Connect with us

KULTURA

Z. Kramarić: Antifašizam kao politička kulisa. Što nam je zapravo poručio današnji „marš protiv fašizma“?

Published

on

 

Kolumne Vijesti

Kada transparenti pozivaju na „ukidanje država i nacija“, na jezični unitarizam te na imaginarne balkanske integracije, tada je jasno da je meta prosvjeda – Hrvatska kao politička zajednica.

Današnji prosvjed nazvan „marš protiv fašizma“ ponovno je otvorio vječnu raspravu o tome što uopće znači biti antifašist u Hrvatskoj danas, u zemlji koja je demokratska, pluralna i ustavno antitotalitarna. U društvu u kojem su manjine zakonski dobro zaštićene, gdje ne postoji sustavna represija ni prema jednom etničkom, jezičnom ili političkom kolektivu, teško je govoriti o postojanju fašizma u bilo kojem ozbiljnom smislu te riječi. Pa ipak, ovaj se skup predstavljao kao odgovor na tobožnju „fašizaciju društva“.

Pritom su najveću pozornost privukli – ne govori, nego transparenti. I upravo su ti transparenti jasno razotkrili nešto što se u javnosti predugo prešućuje: ovo nije bio antifašistički skup, nego politički i ideološki antihrvatski performans, zamaskiran u moralno nesporan pojam antifašizma.

photo 2025 11 30 17 16 12
  1. Razjašnjenje osnovnih pojmova: fašizam, antifašizam i zloporaba povijesti

Fašizam je u političkoj teoriji prilično precizan pojam: autoritarizam, kult vođe, ukidanje pluralizma, nasilni nacionalizam i progon unutarnjeg neprijatelja. Hrvatska s takvim pojavama nema nikakve veze. Politička polarizacija i medijski sukobi, koliko god neugodni, nisu fašizam. Slobodni izbori, mnoštvo stranaka, kritički mediji i autonomne institucije stoje kao nepobitna činjenica.

Antifašizam je, povijesno, bio plemenita koalicija protiv nacističkog zla. Ali s vremenom se pretvorio u neupitnu moralnu legitimaciju, često korištenu kako bi se prikrili drugi politički ciljevi. Churchillova opaska kako će „budući antifašisti zapravo biti fašisti“ nije proročanstvo, nego upozorenje: kada se antifašizam pretvori u pretekst za delegitimiranje države, identiteta i pluralizma, on gubi svoj moralni sadržaj. Danas svjedočimo upravo tomu: antifašizam kao retorički štit za radikalnu ideološku agendu.

  • Transparenti koji govore više od govornika “Balkanska federacija – bez država i nacija”

Ovaj slogan nije antifašistički. On je u temelju antiustavni i antihrvatski. Zagovaranje ukidanja država i nacija – uključujući hrvatsku – nije kritika autoritarizma, nego ideološki napad na nacionalnu samobitnost i političku suverenost. Takve parole pripadaju istrošenim revolucionarnim fantazijama 20. stoljeća, ne stvarnosti 2020-ih u kojoj Hrvatska kao stabilna članica EU-a i NATO-a upravo zahvaljujući svojoj državnosti sudjeluje u europskoj sigurnosnoj i političkoj arhitekturi.

Zanimljivo je da organizatori nisu ponudili nikakvo objašnjenje što bi ta „Balkanska federacija“ trebala biti. EU? Nova Jugoslavija? Anarhistički projekt bez institucija? Ako je ideja neobjašnjiva, ali emocionalno nabijena, onda je njezin cilj očit: pogađati identitetsku točku Hrvatske, ne boriti se protiv bilo kakvog fašizma.

photo 2025 11 30 17 16 11

foto: fb

“Jedan jezik – jedna borba”

Ovaj transparent zapanjuje ignoriranjem temeljnih lingvističkih i političkih činjenica. Hrvatski i srpski su – bez obzira na srodnost – odavno dva standardizirana politička jezika. Nije na aktivistima da poništavaju realnost na kojoj počiva suvremena hrvatska kulturna i nacionalna samobitnost. Ovakvi slogani neugodno podsjećaju na staru jugoslavensku matricu jezičnog unitarizma. Ako je to „borba“, onda se postavlja jednostavno pitanje: protiv koga? Protiv hrvatskog jezika? Protiv identiteta? Protiv države? To nema nikakve, ama baš nikakve veze s borbom protiv fašizma. Ima isključivo veze s politizacijom jezične politike.

