Connect with us

KONTAKT

Vjernici hrle u Međugorje: Prošle godine podijeljeno 2 milijuna hostija

Published

on

U godini pred nama također se u Međugorju očekuje veliki broj hodočasnika, a pridonijet će tome sigurno i Nota ‘Kraljica Mira’ o duhovnom iskustvu Međugorja Dikasterija za nauk vjere

U protekloj 2024. godini u Međugorju je podijeljeno ukupno 2 009 000 svetih pričesti, a na svetim misama je koncelebriralo 47 883 svećenika.

Prema broju podijeljenih svetih pričesti za koje se statistika vodi od 1986. godine, godina za nama bila je druga. Više svetih pričesti podijeljeno je samo 2011. godine, kada se proslavljala trideseta obljetnica ukazanja, dok je broj svećenika koji su koncelebrirali i slavili mise u Međugorju rekordan od kada se vode ove statistike, javlja Radio Mir Međugorje.

U godini pred nama također se u Međugorju očekuje veliki broj hodočasnika, a pridonijet će tome sigurno i Nota “Kraljica Mira” o duhovnom iskustvu Međugorja Dikasterija za nauk vjere.

Statistički podaci o Međugorju bili su tema i konferencije za novinare o duhovnom iskustvu Međugorja održane 19. rujna 2024. godine u Tiskovnom uredu Svete Stolice na kojoj je objavljeno kako je Međugorje dobilo status “Nihil obstat”, a na njih se osvrnuo ravnatelj uredništva Dikasterija za komunikaciju Andrea Tornielli.

”Bez obzira na različite procjene, sa sigurnošću se može reći da je Međugorje jedno od najposjećenijih marijanskih mjesta, unatoč problemima s prometom, jer do njega nije lako doći. To je ujedno jedan fenomen i jedna pobožnost raširena po cijelom svijetu, među mnogima koji nemaju priliku tamo hodočastiti.

Dva su zanimljiva statistička podatka. Prvi se odnosi na broj podijeljenih pričesti u župi i u mjestima vezanim uz ukazanje, kojih je od siječnja 1985. do lipnja 2024. bilo 47 413 740. Dok je broj svećenika koji su koncelebrirali u Međugorju od prosinca 1986. do lipnja 2024. godine bio 1 060 799. Budući da se mnogi svećenici koji odu u Međugorje obično tamo i vraćaju, a u taj broj od milijun svećenika ulazi i broj koncelebranata podijeljen po mjesecima u tom vremenskom razdoblju koje sam naveo, po svoj prilici mnogo je onih koji su više puta prebrojani”, kazao je Tornielli pa iznio i rezultate jedne znanstvene studije o tome zašto hodočasnici dolaze u Međugorje.

”Ovo su razlozi koji motiviraju hodočasnike: za njih 38 posto traženje duhovne utjehe, za njih 23 posto traženje zahvale za sebe ili druge, za njih 11,7 posto zahvalnost za primljene milosti, za njih oko 17 posto zbog potrebe za doticaja sa svetim odnosno njih 15 posto zbog poziva. Onih koji su to učinili jednostavno iz znatiželje je svega 5,6 posto.

Hodočasnici su vjernici koji na vrh svojih idealnih prioriteta stavljaju one vezane uz zadovoljenje potreba drugih (53,3 posto) te obranu i poštivanje života u svim njegovim oblicima (51,4 posto)”, dio je podataka koje je iznio Tornielli, uz naglasak kako ”velika većina onih koji se vrate u Međugorje primjećuju promjenu u svom životu”.

Apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje, nadbiskup Aldo Cavalli, jednom prilikom se u intervju za Radiopostaju Mir Međugorje osvrnuo na svoj susret s papom Franjom, kojemu je govorio o razlozima dolaska tolikog broja hodočasnika u Međugorje.

”Kada sam ga susreo (16. siječnja 2023. op. a.) pitao me kakav je moj život u Međugorju i kakav je život u Međugorju inače? Predstavio sam Svetome Ocu ono što sam tijekom jedne godine ovdje vidio. Rekao sam Svetome Ocu da osobe dolaze iz cijelog svijeta i to s jednim jedinim ciljem, a to je da bi molili, molili, molili. U ovome mjestu osobe susreću milost, a milost susreće osobe koje tu dolaze i onda se one uzdižu, ponovno ulaze u jedan novi život, život koji se mijenja. I jednostavno zapečate ovu želju za obraćenjem u sakramentu pomirenja. Djevica Marija je vrlo nazočna u ovom mjestu. Papa je bio zadovoljan, jako zadovoljan činjenicom da se u ovom mjestu moli, moli i moli”, kazao je nadbiskup Cavalli.

www.abcportal.info

Continue Reading

EKONOMIJA

Iz rukopisa ministrice financija Županije Središnja Bosna Mirjane Plavčić “Potpisan Ugovor o kreditnom zaduženju Županije Središnja Bosna vrijedan 15 milijuna KM

Published

on

U Ministarstvu financija Županije Središnja Bosna u Travniku, 21. kolovoza 2025. godine, potpisan je Ugovor o kreditnom zaduženju između Union banke d.d. Sarajevo, koju su zastupali Vedran Hadžiahmetović i Leon Begić, te Ministarstva financija Županije Središnja Bosna, koje je zastupala ministrica financija Mirjana Plavčić.

Odobrenim dugoročnim kreditom u iznosu od 15.000.000,00 KM financirat će se kapitalne investicije od posebnog značaja za Županiju Središnja Bosna i njezine lokalne zajednice. Riječ je o projektima koji uključuju nabavke, izgradnju i rekonstrukciju infrastrukturnih i građevinskih objekata, a koji će doprinijeti daljnjem razvoju i unaprjeđenju kvalitete života građana.
Ovaj iznos predstavlja prvu fazu realizacije ukupnog kreditnog zaduženja od 40.000.000,00 KM, kojim će se u narednom razdoblju osigurati dodatna sredstva za provedbu najvažnijih projekata u županiji i općinama.
Sredstva će biti operativna odmah po otvaranju namjenskog računa, čime će se osigurati uredno izmirenje obveza po već realiziranim projektima.
MIRJANA PLAVČIĆ PONOVNO IZABRANA ZA PREDSJEDNICU OO HDZ-a BiH BUSOVAČA – Centralna.ba
                                               Mirjana Plavčić   Predsjednica  HDZ-BIH Busovača
     

Continue Reading

EKONOMIJA

Sin Hrvatice i Crnogorca zaslužan je što je Aljska postala amarička savezna država

Published

on

Aljaska, najveća i najmlađa američka savezna država, ima iznenađujuću poveznicu s Balkanom. Iako je njezino simboličko i povijesno značenje za Rusiju i Ameriku dobro poznato, manje se zna da je jedan od ključnih političara zaslužnih za njezin status 49. zvjezdice na američkoj zastavi bio sin Hrvatice i Crnogorca, piše BBC na srpskom.

Mike E. Stepovich bio je sin ribara Marka Stijepovića, koji je krajem 19. stoljeća stigao u Ameriku iz Risna, primorskog gradića u Crnoj Gori. Njegova majka Olga bila je iz obitelji koja je emigrirala iz Hrvatske. Poput tisuća drugih pustolova, tragača za zlatom i osiromašenih Europljana, i Marko je na prijelazu stoljeća potražio novi početak na Aljasci, teritoriju bogatom naftom, plinom i plemenitim metalima.

Na Aljasku je stigao 1892. godine. Ribarenje je zamijenio rudarskim pijukom, nastanio se u Fairbanksu i prezime Stijepović promijenio u Stepovich. Ondje se oženio Olgom Bart iz Hrvatske i dobio sina Mikea. Iako je kao samouki rudar stekao nadimak “Mudri Mike”, obitelj mu se raspala – razveo se od Olge, koja je sa šestomjesečnim sinom otišla u Oregon.

Uspon u politici

Mike mlađi diplomirao je pravo, a nakon službe u američkoj mornarici tijekom Drugog svjetskog rata, vratio se 1948. u rodni Fairbanks, gdje je ubrzo imenovan gradskim tužiteljem. U politiku je ušao 1950. kao republikanac, prvo kao zastupnik u Zastupničkom domu Aljaske, a zatim i kao senator.

Njegov glavni politički cilj bio je jasan: osigurati da njegova rodna Aljaska, tada još samo teritorij, dobije status savezne države. Borio se protiv povećanja poreza na rudarstvo i ribolov, a zbog svoje opuštenosti i ležernog ponašanja bio je cijenjen čak i među političkim neistomišljenicima. “On je dobar momak, sviđa mi se Mike”, rekao je tadašnji demokratski zastupnik E. L. Bartlett.

Guverner s misijom

Predsjednik Dwight D. Eisenhower imenovao ga je 1957. guvernerom teritorija Aljaske. U to vrijeme, mnogi stanovnici Aljaske protivili su se statusu savezne države, a ni Bijela kuća nije vidjela veliku korist od uključivanja ogromnog i slabo naseljenog teritorija u savezne institucije.

No, Stepovich nije odustajao. Uz podršku republikanaca u Senatu i Kongresu te zeleno svjetlo samog Eisenhowera, njegova “uporna, ali topla diplomacija urodila je plodom”, kako je pisao časopis Time. Zastupnički dom je 9. lipnja 1958. usvojio zakon o državnosti Aljaske.

“Odlično, odlično. Vrlo sam sretan zbog naroda Aljaske”, izjavio je tada ushićeni 39-godišnji Stepovich. Nakon što je zakon potvrdio i Senat, novine u Fairbanksu objavile su slavni naslov: “We are in” (Ušli smo). Čak su i starosjedilački narodi bili zadovoljni. “To je dobro. Bit ću presretan kada prvi put budem glasao za predsjednika”, citirao je magazin Time Eskima Olivera Amuaka.

U siječnju 1959. Eisenhower je i službeno potpisao zakon, a na povijesnoj fotografiji s ceremonije vidi se ozareni Stepovich kako s predsjednikom ponosno drži primjerak novina. Nakon što je Aljaska postala savezna država, funkcija guvernera teritorija je ukinuta, a Stepovich je izgubio u utrci za mjesto u američkom Senatu.

Obitelj i balkansko nasljeđe

U braku sa suprugom Matildom, također podrijetlom iz Hrvatske, Stepovich je imao trinaestero djece. Svi su pohađali lokalne katoličke škole, a o novcu i disciplini u kući raspravljalo se na hrvatskom. “Tada bismo znali da nešto nije u redu”, prisjetio se njegov sin Nick.

Kada je 1957. imenovan guvernerom, obitelj se preselila u vilu gdje ih je u garaži dočekala crna limuzina s registarskom pločicom na kojoj je bio samo broj 1. “Natjerat ću djecu da nacrtaju još nekoliko. Zamislite me u automobilu s registarskom pločicom broj 1”, našalio se tada u intervjuu za New York Times.

Jedna od Stepovichevih kćeri, Nada, udala se za legendu NBA košarke Johna Stocktona. Njihov sin David Stockton također je košarkaš, a jedno je vrijeme igrao i za zagrebačku Cedevitu. “U obitelji moje majke ima više verzija o našem podrijetlu. Ne zna se precizno je li ono hrvatsko, srpsko ili, najvjerojatnije, crnogorsko. Imam želju o tome saznati nešto više i mnogo bih volio posjetiti Crnu Goru jednog dana”, prenijeli su mediji Stocktonovu izjavu.

Oproštaj od pionira Aljaske

Mike Stepovich preminuo je 14. veljače 2014. godine. Na oproštaju u katedrali u Fairbanksu okupilo se oko 500 ljudi kako bi odali počast “pioniru Aljaske i obiteljskom čovjeku”. “Cijela naša obitelj je preplavljena ljubavlju i podrškom s Aljaske. Fairbanks je bio njegov rodni grad, ovdje je podigao obitelj”, rekao je tada njegov sin Nick./HMS/

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

EKONOMIJA

Dodik: Pozivam Hrvate da ostanemo u bloku za izvorni Dayton

Published

on

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u intervjuu za Banjaluka.net kako Bošnjaci računaju na podršku stranaca, no kada im ta podrška izostane, Hrvati bi, smatra Dodik, trebali ostati dosljedni izvornom Daytonskom sporazumu.

„Mi smo lojalisti, poštujemo Ustav i nećemo otići dalje od toga“, poručio je Dodik.

Poziv na ustavni dijalog

U nastavku razgovora Dodik naglašava važnost poštivanja Ustava i potrebu da se jasno razgraniči što je ustavno, a što nije. Pozvao je na dijalog svih političkih aktera:

„Pozivam da se sjedne i kaže: ‘Ovo je ustavno, ovo nije ustavno. Hajde da vidimo što ćemo s ovim što nije ustavno.’“

Smatra kako su protivnici njegove politike fokusirani na diskvalifikaciju Republike Srpske i njezinih predstavnika, umjesto da ponude rješenja.

Izbori i izborna tehnologija

Dodik je komentirao i nadolazeće izbore, navodeći da će odluku o načinu njihova provođenja donijeti vlasti u RS-u:

„Vidjet ćemo kako ćemo izaći na izbore, ima vremena za to. Tragamo za zemljama koje bi podržale naše izbore i rekle da su legitimni.“

Kritizirao je Centralnu izbornu komisiju (CIK) i tehnologije koje se nameću iz Sarajeva, naglašavajući zabrinutost zbog moguće manipulacije:

„To je priprema najveće moguće krađe u tom pogledu.“

Opozicija i zajednički stavovi

Govoreći o opoziciji u RS-u, Dodik je istaknuo kako ih doživljava kao političke suparnike, ali žali zbog nedostatka ozbiljnog društvenog dijaloga:

„Žao mi je što između opozicije i nas u vlasti nema ozbiljnog društvenog dijaloga.“

Smatra kako bi određena pitanja trebala ujediniti sve političke aktere unutar RS-a, osobito kada je riječ o očuvanju načina života i sigurnosti.

O migracijama i destabilizaciji Europe

Dodik je komentirao i stanje u zapadnim društvima, optužujući migrantske procese za destabilizaciju:

„Migrantski proces je srušio EU, ozbiljne europske zemlje, a oni misle da to nije nikakva opasnost za nas.“

Najava kandidature i političko nasljeđe

Potvrdio je da će se kandidirati na sljedećim općim izborima, ističući što smatra svojim postignućima:

„U Republici Srpskoj iza mene ostaje sređen bolnički sustav, sustav financija, mirovina, investicija koje stalno rastu.“

Dodik je dodao kako će, ukoliko izgubi izbore, napustiti politiku, ali i da zasad ne očekuje poraz:

„Po mojoj nekoj procjeni, pošto se ova opozicija neće još stabilizirati, za jedno desetak godina možda odem iz politike.“

Za kraj je naglasio kako mu je cilj izgraditi stranku sposobnu za uspjeh i bez njegovog vodstva.

„To će biti moja najveća životna i politička pobjeda.“

Vrisak.info

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba