Connect with us

KULTURA

Široki Brijeg čuva legendu: Teutin ljetnikovac u Borku

Published

on

Znate li da se u kanjonu rijeke Lištice kod Širokog Brijega u Borku kriju ostatci utvrde i/ili grada koji bi mogli biti povezani sa kraljevskim ljetnikovcem ilirske kraljice Teute iz 3. stoljeća prije Krista?

Zanimljivi su toponimi “Borak” i “Lištica” u ovom kontekstu. U prijašnjoj objavi o krčmi Jose Naletilića (Pravčevića) iz 1864. u Borku spominje se: “…pojavio se jedan dan u mjestu Borak, kod rijeke Lištice nedaleko našeg samostana…”, piše stranica www.bosnjakovo-brdo.info.

Autor, neimenovani franjevac, naziva Borak mjestom, a ne kanjonom kako ga danas zovemo. 30-ak godina poslije, Iz popisa stanovništva saznajemo da u okolici postoje mjesta Lise, Cigansko brdo, Čavarevo brdo, Oklaji i naravno rijeka Lištica koja se na kartama spominje i puno ranije.. Dok većina naziva odgovara slavenskoj mitološkoj toponimiji, “Borak” odudara zbog neobičnog sufiksa -ak.

Etimološka analiza

Riječ “Borak” potencijalno može imati grčki korijen od Borej (grčki Βορέας, Boreas) – bog sjevernog vjetra i sjeverne strane svijeta, koji se dolaskom Slavena možda izmjenio u Borak, dok je grčki utjecaj na Iliriju povijesno dokumentiran.

Međutim, Borak odgovara i mjestu gdje se “bori”, što bi potkrepljivalo teoriju slavenskog rituala između brda svjetla (Svarovo brdo) i brda tame (Cigansko brdo) s kanjonom Borak kao prirodnim amfiteatrom gdje bi se izvodile borbe u čast slavenskim božanstvima.

Kroz kanjon protječe rijeka Lištica koja je dala ime starom naselju Lise. Etimologija naziva možda leži u lisici – simbolu mudrosti u slavenskom folkloru, u mnogim slavenskim jezicima (uključujući staroslavenski i praslavenski), riječ za lisicu je “lisa”, “líska”, “líška”, “lisica”. Drugo tumačenje je da proizlazi iz riječi “lišće”, gdje je Lištica umanjenica, odnosno “riječica koja teče među lišćem”.

Bez obzira na izvorište, oba tumačenja vode ka istoj simbolici: spajanje vode, šume i mudre životinje stvara idealnu pozornicu za slavenska vjerovanja o prirodnim duhovima – vilama, vodnjacima i mavkama.

Predaja govori da se tu nalazio i “Teutin ljetinkovac”, sveto mjesto ilirske kraljice koja je u narodnoj tradiciji ostala kao simbol ženske odvažnosti i mudrosti.

Priče o vilama na ovom prostoru prenosile su se generacijama – moj djed je prepričavao kako je njegova baka Šaravanjka iz Crnča (rođena 1880.) još u prvoj polovici 20. stoljeća plašila djecu legendama o vilama koje bi dolazile noću na Ćavarovo i Bošnjakovo brdo.

Vrlo je vjerojatno da su Slaveni koji su u 7. i 8. stoljeću naseljavali ovo područje, poštujući lokalnu tradiciju i predaju, prepoznali svetost ovog mjesta te mu dali ime koje odražava njegovu duboku simboliku – spajajući tako svoje razumijevanje prirodnih sila s već postojećim kultom mudrosti i ženske snage.

Rijeka Lištica tako simbolički povezuje dva vremenska sloja: ilirsku kraljicu Teutu i slavenske vile – obje mudre ženske figure koje čuvaju tajne prirode i vode.

Teuta – povijesna činjenica koju nazivaju legendom

Teuta nije bila samo legenda – bila je jedna od najmoćnijih vladarki jadransko-balkanskog prostora u antičko doba. Grčki povjesničar Polibije (200-118. pr. Kr.) detaljno je opisao njezinu vladavinu u svom djelu “Historije”, kao i rimski pisac Apijan i Kasije Dion.

Nakon smrti svoga muža kralja Agrona 231. pr. Kr., preuzela je vlast nad Ilirskim kraljevstvom i uspješno upravljala jednim od najjačih kraljevstava u regiji.

Rimljani su je smatrali dovoljno opasnom da joj objave rat što je dovelo do prvih Ilirskih ratova (229. pr. Kr.)