Korištenje ćirilice

Ćirilica je u Hrvatskoj legitimno i ustavno zaštićeno pismo. Ali kada se upotrebljava kao politički rekvizit, a ne kao kulturni simbol, jasno je da joj se daje funkcija provokacije, a ne dijaloga. Ako se želi štititi prava Srba u Hrvatskoj, to je dobro i potrebno. No korištenje pisma kao poluge političke provokacije ne doprinosi civilnom razgovoru.

photo 2025 11 30 17 02 22
  • Gdje je ovdje fašizam? A gdje je ugroženost manjina?

Tvrdnja da su Srbi ili bilo koja druga manjina u Hrvatskoj sustavno ugroženi jednostavno ne stoji. Pravna zaštita manjina u Hrvatskoj među najvišima je u Europi, od političke zastupljenosti do kulturne autonomije. Postoje incidenti, ponekad i govor mržnje, ali to nisu obrasci državne politike, nego marginalni ispadi koje institucije načelno sankcioniraju. Stoga ostaje ključno pitanje: protiv čega su danas prosvjedovali? Protiv fašizma, ili protiv Hrvatske kao političke zajednice? Transparenti daju vrlo jasan odgovor.

  • Pacifizam i politički luksuz

U svijetu obilježenom agresijom Rusije na Ukrajinu i globalnom nestabilnošću, pacifizam kao apstraktni moralni stav ostaje plemenit, ali politički nedostatan. Hrvatska, kao i cijela Europa, ne živi u ideološkoj utopiji nego u realnoj sigurnosnoj arhitekturi. Antifašizam lišen političkog realizma pretvara se u retoričku gestu – i ni u što više.

  • Ecov “ur-fašizam” i hrvatska stvarnost

Ako se na Hrvatsku primijene kriteriji Umberta Eca, može se govoriti o društvenim tenzijama, oštroj retorici i ponekom radikalnom ekscesu. Ali ne postoje indikatori ur-fašizma u institucijama, zakonima ili dominantnim političkim praksama. Hrvatska nije totalitarna, nije autoritarna, nije jednoumna. Drugim riječima: proglašavati Hrvatsku fašističkom je ne samo intelektualno neodgovorno, nego i moralno uvredljivo prema svim građanima koji su sudjelovali u stvaranju njezine demokratske budućnosti.

  • Zaključak: antifašizam kao politički kostim

Ono što smo danas vidjeli nije bio prosvjed protiv fašizma – jer fašizma u Hrvatskoj nema. Vidjeli smo politički ritual koji se služi antifašističkim simbolima kako bi prikrio potpuno drugu agendu: ideološko osporavanje hrvatske državnosti, nacionalnog identiteta i jezične samobitnosti. Kada transparenti pozivaju na „ukidanje država i nacija“, na jezični unitarizam te na imaginarne balkanske integracije, tada je jasno da je meta prosvjeda – Hrvatska kao politička zajednica. A to nema nikakve veze s antifašizmom. To ima veze s antihrvatstvom, koje se pokušava legitimirati moralnim autoritetom antifašističke baštine. Upravo zato se o ovakvim događajima mora govoriti jasno, bez straha i bez zadrške. To nije obrana Hrvatske od kritike – nego obrana istine od manipulacije.

 

 

Continue Reading

KULTURA

Jagoda Savic….Od kad te nema…

Published

on

 

Ja ne mirisem na jorgovane kraj puta
ne trazim gnezda na medji izmedju livada.
Ne drzim goluzdravog ptica dok majka ne dodje
Ne sanjam..

Od kad te nema ,sve price stoje
da ih nekada ponovo ispricam.
Da zasuzim
Da pokleknem..

Ja zivim dan za danom
Napuklih srcanih zalizaka
I ruka praznih
sto bi da opet zalutaju u tvoju nevinost prstiju..

Ako dodjes u san
radost ce mi obasjati srce
osmeh ce ukrasiti lice a usne prosaptati
,,Hvala ti Boze .”

 

Continue Reading

KULTURA

Znate li da Podastrana u Ljubotićima skriva tri tisućljeća povijesti? Pročitajte priču

Published

on

Znate li da Podastrana u Ljubotićima skriva tri tisućljeća povijesti? Pročitajte priču

Znate li da Podastrana u Ljubotićima skriva tri tisućljeća povijesti? Pročitajte priču

Rijetko koji zaselak u Širokom Brijegu na tako malom prostoru okuplja toliko povijesnih slojeva kao Podastrana u Ljubotićima. Između kanjona rijeke Ugrovače i brdskih obronaka nižu se tragovi života stari više od tri tisućljeća.

Od prapovijesne gradine, preko srednjovjekovnih stećaka, do skrovitoga franjevačkog misišta na kojem se, u doba osmanske vlasti, vjera čuvala pod otvorenim nebom – sve to nudi Podastrana.

