o tome telefonski razgovarao i s predstavnicima EU kao i razgovore sa strankama u Banjoj Luci i Sarajevu.
– Dogovorili smo se da kroz razgovore koje sam vodio ovih dana u Banjoj Luci i Sarajevu, pokušamo stvoriti ambijent da dva europska zakona se usvoje u Domu naroda, odnosno u Zastupničkom domu, s obzirom na to da nismo imali dovoljno ruku na prošloj sjednici Doma naroda. S obzirom na to da je upravo opozicija iz Republike Srpske, koja je naglašavala svoje europske gabarite, bila protiv tih zakona, jer su bili predstavnici HDZ-a predlagači. Međutim kada je bio predstavnik Trojke, predlagač u Zastupničkom domu, zakon o sudu, uvjetno drugačijeg zakona, opet su ga srušili, iste institucije, iste stranke, tako da sam ja tražio razgovor jedan s kolegama, obavili smo te razgovore i ja očekujem da ćemo do ponedjeljaka imati stav imamo li suglasje da dva europska zakona, zakon o sudu i VSTV-u, idu na iduće sjednice Doma naroda i Zastupničkog doma – kazao je Čović.
Kazao je kako predstojeće Skopljansko zasjedanje predstavlja priliku da BiH dobije pozitivan signal, pod uvjetom da do tada budu usvojena barem dva europska zakona.
– Suprotno, ako se to ne dogodi, što je realna mogućnost, kao i to da će se pozitivno dogoditi, ja sam uvijek optimističan, nepopravljivo do tog četvrtka, pa ćemo onda vidjeti. Onda imamo to zatišje koje će biti. Bosna i Hercegovina je na onom svom mjestu gdje je i do sada bila, bez bilo kakvog pomaka – izjavio je Čović.
Izrazio je nadu u to da će se politička scena u BiH početi realnije sagledavati, posebno u kontekstu globalnih geopolitičkih kretanja, te istaknuo kako euroatlantski put nema alternativu za Bosnu i Hercegovinu.
Inače, po završetku sjednice Predsjedništva HNS-a BiH Čović je otišao na radni ručak s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom./HMS/
Preporučeno:
Čović sa Schmidtom u Mostaru: Izborni zakon ostaje jedan od ključnih prioriteta
TIJELOVO U BANJOJ LUCI: Čović na svetoj misi u Mariji Zvijezdi
VIDEO Počeli “Dani HAZU-a u BiH”: Čović predstavio svoje troknjižje
Preporučeno:
Schmidt i s Cvitanovićem razgovarao o izmjenama Izbornog zakona i europskom putu
VIDEO ČOVIĆ: Izmjene Zakona o Vijeću ministara su neustavne i neće proći
TIJELOVO U BANJOJ LUCI: Čović na svetoj misi u Mariji Zvijezdi
Podijeli:
Schmidt i s Cvitanovićem razgovarao o izmjenama Izbornog zakona i europskom putu
Predsjednik HDZ-a 1990 i izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Cvitanović sastao se u Mostaru s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom.
Kako je priopćeno iz HDZ-a 1990, na sastanku je razgovarano o aktualnom političkom stanju i blokiranim procesima na razini Bosne i Hercegovine.
Osim toga, razgovarano je i o izmjenama Izbornog zakona i primjeni novih tehnologija za naredne izbore u Bosni i Hercegovini.
Dvojica sugovornika usuglasili su stavove da europski put Bosne i Hercegovine nema alternativu, te da će nastaviti kroz političke programe intenzivnije raditi na deblokadi institucija i procesa koji vode zemlju ka EU.
I iz OHR-a oglasili su se o današnjem posjetu Christiana Schmidta Mostara, gdje se osim s liderima HDZ BiH i HDZ 1990 Draganom Čovićem i Ilijom Cvitanović susreo i s predsjednikom Gradskohg vijeća Đanijem Rahimićem( SDA)
Fokus razgovora bio je na političkoj situaciji u Mostaru i na putu BiH ka europskim integracijama.
Visoki predstavnik istaknuo je važnost otvorenog, inkluzivnog dijaloga i istinske suradnje među političkim akterima, navedeno je iz Ureda visokog predstavnika u BiH na mreži X.
Schmidt je naglasio da samo kroz uzajamno poštovanje, kompromis i funkcionalne institucije Mostar može nadići izazove s kojima se suočava, te osigurati efikasno upravljanje i ostvariti napredak u korist svih građana.
“Politički lideri moraju se iskreno angažirati i pronaći zajednički jezik kako bi riješili preostala pitanja. To je jedini put do održivog uspjeha za sve”, zaključio je Schmidt./HMS/
Preporučeno:
Čović sa Schmidtom u Mostaru: Izborni zakon ostaje jedan od ključnih prioriteta
Schmidt nakon razgovora sa šefom njemačke diplomacije objavio “dobru i lošu vijest”
Cvitanović uputio bajramsku čestitku: Jačajmo zajedništvo, razumijevanje i mir
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt obratio se javnosti nakon dvodnevnog zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC) koje se dotaklo brojnih aktualnih tema u našoj državi.
Schmidt je kazao da su članovi PIC-a na sastanku “oštro osudili nepoštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, kao i kasnije donošenje neustavnih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
“Nadležnosti ostaju na državnoj razini i država treba da odluči hoće li to vratiti entitetima, to se može jedino glasanjem na državnoj razini”, rekao je Schmidt.
Kazao je kako je važno istaknuti da dosadašnje uvedene sankcije nisu usmjeren protiv građana u RS-u te je istaknuto da vlast u tom entitetu ima obvezu imenovati ustavne suce – “to treba uraditi odmah”, prenosi Klix.
Dotaknuo se i problema isplate duga “Viaductu”, koji je napravila Vlada RS-a prekidom ugovora i gubitkom arbitražnog spora.
“Ima dosta ugovora koji nisu provedeni u RS-u i zbog toga su plaćene kazne u velikim iznosima. Potrebno je poštivati određena pravila i snositi odgovornost za kršenje. Zašto bi bilo tko drugi tko nije odgovoran plaćao za predmet Viaduct. Stvari se tu moraju postaviti kako treba”, rekao je Schmidt.
Članove PIC-a zabrinjava i retorika rukovodstva RS-a, kao i napadi na oporbu u tom entitetu.
“Također, osudili smo huškačku retoriku Dodika protiv drugih grupa, posebno protiv bošnjačkog naroda, kao i sve veći broj napada na oporbene političare, što verbalnih što fizičkih. To je izuzetno zabrinjavajući razvoj događaja, napadi na oporbene političare u RS-u su neprihvatljivi i u potpunoj su suprotnosti sa stavovima visokog predstavnika u okviru Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma. Dakle, vrlo su blizu antidejtonskog ponašanja”, poručio je Schmidt.
Članovi UO PIC-a potvrdili su vitalni značaj ALTEA misije, a dotakli su se i problema blokade rada Doma naroda BiH.
“Napuštanje sjednica ne vodi nikuda, blokada nije odgovor. Tu sam u situaciji da pomenem jedno od najurgentnijih pitanja, a to je da organu vlasti moraju usvojiti državni budžet”, kazao je Schmidt.
Izborni zakon BiH
Govoreći o “pitanjima koje treba rješavati”, naveo je i izmjene Izbornog zakona BiH.
“Spominjali smo zahtjeve predstavnika hrvatskog naroda da se izvrše izmjene Izbornog zakona u pogledu Predsjedništva. Drugi su spominjali provedbu presude Europskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci i druge mogućnosti za predstavnike Ostalih, da imaju pravo da budu birani pored toga što imaju pravo glasati”, kazao je visoki predstavnik.
Schmidt je naglasio: “Treba o ovim pitanjima dodatno razmišljati, a mi ćemo s ove strane poduzeti napore jer sam mogao vidjeti da postoji dosta odlučnosti da se nađu rješenja za budućnost u predstojećim sedmicama.”
Upitan da prokomentira izjavu Dragana Čovića da Schmidt više neće nametati odluke i koristiti Bonske ovlasti, Schmidt je poručio da će koristiti ukoliko za to bude potrebe.
“Ne mogu se sjetiti te izjave da sam je čuo od njega. Dosta smo razgovarali i usuglasili se kako je bolje, da nema potrebe da se koriste Bonske ovlasti, ali ja sam pozvao sve da rade svoj posao, jer ako oni rade svoj posao nema potrebe da ja koristim Bonske ovlasti”, poruka je Schmidta.
Naglasio je potrebu za lokalnim dogovorom, ali i da je Milorad Dodik sam sebe isključio iz tih dogovora.
“Dodik je prešao crvenu liniju i iz tog razloga on više nije osoba koja može razgovarati u smislu donošenja konstruktivnih političkih odluka, međutim, pitanje je što je situacija ukoliko budemo imali neku novu većinu. Ne bih rekao da ne postoje mogućnosti da međunarodna zajednica nešto poduzme, ali dozvolite mi da malo obrnem situaciju. Ovo je izazov koji vidimo u BiH – Dakle, visoki predstavnik je uvijek osoba od koje se očekuje da deblokira i nešto poduzme, to je nekada bilo potrebno, ali mislim da je puno važniji koncept da se lokalno radi zajedno i nešto poduzme”, kazao je Schmidt.
Političarima je preporučio da počnu više osluškivati potrebe građana, pogotovo jer se bliže izbori.
“Građani ne mogu biti zadovoljni ako imate ljude u parlamentu koji će glasati protiv jedne milijarde koja se nudi BiH. Mislim da građani kada to vide moraju pitati političare ‘Što je vaš motiv da tako glasate?’, pogotovo uzimajući u obzir da imamo izbore sljedeće godine. Političari pred izbore imaju tendenciju da malo više slušaju građane, tako da bih im to i sada preporučio, a ne da čekaju da se odluke donose izvana”, zaključio je Schmidt. /HMS/
Preporučeno:
SCHMIDT U VSTVBiH: O integritetu državnih institucija se ne može pregovarati
Glas Amerike pitao Schmidta i za komentar Milanovićevih izjava i hoće li intervenirati kako bi se formirala Vlada HNŽ
Predstavnici Trojke (SDP, NiP, NS), oporbe iz Republike Srpske (PDP, SDS, Za pravdu i red) i HDZ-a BiH stigli su na zasjedanje Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC).
Sastanak se održava u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, a nazoči i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt koji će sutra održati konferenciju za medije.
Sastanku su se odazvali svi lideri stranaka koji su pozvani.
Kako je potvrđeno za Klix.ba, planirano je obraćanje predstavnika svih stranaka veleposlanicima PIC-a o aktualnoj političkoj krizi.
Jedna od tema sastanka je i deblokada europskog puta BiH.
Neposredno pred početak sastanka oglasio se Igor Crnadak (PDP) koji je kazao da međunarodna zajednica treba osuditi one koji narušavaju demokraciju, ali da to ne znači da trebaju imati favorite.
“Treba jasno da stanu iza svakoga tko se zalaže za demokraciju, za slobodu svakog čovjeka, za slobodne medije i efikasno pravosuđe, za pravedno društvo. Kao i da osude one koji rade protiv toga”, kazao je Crnadak. /HMS/
Preporučeno:
Odgovor Savezne vlade Njemačke: Imenovanje Schmidta za visokog predstavnika zakonito
Vijeće za provedbu mira osuđuje postupke Narodne skupštine RS