Legenda o ljetnikovcu

Prema lokalnim predajama iz Širokog Brijega, Agron je dao sagraditi ljetnikovac u mjestu zvanom Borak, iznad vrela Lištice, očaran ljepotom toga kraja. Teuta je navodno često boravila u ovoj “oazi mira” daleko od državničkih briga.

Legenda kaže kako je kraljica, nakon poraza od Rimljana i izdaje svojih vojskovođa, povukla se u ovaj ljetnikovac gdje je dočekala svoje posljednje dane. Prije smrti, proklela je sve buduće vojske koje bi remetile mir toga svetog mjesta.

Čudo kontinuiteta kroz 22 stoljeća

Nevjerojatno je da se takva legenda, ali i brojne druge na području Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore o Teuti, sačuvala preko 2200 godina! To svjedoči o dubokoj ukorijenjenosti ilirske tradicije i snazi tog identiteta koji se u pričama nevjerojatno i danas sačuvao.

Ovakva postojanost usmenih predaja kroz stoljeća govori o važnosti koju su Iliri imali za lokalno stanovništvo – njihov utjecaj je bio toliko snažan da se tradicija prenijela kroz sve naknadne civilizacije: rimsku, bizantsku, slavensku, osmansku…

Prokletstvo koje čuva

Zanimljivo je da kroz povijest nijedna vojska – ni Turci koji su inače gradili utvrde uz sva vrela – nisu se nastanili u Borku. Možda zbog Teutine kletve, a možda zbog prirodne nedostupnosti tog kraja.

Međutim treba uzeti u obzir i da Osmanlije vjerojatno i nisu trebali graditi novu utvrdu, s obzirom da je Kruševac već bio na odličnoj lokaciji, pokrivajući put iz Duvna prema Mostaru te put sjeverno prema planini Čabulja.

Danas se na brežuljku iznad Lištice nalaze ostatci srednjovjekovne utvrde (Kruševac) koju su Turci osvojili 1477. godine, ali arheolozi pretpostavljaju da počiva na temeljima starije, možda i ilirske utvrde ili gradine.

U neposrednoj blizini, postoje ostaci gradine iz brončanog i željeznog doba koji su službeno registrirani u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine.

Ispod te gradine koja se naziva i “Gornji grad” postoji i “Donji grad”, neposredno iznad Lončarevih mlinica koji je prije nešto više od 10 godina otkrio geolog Goran Glamuzina, poznati istraživač ilirske baštine u Hercegovini.

Je li to stvarno bio Teutin ljetnikovac?

Povijest se prepliće s legendom, ali ljepota ovog kraja i danas oduzima dah kao što je nekad očarala ilirsku kraljicu.

Arheološki nalazi

  • Srednjovjekovni grad u Borku – ostaci tvrđave iznad vrela Lištice
  • Arheološka istraživanja (1974-76) potvrdila srednjovjekovni sloj
  • Lokalne predaje o Teuti žive i danas

POVIJESNI IZVORI

O kraljici Teuti:

  • Polibije (c. 200-118 pr. Kr.): “Historije”, Knjiga II – primarni antički izvor
  • Apijan Aleksandrijski (2. st.): “Ilirski ratovi”
  • Kasije Dion (c. 155-235.): “Rimska povijest”

O legendama:

  • Marko Dragić: “Hrvatske povijesne i etiološke predaje o ilirskoj kraljici Teuti”
  • Tomislav Anđelić: Tribunia 4 (1978)
  • Tomislav Ćužić: “Borak”, Vitko – časopis Matice hrvatske Široki Brijeg, 11 (2008)
  • Grgo Mikulić: “Priče i legende iz Hercegovine”
  • Miroslav Džaja, Krunoslav Draganović: “Sa kupreške visoravni” (1994)

Vrisak.info

Continue Reading

KULTURA

U Mostaru predstavljena nova knjiga Zdenka i Ive Klepić

Published

on

U Mostaru predstavljena nova knjiga Zdenka i Ive Klepić

 

U zgradi Centra za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru predstavljena je knjiga “Suvremeni menadžment ljudskih potencijala – teorija i praksa”, autora Zdenka Klepića i Ive Klepić (Kordić).

Riječ je o knjizi koja daje značajan doprinos razumijevanju teorijskih i praktičnih aspekata upravljanja ljudskim potencijalima u suvremenom poslovnom okruženju, posebno po pitanju usklađivanja naših sa svjetskim trendovima., istaknuto je tom prigodom.

Knjiga spomenutu tematiku obrađuje kroz 17 poglavlja na 560 stranica i određenom je smislu i novitet, budući da obrađuje najsvježije teme poput digitalizacije.

Zdenko Klepić

Radi se o teoriji i praksi, a obje se stavke neprekidno mijenjaju, ocijenio je autor Zdenko Klepić, dodajući da je misija knjige prijenos novih spoznaja praktičarima u svijetu upravljanja ljudskim resursima.

Ono što je specifično za knjigu, mi smo naše najbolje tvrtke usporedili s najboljim svjetskima poput IKEA-e, Googla i Microsofta te prenijeli njihova iskustva, dodao je Klepić.

Kako je istaknuo, čitatelji, studenti, menadžeri ljudskih potencijala i menadžeri općenito, u knjizi bi trebali naći puno novih praktičnih rješenja za snalaženje u vremenu digitalizacije.

Ne možete očekivati konkurentnost na svjetskom tržištu, ukoliko ne stavite ljude u prvi plan. Jer ako imamo zadovoljne zaposlenike, onda će i kupci biti zadovoljni, poručio je Klepić.

Iva Klepić (Kordić)

Koautorica Iva Klepić (Kordić) istaknula je, među ostalim, činjenicu da je “Suvremeni menadžment ljudskih potencijala – teorija i praksa” knjiga koja je svojevrsni novitet na bh. tržištu:

Na našem području već više od deset godina nije napisana knjiga o upravljanju ljudskim potencijalima pa će ovaj naslov sigurno poslužiti kao literatura studentima, ali i kao pomoć stručnjacima, pogotovo po pitanju novih trendova, poput digitalizacije.

Zoran Tomić

Jedan od predstavljača knjige bio je rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić, koji je podcrtao kako knjiga nije samo teorijsko štivo, nego most između teorije i prakse, između iskustva i novih generacija.

Knjiga je ovo koje obogaćuje Sveučilište u Mostaru i cijelu akademsku zajednicu. Karakter, ethos i karizma autora, najveća su garancija njezine vrijednosti. Ova knjiga nije samo teorija i praksa, ona je priča o tome da čovjek vrijedi onoliko koliko ostavi iza sebe, rekao je Tomić.

Akademik Izet Rađo kazao je kako su autori pokazali izvrsnost, predstavivši sve procese koji determiniraju uspješnost kompanija, ali kompanija preko ljudi.

Njihov koncept je suvremen, obuhvatili su kontekst vremena. Na znanstven i human način podvukli su da tvrke ne čine pravilnici i procedure, nego ljudi sa svojim otkucajima srca i stavovima, kazao je Rađo.

O knjizi su još govorili profesorica na Sveučilišta u Dubrovniku Ivona Vrdoljak Raguž i profesor na Sveučilištu u Splitu Nikša Alfirević.

(Fena | Foto: Emanuel Soca/Fena)

 

 

 

Continue Reading

KULTURA

Iz dnevnika generala HV. Ilije Ile Vrljića “*AUSTRALIJA CIJELOM ZAPADU ČITA LEKCIJU IZ CIVILIZACIJE!*

Published

on

Muslimanima koji žele živjeti po islamskom šerijatskom zakonu nedavno je rečeno da napuste Australiju kako bi spriječili i izbjegli moguće terorističke napade.
Premijer John Howard šokirao je neke australske muslimane izjavom:
Imigranti koji nisu iz Australije moraju se prilagoditi!
“Uzmi ili ostavi, umoran sam od toga da ova nacija mora brinuti o tome vrijeđamo li određene ljude ili njihovu kulturu. Naša se kultura razvila kroz borbe, pobjede i osvajanja milijuna muškaraca i žena koji su tražili slobodu.
Naš službeni jezik je engleski, a ne španjolski, libanonski, arapski, kineski, japanski ili bilo koji drugi jezik.
Dakle, ako želite biti dio našeg društva, naučite jezik!
Većina Australaca vjeruje u Boga. Ovdje nije riječ o kršćanskoj obvezi, desničarskom utjecaju ili političkom pritisku, već o činjenici, jer su muškarci i žene osnovali ovu naciju na kršćanskim načelima i to se službeno uči. Stoga je primjereno da se to vidi na zidovima naših škola. Ako vas Bog vrijeđa, predlažem vam da smatrate drugi dio svijeta svojom zemljom domaćinom jer je Bog dio naše kulture. Prihvatit ćemo vaša uvjerenja bez pitanja. Sve što tražimo je da prihvatite naše i živite s nama u skladu i miru.
OVO JE NAŠA ZEMLJA; NAŠA ZEMLJA I NAŠ NAČIN ŽIVOTA. A mi vam nudimo priliku da sve to iskoristite. Ali ako se samo žalite, krivite našu zastavu, našu predanost, našu kršćansku vjeru ili naš način života, onda vas snažno potičem da iskoristite još jednu veliku australsku slobodu: PRAVO NA IZLAZAK. Ako nisi sretan ovdje, ONDA OTIĐI.
Nismo te prisilili da dođeš ovdje, tražio si da budeš ovdje. Onda poštuj zemlju koja te je primila.”
https://www.youtube.com/watch?v=B-aj-Iwdc0I&t=8s
*_Molimo slobodno podijelite!*_