Živopisne priče

U nedjelju, 7. prosinca 2025., lokalitete je za Josipa Bošnjaka predstavljao Miljenko Mićo Brekalo, dragovoljac i veteran Domovinskog rata. On je 1997. podigao zavjetnu kapelicu na Kruškovcu i obnovio tradiciju koja seže stoljećima unatrag.

Kruškovac, svetište iznad Ljubotića, u predaji se spominje kao tajno utočište franjevaca i mjesto bogoslužja za vjernike Ljubotića i okolnih sela. Sačuvana su i svjedočanstva da je na grobištu obavljeno krštenje u vrijeme kada crkvene građevine nisu bile dopuštene, pa je lokalitet funkcionirao kao “župna crkva” u šumi i kamenu.

Isječak sa označenim vjerojatnim prostorom utvrđenog naselja -Gradine (Google Earth)

Živopisne priče preživjele su do danas: govori se o konjima potkovanim “naopačke” kako bi progonitelje naveli u krivom smjeru, kao i o fratru-mučeniku pokopanom na mjestu koje su vjernici zvali “Biskupov grob”.

Vrijedni povijesni tragovi

Ime Kruškovac veže se i uz predaju o devet krušaka poredanih “kao po koncu”.

Svake treće nedjelje u srpnju ondje se služi misa “na kamenu”, uz mnoštvo vjernika, a u tijeku je i gradnja veće kapele.

Pogled na bedem gradine

 

Stotinjak metara iznad svetišta uzdiže se jedna od najvećih gradina zapadne Hercegovine. U Arheološkom leksikonu BiH (1988.) evidentirana je kao prahistorijska gradina nad Ugrovačom, s ostacima suhozida dugima oko 100 metara i nalazima keramike iz brončanog i željeznog doba. Klisure s tri strane i bedem na četvrtoj zatvaraju plato veći od 25.000 četvornih metara.

Stara legenda

Prema Kruškovcu vodi cesta s devet oštrih “bogna”, građena u vrijeme stare Jugoslavije, koja spaja Ljubotiće s Crnim Lokvama, a na jednom zavoju stoji stari kameni križ.

Cesta s devet oštrih “bogna”

Uz taj križ veže se legenda o svatovima u bijegu nakon sukoba s Agom Lasicom i o jami u koju su, prema predaji, bačeni progonjeni ljudi.

U polju prema groblju Sunčenjak nalaze se tri skupine stećaka:

  • Crtanica (tri sanduka s bordurama, viticama, simbolima i figuralnim prizorima),
  • Kravarica (19 stećaka)
  • Vrt/Križ (četiri primjerka, među njima i križ, kasnije pomaknuti na jednu hrpu).

Nekoliko stotina metara istočno, na lokalitetu Bila njiva, oko stoljetnog hrasta leži četrdesetak skromnih kamenih grobova – bez natpisa i ukrasa – za koje se smatra da potječu iz najtežih godina osmanskih progona.

Ukrašeni stećak na nalazištu Crtanica

Podastrana je rijedak mozaik kontinuiteta života, ali i prostor pod pritiskom: kamenolomi se približavaju gradinama, solarni paneli niču na zemljištu koje skriva nekropole, a infrastruktura se često gradi bez arheoloških istraživanja.

Stručna zaštita i turistička valorizacija – staze, table i vođeni obilasci – mogli bi ovu baštinu pretvoriti u vrijednost koja se čuva, umjesto u priču koja nestaje.

Cijelu priču pronađite ovdje.

(www.jabuka.tv | Foto: Josip Bošnjak)

 

 

Continue Reading

EKONOMIJA

FOTO BUHAČ SA SORECOM I VELEPOSLANICIMA EU: Županije ključne u provođenju Reformske agende

Published

on

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač susrela se danas, u zgradi Vlade, s posebnim predstavnikom Europske unije u BiH veleposlanikom Luigijem Sorecom i veleposlanicima pet država članica EU-a: veleposlanicom Češke NJ.E. Janom K. Lolić Šindelkovom, veleposlanikom Irske Nj.E. Adrianom Farrellom, veleposlanicom Italije NJ.E. Sarah Eti Castellani, veleposlanikom Slovenije NJ.E. Damijanom Sedarom i veleposlanicom Švedske Helenom Lagerlöf.

Premda je sastanak, kao prvi susret predsjednice Buhač s veleposlanikom Sorecom, imao nastupni karakter, otvoreno je nekoliko bitnih tema, s naglaskom na euroatlantski put BiH i usvajanje Reformske agende odnosno ulogu županija u tomu procesu. Predsjednica je veleposlanike izvijestila o najbitnijim postignućima Vlade HNŽ kroz proteklo dvogodišnje razdoblje, posebno im zahvalivši na potpori koju su njihove zemlje, zajedno s Republikom Hrvatskom, pružile HNŽ-u u ključnim trenucima žurnoga odgovora na tragičnu prirodnu nepogodu koja je lani pogodila Konjic, Jablanicu i sjeverni prostor Mostara. Ocijenila je kako je susret bio prigodom još jednom potvrditi nedvojbenu opredijeljenost županijske izvršne vlasti da, u sklopu svojih mjerodavnosti, aktivno sudjeluje i pruži punu potporu europskomu putu BiH.

– Taj put nema alternativu, ali mora biti zasnovan na načelima zaštite ustavima utvrđenih mjerodavnosti svake od razina vlasti. Na svima nama je odgovornost ne propustiti prigodu koja nam se ukazala odlukom o otvaranju pregovora. Svi uključeni u te procese dijelimo odgovornost da, kroz dijalog, konsenzus i poštivanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, dajemo puni doprinos našemu putu ka pridruživanju obitelji europskih zemalja – komentirala je Buhač, dodavši kako su dio razgovora posvetili iznimnim vijestima o službenomu odobravanju Reformske agende BiH, čime je potvrđeno da dokument koji je dostavilo Vijeće ministara ispunjava ključne preduvjete, a što otvara mogućnost korištenja više od 950 milijuna eura koji su namijenjeni za reforme i rast.

– Ta ćemo sredstva moći koristiti isključivo ako uspješno provodimo reformske mjere koje podrazumijevaju temeljne političke promjene, jačanje institucija, kao i socio-gospodarske reforme uz kontinuiranu suradnju s Europskom komisijom. Ono što zabrinjava jest činjenica da je, prema posljednjemu izvješću Europske komisije o proširenju, BiH nažalost u skupini zemalja koje nisu napravile ozbiljan korak na putu prema EU. Zato ponavljam kako je na svima nama odgovornost naše obveze shvatiti krajnje ozbiljno i posvećeno raditi na njihovu ispunjavanju, ulažući svoj maksimum, svatko unutar svojega djelokruga i svoje razine vlasti. Svjesna sam, a to je potvrđeno i danas, da u Izaslanstvu Europske unije u BiH i veleposlanicima naših prijateljskih zemalja imamo snažne partnere posvećene pružanju pune potpore BiH i narodima u njoj za što brži ulazak u europsku obitelj, gdje je ovoj državi prirodno mjesto – snažna je poruka predsjednice Vlade HNŽ.

U obraćanju novinarima, veleposlanik Soreca istaknuo je kako je ovo njegov drugi službeni boravak u Mostaru, te kako je s nekoliko veleposlanika Europske unije boravio u Mostaru i u svibnju na obilježavanju Dana Europe. Istaknuo je kako je s predsjednicom Vlade imao konstruktivan sastanak na kojemu je razgovarano o nizu tema koje su bitne ne samo za građane HNŽ-a nego i šire.

Također je bilo govora o ulozi županija u svezi s procesom integriranja u kojemu sve razine vlasti državna, entitetska i županijska imaju svoju ulogu, ali kako je u tom procesu, kada se pregovori i formalno otvore, više od 70 % poslova na nižim razinama vlasti.
Kazao je kako Europska unija i sve njezine članice nastavljaju pružati neupitnu potporu ne samo ovoj županiji nego i svim drugim županijama, kao i entitetima i Bosni i Hercegovini u cijelosti na njezinu ubrzanom putu ka Europskoj uniji.

Posebna tema razgovora bila je Reformska agenda koju je protekli tjedan odobrila Europska komisija, a koja predstavlja jedan ključan alat i županijama da mogu provesti potrebne reforme s ciljem dobrobiti za sve građane.

Pozdravio je i napore Vlade koje čini kada je u pitanju digitalizacija javne uprave, reforma obrazovanja i zelena tranzicija dodavši kako na tom putu Europska unija može puno pomoći, ne samo financijski nego i politički.

Također je razgovarano o društvenoj koheziji i snažnijoj suradnji županija, osobito u smislu nastavka pomoći nedavno stradalim područjima od poplava, istaknuvši kako je Europska unija već pružila značajnu potporu svim stradalim područjima, ali i najavio dodatna sredstva koja će u iznosu od 46 milijuna eura biti osigurana iz Fonda solidarnosti. Izrazio je nadu kako će njihovu konkretnu realizaciju na terenu vidjeti u što skorijem roku.

Veleposlanik se osvrnuo i na sastanak koji je imao sa studentima sa SUM-a, kazavši kako ga je taj razgovor uvjerio da mladi ljudi svoju budućnost vide u Europskoj uniji.

Na kraju je još jednom podvukao kako BiH u svim zemljama EU-a ima neupitnu potporu, ali kako je potrebno da u tomu procesu sve razine vlasti daju svoj puni doprinos. /HMS/

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba