Blagoslov polja u Hercegovini nije samo stari običaj, već je za mnoge vjernike to dan molitve, zajedništva i obiteljskog susreta.
Dok jedni smatraju kako se tradicija polako mijenja, drugi vjeruju kako ona i dalje ima snažno mjesto u životu ljudi.
Što zapravo znači ovaj obred, kako je nastao i postoji li opasnost da nestane? Odgovore nam je dao dr. fra Mario Knezović, gvardijan mostarski i župnik, koji je pojasnio značenje i važnost blagoslova polja u Hercegovini.
Blagoslov i prokletstvo sami po sebi nose spas ili propast
“Blagoslov polja u kršćanskoj tradiciji simbolizira zazivanje Božjeg dobra, mira i ljubavi”, rekao je za Bljesak.info fra Mario Knezović, gvardijan mostarski i župnik. Pojasnio je kako Katolička crkva ima sakramentale i blagoslovine kao svete znakove.
Tako blagoslivljamo jelo, crkvene predmete, kapelice, kipove, spomenike, živo blago i bezbroj drugih nematerijalnih i materijalnih dobara, a među blagoslovinama je i Blagoslov polja”, istaknuo je i dodao kako se sama riječ blagoslov sastoji od dvije riječi: ‘blago’ i ‘sloviti’.
“Sloviti znači govoriti, izreći nešto, dati od sebe i dati sebe. Latinska riječ za blagoslov je ‘benedicere’,što u doslovnom prijevodu znači dobro govoriti o nekome ili nečemu, željeti dobro, zazivati dobro na nekoga. Blagoslov je izvor sreće, zadovoljstva, života, ljubavi, nježnosti i mira. U ‘Biblijskom leksikonu’ stoji: ‘Blagoslov i prokletstvo su izvorno riječi ili djela koji sami po sebi donose spas ili propast”, pojasnio je.
Foto: Arhiva / Groblje Masline
Vjernici su tada imali samo otvoreno nebo
Korijeni blagoslova polja sežu sve do vremena Osmanlija, kada su se vjernici okupljali pod otvorenim nebom jer im u vrijeme progona ništa drugo nije ni preostalo.
“Teško je, s obzirom na teritorij Hercegovine, točno utvrditi razdoblje u kojima je započeo blagoslov polja. No, sigurno se može tvrditi kako se taj obred razvijao u kontekstu Svetih misa koja su u vremenu Osmanlijskoga zuluma bile slavljene po grobljima i raznim skrovitim vrtačama koja su nazvana ‘Misišta’. Crkve su bile porušene i spaljene. Za nove tvrde objekte nije se dobivala dozvola. Vjernicima je jedino ostalo otvoreno nebo.
Tako je i Blagoslov polja svoje mjesto našao na grobljima kako bi se molilo za usjeve, zaštitu od zla, čuvanja od zle godine, od groma, kuge, rata i drugih pošasti koja dolaze od zloga.
“U vrijeme pape Grgura Velikog (590.-604.) obavljale bi se procesije na blagdan sv. Marka koji pada na 25. travnja, u kojima se zazivao Božji blagoslov za polja i usjeve i molilo se za odvraćanje štetnih i zlih sila. Mogli bi reći kako Blagoslov polja u Hercegovini egzistira od 1500. godine. I počinje iza Markovdana”, rekao je fra Knezović.
Nekad je i sam blagoslov drugačije izgledao
Blagoslov polja kroz povijest u Hercegovini imao je mnogo opširniji i svečaniji oblik, s duljim obredima i brojnim zazivima koji su se razlikovali od kraja do kraja, pojasnio je za Bljesak.info fra Mario Knezović.
“To ovisi od kraja do kraja. U prijašnja vremena sve je trajalo duže. Tako bi cijeli puk hodio za svećenikom i na četiri strane groblja bi se blagoslivljalo po četiri puta. Tako je bilo 16 zaziva križem, jednom svijećom, trima svijećama i blagoslovljenom soli i vodom. Također su se pjevale litanije svih svetih, to bi se u narodu zvalo pjevanje ‘pistole’. Uz svećenika bi negdje pjevao poneki nadareni vjernik ili prakaratur”, rekao je.
Foto: Framost / Blagoslov polja na groblju Smrčenjaci
Izumire li ovaj običaj?
Fra Mario Knezović je istaknuo kako je teško govoriti o izumiranju blagoslova polja jer taj običaj i danas okuplja velik broj vjernika te ostaje važan dio obiteljskog i rodbinskog zajedništva.
“Teško je reći da izumire. Dolazak mnoštva vjernika na groblje i blagoslov polja potvrđuje potrebu za tim. To je i dan obiteljskog i rodbinskog druženja. Taj dan se ljudi okupljaju na skupnom objedu koji se kolokvijalno narodski zove ‘užina’. Dok ljudi nešto cijene, vole i čini ih ispunjenima to će i opstati”, kazao je.
“Bolje da umre selo nego običaj”
Kako je za Bljesak.info rekao fra Mario Knezović, blagoslov polja i dalje ima snažno mjesto među vjernicima jer su ljudi, kako ističe, sve više gladni molitve i pučke pobožnosti.
“Kako bi pjesnik Preradović istaknuo: ‘Stalna na tom svijetu samo mijena jest’. Dakle, uvijek će nešto nekada doživjeti svoju preinaku ili kraj. No, dobro znamo kako u Hercegovini postoji nepisano pravilo izrečeno u paroli: ‘Bolje da umre selo nego običaj'”, rekao je.
Prema njegovom mišljenju, ovaj običaj i lijepa pobožnost neće se ugasiti. Čak, uvjeren je fra Mario, kako su ljudi sve više gladni molitve i pučke pobožnosti u kojoj se na prirodan način obavlja obred i izgovaraju molitve kako bi bili očuvani od sila zla koja u materijaliziranom društvu postaju punoljetna.
Dodao je kako bi ljudi trebali blagosloviti prostore u kojima žive i rade, jer se snagom blagoslova nadjačava zlo i grijeh.
“Blagoslovom otklanjamo svaki utjecaj prokletstva i zla koje ti onda ne može nauditi. Zato, preporučujem, blagoslivljajte prostore u kojima živite i radite, putove kojima prolazite, hranu koju uzimate. Snagom blagoslova koji zazivaš nadjačava se zlo i grijeh. Moleći Božji blagoslov prizivate njegovu zaštitu na ljude, stvari, događaje i cijeli svijet”, istaknuo je fra Mario.
Crkva čvrsto vjeruje kako blagoslovi donose plodove, stoga je naglasio kako se ne radi o nečemu ispraznom nego o duhovnoj sili koja se dijeli blagoslovom.
“Blagoslov je nešto djelotvorno, moćno, božanski snažno, poput svjetla koje silazi s neba i razgoni mrak. Blagoslov djeluje, potiče, ohrabruje naš hod za svjetlom i pristanak uz dobro”, zaključio je.