Continue Reading

KULTURA

GALIĆ: Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, stradanja Hrvata i mjesta gdje žive

Published

on

Na platformi X oglasio se Slaven Galić, zamjenik ministra obrane BiH za politiku i planove. U objavi na engleskom jeziku upozorio je kako Predsjedništvo BiH već tri godine ignorira HVO, stradanja Hrvata i mjesta gdje oni žive, prenosi RTV Herceg-Bosne.

Njegovu objavu donosimo u cijelosti, u prijevodu:

„Tri godine Predsjedništvo BiH ignorira HVO, stradanja Hrvata i mjesta gdje žive. Nema izjava, nema komemoracija, nema poštovanja. To nije previd, to je politička poruka isključenja i institucionalno prešućivanje istine. Daytonski sporazum je revidiran!“

HVO inkorporiran u OS BiH

Hrvatsko vijeće obrane utemeljeno je 8. travnja 1992. godine. Na mrežnim stranicama Ministarstva obrane BiH stoji da je u duhu kulturno-povijesnog nasljeđa hrvatskog naroda u BiH, utvrđeno je da se Dan HVO-a i Dan 1. pješačke (gardijske) pukovnije obilježava svake godine na 8. travnja. HVO je nakon Daytonskog mirovnog sporazuma preustrojen u hrvatsku komponentu Vojske Federacije BiH, a nakon reforme obrane 2005. godine transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Čitava lokacija 1. pješačke (gardijske) pukovnije OS BiH, kao i lokacije njezinih bojni, trebaju predstavljati mjesta spomena, druženja i prenošenja trajne istine o HVO-u i Domovinskom ratu.

Galićeva ranija upozorenja

Ovo nije prvi put da je Galić javno ukazao na probleme u vezi s HVO-om i položajem Hrvata u institucijama obrane.

U siječnju ove godine upozoravao je da nelegalna imenovanja destabiliziraju Oružane snage BiH. Tada je izjavio da su nelegalna imenovanja generala koji bi trebali predstavljati hrvatski od strane člana Predsjedništva BiH Željka Komšića (koji je na poziciju “hrvatskog člana” biran u četiri navrata, gotovo isključivo bošnjačkim glasovima, zahvaljujući neustavnom Izbornom zakonu BiH) izazvala pravni kaos i destabilizirala vojni sustav.

Naglasio je kako je riječ o kršenju Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama BiH te da je podnio tri kaznene prijave protiv Komšića radi zaštite integriteta institucija.

„Narušavanje odredbi Zakona o obrani BiH i Zakona o službi u OS-u BiH od nelegitimnog člana Predsjedništva Željka Komšića zbog nezakonitih imenovanja i postavljenja generala iz reda hrvatskog naroda presedan je u Oružanim snagama BiH. Takve nezakonite radnje dovode do pravnog kaosa i destabilizacije vojnog sustava, što je neprihvatljivo“, rekao je tada Galić, upozorivši i da takvi postupci ugrožavaju Daytonski mirovni sporazum te ravnotežu među konstitutivnim narodima.

U svibnju, tijekom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama, Galić je ponovno istaknuo važnost legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH. Upozorio je da preglasavanje Hrvata negativno utječe i na obrambeni sustav.

Posebno je naglasio da je Predsjedništvo BiH, prema Zakonu o obrani, vrhovno civilno tijelo nadležno za zapovijedanje Oružanim snagama, te da je zbog tih ovlasti nužno da u njemu sjede legitimni predstavnici naroda. Kada jedan narod nema mogućnost izabrati svog predstavnika, istaknuo je, narušava se politička ravnoteža, stvara nepovjerenje i otežava funkcioniranje institucija./HMS/

 

 

Preporučeno:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba