Connect with us

KULTURA

Vjera, identitet i pravo na povijesno nasljeđe u Bosni

Published

on

1. Kraljevstvo i legitimitet
Proglašenje bosanskog kraljevstva bilo je moguće samo u okviru kršćanskoga svijeta. Papinstvo je u srednjem vijeku imalo isključivo pravo na dodjelu kraljevskih kruna i priznanje kraljevskog dostojanstva. Tako je i Tvrtko I. Kotromanić, kada je 1377. okrunjen, to mogao učiniti samo temeljem papinskog odobrenja, što jasno ukazuje da je Bosna u institucionalnom i duhovnom smislu pripadala kršćanskoj Europi. Bez crkvenog legitimiteta iz Rima, titule kralja ne bi bilo.
2. Religijska slika puka srednjovjekovne Bosne je kršćanska– u njoj djeluju katolički svećenici, grade samostane, crkve i redovničke zajednice.
„Bosanska crkva“, koja se u povjesnim vrelima javlja kao poseban fenomen, dugo je tumačena kao bogumilska hereza, no suvremena historiografija (npr. Fine, Ćirković, Anđelić) dokazuje kako nema kontinuiteta s bogumilima iz Bugarske. Riječ je o ostatku starijih oblika zapadnokršćanske prakse i lokalnog crkvenog ustroja koji se održao u zabačenim područjima, dok je politički i kulturni život većine stanovništva bio usidren u latinskom, odnosno katoličkom kršćanstvu.
3. Mit o bogumilima
Priča o „bogumilskom podrijetlu“ bosanskih krstjana bila je stoljećima politički iskorištavana – najprije od strane mnogih pisaca kako bi se diskreditirala Bosna kao „heretička zemlja“, a kasnije i od modernih nacionalnih ideologija koje su tražile „drugačije“ korijene za vlastite političke potrebe. No povijesne činjenice upućuju da se bogumili u Bosni kao organizirana zajednica nikada nisu ukorijenili; oni su protjerani iz Bugarske i nisu uspostavili strukture u Bosni. Bosanski krstjani bili su ostatak autonomne, kršćanske tradicije.
Tradicionalno tetoviranje Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini | Hercegovački portal
4. Pitanje povratka „korijenima“
Ključno pitanje koje se postavlja: ako se netko danas poziva na povratak „bosanskoj crkvi“ ili „bogumilstvu“ kao na političko oruđe, je li to legitimno bez povratka punom kršćanskom identitetu srednjovjekovne Bosne?
Povijesno gledano, bosanski vladari, velikaši i narod pripadali su kršćanskoj Europi – svi koji su se odrekli toga, izgubili su autentičnu vezu (korijen) s kraljevstvom.
Identitet se ne može graditi na „korijenu“ koji se vadi iz konteksta, već na cjelini tradicije. Ako je kruna dolazila od pape, a politička i kulturna pripadnost bila zapadnokršćanska, tada se ne može današnja nacionalna politika graditi na selektivnom pozivanju na „bosanske krstjane“ bez prihvaćanja i šireg kršćanskog nasljeđa.
Povijesna istina govori da je Bosna bila kršćansko kraljevstvo s krunom i pripadnošću Rimu. „Bosanska crkva“ nije bila bogumilska sekta, već lokalna kršćanska zajednica u perifernim dijelovima Bosne. Stoga suvremene konstrukcije koje žele povući političke paralele koristeći „bogumilstvo“ ili „krstjane“ kao alternativu kršćanskoj tradiciji predstavljaju iskrivljavanje povijesti. Autentičan kontinuitet može se naći jedino u kršćanskoj tradiciji, bez odbacivanja imena, vjere i običaja.
Dakle, autohtoni Bošnjak je samo onaj koji se odrekne svega turskog i  baštini vrijednosti “dobrih bošnjana”: ime, kršćansku vjeru, tradiciju, običaje
Autor.dobri Bošnjanin”

Continue Reading

KULTURA

Miljenka Kostro..EVO MALO DETALJA SA SINOŠNJE PROMOCIJE MOJE DVIJE KNJIGE. HVALA SVIMA

Published

on

Sinoć je u sklopu Posuškog lita, a u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak Podružnice Posušje održano predstavljanje zbirke poezije „Jaram riječi“ i zbirke kratkih priča „Zavičajne priče“ autorice Miljenke Koštro.
Uz autoricu o ovim književnim djelima su govorili Ljubica Ivančić, Tina Laco, Ivana Banožić Skoko i Mladen Vuković.
Zbirka “Jaram riječi” podijeljena je u sedam ciklusa: Pjesničko pero, Tišina poniranja, Žubor života, Miris djetinjstva, Plameni s kamena, U ruhu Ode i Za kraj. Svaki ciklus, osim niza pjesama, sadrži i nekoliko kratkih proznih crtica. Predstavlja zreli i tematski zaokružen nastavak autoričina dosadašnjeg stvaralaštva.
Zbirka ”Zavičajne priče” donosi niz živopisnih, duhovitih i emotivnih zapisa iz svakodnevice hercegovačkog čovjeka, ispričanih autentičnom ikavicom koja u ovoj knjizi nije samo jezični stil, nego i važan dio identiteta, pamćenja i kulturne baštine. Kroz priče se prikazuju običaji, mentalitet, humor i životne vrijednosti jednog vremena, a jednostavne svakodnevne situacije često prerastaju u slojevite narative prožete ironijom, humorom i suptilnom društvenom kritikom.
Tematski, priče se bave obiteljskim odnosima, brakom, migracijama, položajem žene, starenjem te odnosom tradicije i suvremenog života. Likovi su oblikovani realistično, ali i simbolično, pa ponavljanje imena i slične sudbine naglašavaju univerzalnost iskustva malog čovjeka. Posebno su istaknuti ženski likovi koji kroz dijalog i unutarnji monolog progovaraju o osobnim i društvenim izazovima.
Odabrane tekstove knjiga su interpretirali Josipa Jukić i Branka Bulja, a glazbeno su predstavljanje uveličali Eva Jukić te Ruža i Josip Polić.

Continue Reading

KULTURA

Marko Ljubic..ČEMU LJUTNJA? SRBIJI TREBA DAVATI

Published

on

.

Baš mi Hrvati ne znamo uživati u velikodušnosti, pa i u tome što nam provincijalni psihološki refleks dominira u rukovodstvima, posebno tzv. kulturne industrije, koji se, kako ravnatelj AEM Popovac kaže, sustavno ucjepljuje narodu.

Mašala.

Dobro je da smo Srbiji dali 12 bodova, a oni nama ništa.

Dali su nam bome previše, ni danas se ne možemo rješiti tih njihovih darova i poklona, što bi tek s tim bodovima.

Tek bi to bilo kuku-lele umjesto Leleka.

Da im bar možemo uz te bodove darovati ili vratiti Pupija, Mesića, Stipu da prostite, Klasića povjesničara i Zoku brkatog antifu Pusića, a dobro bi im došli na euroliberalnom putu i Hrebak i Štromar.

S Frkom Petešićem da osvijetljava drumove.

To bi bilo pošteno davanje.

Treba navaliti davati višak, a ne jaukati zbog bodova.

Continue Reading

KULTURA

Oni su bili uz Zrinjski kada je bilo najteže: Danas su proslavili novi pokal Plemića

Published

on

Bili su uz HŠK Zrinjski kada je bilo najteže i kada ga je trebalo dignuti iz pepela. Oni su aktivni sudionici reosnivanja HŠK Zrinjski, ali i oni koji su sudjelovali u utemeljenju HVO-a u Mostaru. Danas su Gorda, Ćela, Miki i Pero proslavili novi pokal Plemića uz pjesmu Zrinjski je slavno Hrvatsko ime…

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba