Connect with us

Uncategorized

  –   Lijaljanu Skerlić Vemić  -PREDSTAVLJAMO ODLIČNO PERO – PESNIKINJU

Published

on

PREDSTAVLJAMO ODLIČNO PERO – PESNIKINJU
                    –   Lijaljanu Skerlić Vemić  –
____________________________________________________
    Već jednom Ovu izuzetnu pesnikinju smo našto ranije predstavili. Razlog zašto smo opet, to je njeno pesničko uzdizanje u sam vrh poetske reči. I ranije njene pesme su bile itekako dobre, ali nedosvosmileno Vemićka iz dana u dan daje vrhunsko pojanje. To nije kako bi smo rekli njen  “napredak.” Ona samo daje ono što je skrivala u sebi ne želeći da se nameće. Ali šta je tu je. Ovladala je poezijom na svojsten, a u istu ruku na visok način shodno velikim perima današnjice. Ova brilijantna pesnikinja uronila je svim srcem u poetsku misao, jer u ključnim pojmovima vrlo uspešno i lako melodizuje nov akord. Ona je svojim zvučnim i pisanim koracima ušla sigurnim stepenicama s pravom u sam veliki hram poezije. Autorka piše poeziju lako, jer je Vemićka puna zrele imaginacije. Njoj nije potrebna mašta, da je uhvati, mašta se nalazi u njenim kostima i krvotoku njenog bića kao domicil…
/Vrlo je teško izabrati neku njenu pesmu – sve su joj odlične/
              –  Z. Đurović – književnik i knj. Kritičar –
                LJUBAV BOEMA
                ________________
Nesreća je kada se neko jako zavoli,
tada se
u pijanstvu posebni vidici otvore.
I ništa,
ama baš ništa
u tom samoljublju
srcu ne promakne.
Nesreća je i
kada ljubav u opustošeno srce pokuca
i hoće da mu sudi.
A uspela je da ovlada.
Pogube se sva osećanja kojih je bilo.
I grešno i ružno nestaje…
Lepotu vidiš sam,
a ne i ljudi.
Vredi li raspevane deliće lepote iznova loviti?
To nije lek duši.
I leptira na cvetu kada dotakneš…
Lišen je života.
                                   –    Ljiljana Skelić Vemić   –
                                          /novembar 2024./
Ljiljana Skelić Vemić….PROBUĐENE BORE…TVOJE POSTOJANJE.. – tropolje.info
Ljiljana Skerlić Vemić
IZUMIRE PROŠLOST
Sjećate li se obućarskih radnji za popravku cipela, uličnih majstora za popravku kišobrana, krojača, opančara, tkalja na razboju…?
Sva imućna gospoda vozila se zapregom po gradu. Bili su jako rečiti, otmeno obučeni i činilo se kao da su u najvećoj snazi. Kaldrmom se širio miris muškatle sa balkona, drugog cveća retko je bilo. Iz širokih avlija čuo bi se žamor otmene gospode i kuckanje čaše vina ili rakije iz tek natočenih buradi.
Cipele za decu su pravljene u radnji do Panta bojađžije. Tu su se djeca najčešće okupljala i igrajući se radoznalo bacala pogled na prozorče, gdje je uvijek bilo poređeno nekoliko najnovijih modela cipelica. Petrova vešta ruka po svu noć je radila ispod visoke mensingane lampe u kojoj je goreo petrolej. I danas se takve lampe čuvaju kao uspomena na jednu lepu prošlost.
Vešte ruke žena su radile ručne radove, plele, tkale, šile i vezle. Za život su se itekako snalazile.
I nisu se libile nijednog posla.
Tada su gotovo svi bili siromašniji u nemanju svega onoga što danas imamo, ali ništa manje dušom siromašniji.
Živelo se i radilo dostojanstveno, ma kojim poslom su se ljudi bavili.
Danas gotovo nema majstora u gradu. Odlaze lagano, kao da nestaju. Zanati polako izumiru. O njima se samo sa setom priča.
Dve suze kapnuše niz obraz Petrije, dok se povuče nazad i uspravi uz jastuk.
-Danas đeco, sve pokvareno se baca na one njive, livade i izvore koji su nas nahranili i napojili. Nema tko bi se šta popravio.
Eno sa kace u kojoj smo šljive skupljali, ispalo nekoliko duga i nema više vajde od nje. Može slobodno da se oćera u potok. Poslednji od pintora bio je u selu Živojin. Pravio je i burad gotovo do same smrti. Jedino Pavlovo bure nije završio. Posle njegove smrti pričali su da nije dobro, što bure nije završeno. Pravi razlog nitko nije znao, jedino su ono ponavljali…
– Ne valja!
I letine više po poljima nema. Nakon smrti komšije Milovana i nesreće rođaka Radovana, njive ostaše neuzorane.
A Radovan je to sa posebnom ljubavlju radio. Svaku vrzinu i kovrag bi raskrčio. Često je znao reći…
-Moram sve da zategnem. Onda bi malo kroz osmeh nastavio, ako umrem, ko će mi imati raditi. Ko će ovu ljepotu ostaviti…
Zapamtite, tako vam Boga ovdje da me čuvate. Dok je u jednoj ruci držao flašu sa rakijom, drugom je pokazivao ćošak livade, pored samog puta.
Đeco moja… nastavi Petrija…
Salaši i ambari po selima ostaše prazni, vremenom nazubljeni, ni klip kukuruza da im se pod strehom okačen nasmeši. Kad sam ja bila djete, tu se uz muziku komišalo do posle ponoći. Tu sam se naslušala i svakih priča. Posle toga noćima nisam smela iz kuće sama da izađem.
Pričalo se o vampirima koji su noću bili po vodenicama. Od priča bi se svakome krv zaledila. Obrad je jednu noć devet puta obišao oko vodenice, đavo mu put određivaše, dok se borio da nađe put ka kući. Kada je prvog pevca čuo da kukuriče, put mu se sam otvorio i vampir je tako nestao.
Vodenički kamen je od neke sile noću pucao. Držao je Obrad glogov kolac okačen o vrata, drugim je miješao žito dok se mlelo. Znao je deda da se vampiri toga plaše, ali uvijek je gledao iz mlina, po danu kući da se vrati.
Ljiljana Skelić Vemić….PROBUĐENE BORE…TVOJE POSTOJANJE.. – tropolje.info
Ljiljana Skelić Vemić
(moguće nastaviti…)
BUDNO JUTRO
Budno je jutro
što spavalo je u meni.
Na usni sirotoj
žeđ se zaustavlja.
Šta je sa travom
što bila je topla
na bosoj livadi,
gde gledah šum vetrova.
Nestao je leptir
zagledan u podne,
zlatna ptica
što stajaše na vodi.
Šta se to jutros
u meni krije…
Sećanje na divan početak,
kraj pun elegije.
Magla prohladna
poljem se širi…
Kroz vene plave
priziva sećanja.
Ne ostavlja me mirnu
ni ovog jutra….
Pretače slike
u osećanja….
Ljiljana Skelić Vemić….BALADA JEDNOG LETA.. – tropolje.info
Ljiljana Skeliċ Vemiċ
/maj 2017./

Continue Reading

KULTURA

Damir Zorić izabran za novog predsjednika Matice hrvatske

Published

on

U Čakovcu je održana Glavna izborna skupština Matice hrvatske na kojoj je za novog predsjednika izabran Damir Zorić, dosadašnji potpredsjednik.

Osim predsjednika, na Skupštini su izabrani članovi svih upravnih tijela u novom četverogodišnjem mandatu – Predsjedništva, Glavnoga odbora, Nadzornoga odbora i Časnoga suda. Uz predsjednika, novo Predsjedništvo čini još šest članova: Mario Jareb, Božidar Petrač i Dražen Švagelj (potpredsjednici), glavni tajnik Ivica Nuić, gospodarski tajnik Ivica Završki i književni tajnik Vladimir Lončarević, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Među glavnim prioritetima i naglascima u novom mandatnom razdoblju obnova je Matičine palače u središtu Zagreba, „stoljetnog sjedišta Matice hrvatske, i vidljivog simbola Matičina identiteta kojoj je nužna obnova, od unutrašnje obnove do krova i pročelja“, kazao je Damir Zorić. I prije nego je postao predsjednik, Zorić je prihvatio tu odgovornost svjestan i s vjerom da taj složen i skup poduhvat, uostalom kao i sve što se radi u Matici, „moramo i možemo uraditi samo jedinstveni i složni – svi zajedno, kako Matičina upravna tijela, tako i svi odjeli i ogranci, svaki pojedini član“.

„Za Maticu hrvatsku s pravom volimo reći da je naša najstarija kulturna ustanova, ali uvijek moramo imati na umu da smo i danas, kao i nekada, suočeni s pluralizmom kojekakvih kultura, a sve češće i sve više i s ne-kulturama, za Maticu hrvatsku treba reći da je naša najstarija domoljubna kulturna ustanova. Matica hrvatska okuplja ljude kojima je na srcu hrvatska kultura i vrijednosti hrvatske baštine na svim poljima stvaranja. Upravo je Matica hrvatska čuvajući i promičući hrvatsku kulturu i domoljublje činila i čini da postignuća ranijih naraštaja ne ostanu samo mrtva, uskladištena ili – još gore zaboravljena prošlost, neka bude baština koja čini sadašnjost i otvara budućnost“, kazao je novi predsjednik Damir Zorić.

Skupštinu su uz 152 zastupnika s pravom glasa iz svih ogranaka Matice hrvatske uveličali gosti – Matija Posavec, međimurski župan, ravnateljica Centra za istraživanje Međimurja Maja Žvorc, predsjednik čakovečkog stola Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja Marijan Ramušćak i ravnateljica Srednje škole Čakovec Gordana Ramušćak.

Akademik Miro Gavran u svom se govoru osvrnuo na najvažnija postignuća tijekom mandata na čelu najstarije hrvatske kulturne ustanove od 6. studenoga 2021. do danas. Među projektima Miro Gavran izdvaja: pokretanje tribine Sučeljavanja u Matici hrvatskoj, pokretanje portala Misao.hr i Matičina podcasta. Također se osvrnuo i na mukotrpan put donošenja Zakona o hrvatskom jeziku, desetak značajnih simpozija i kolokvija, petnaest utemeljenih ili obnovljenih ogranaka, kao i 2350 novih članova koji su pristupili Matici hrvatskoj. Tijekom mandata, osnovano je Vijeće ogranaka Bosne i Hercegovine, održana su četiri Festivala knjige u Matici hrvatskoj, čije je značenje nadišlo sam Festival kao takav, a ostvareni su i brojni drugi projekti. Opširan pregled pripremio je uoči Skupštine u svom novom broju i književni list za umjetnost, kulturu i znanost Vijenac.
Sva postignuća ne bi bila moguća bez podrške i zauzimanja članova Predsjedništva, Glavnog odbora i matičara iz ogranka i odjela te zaposlenika iz središnjice, na čemu im je zahvalio. Zahvalu je uputio i Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Hrvatske, Gradu Zagrebu kao i svim donatorima, sponzorima i svima koji su pomogli na bilo koji način rad Matice hrvatske. Gavran je zahvalio međimurskom županu Matiji Posavcu i gradonačelnici Čakovca Ljerki Cividini što su ugostili i poduprli održavanje Glavne skupštine te što godinama podupiru sve aktivnosti Ogranka u Matice hrvatske u Čakovcu pod vodstvom Zorana Turka.

Glavni tajnik Ivica Nuić također se osvrnuo na rad tijekom mandata kazavši da je u najvećoj mjeri završen proces nadogradnje informacijskog sustava, preseljeno je skladište, a pokrenut je i proces za obnovu Palače Matice hrvatske, što je ujedno i najveća zadaća u idućem mandatu.
Uz redovna izvješća glavnoga tajnika Ivice Nuića o radu MH za 2024. i planu rada MH za 2026, prihvaćeno je Izvješće Nadzornoga odbora i Časnoga suda, Financijsko izvješće MH za 2024. i prijedlog Financijskog plana MH za 2026, kao i Revizorsko izvješće za 2024. godinu.
U umjetničkom dijelu programa nastupili su Tamara Korunek Lesar i Marko Žerjav./HMS/

 

Preporučeno:

Podijeli:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

 

 

Continue Reading

KULTURA

BRADARA: Hercegovački ustanak obilježio je povijest ne samo BiH već i cijele Europe

Published

on

U čapljinskom kinu „Mogorjelo“ je održana svečana akademija u okviru manifestacije „Dani Hercegovačkog ustanka – 150. obljetnica“ na kojoj je istaknuta važnost ovog događaja, posebno za Hrvate u BiH.

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, ujedno i pokroviteljica ove manifestacije, ovom prilikom je izjavila kako je ovaj događaj obilježio povijest ne samo BiH, već i cijele jugoistočne Europe.

– Ovaj događaj u sebi nosi duboke simbolične poruke o težnji za slobodom, očuvanju identiteta, dostojanstvu „malog čovjeka“ i snazi zajedništva te je zbog toga važno ne samo da ga pamtimo, nego da iz njega učimo – naglasila je Bradara, dodavši kako se danas s ponosom odaje počast onima koji su prije 150 godina unatoč siromaštvu i obespravljenosti imali hrabrosti reći kako je dosta tlačenja, podložnosti i života bez slobode.

Foto: Fena

Ona je, kako prenosi Fena, kazala kako su neke od ovih borbi, ali u drugom kontekstu, aktualne i danas, posebno što se tiče hrvatskog naroda.

– U ovom mirnodopskom razdoblju BiH ponovno proživljava slične izazove, društvene, političke i identitetske. Na jednake izazove ne gledamo istim očima, umjesto jedinstva često svjedočimo razjedinjenosti i nepovjerenju. Mnogi akteri na društvenoj i političkoj sceni ponašaju se kako domaće probleme trebaju rješavati neki drugi i negdje vani, u Bruxellesu ili Washingtonu, a ne mi sami svojim razumom, kapacitetima i dogovorom. To je, nažalost, poraz samostalne političke volje – mišljenja je predsjednica Federacije BiH.

Izvanredni profesor sa Sveučilišta u Dubrovniku Marinko Marić koji je na svečanoj akademiji bio jedan od predavača, poručio je kako je ovo jedna velika obljetnica povijesnog događaja koji je pokrenuo promjene tektonskih razmjera u tadašnjoj Europi, ali i događaj koji možda nije dovoljno „zaživio“ u kolektivnom pamćenju hrvatskog naroda.

Foto: Fena

– To je jedan od najvažnijih događaja za ovaj prostor, a koji je najmanje poznat u široj javnosti. Mi starije generacije smo učili neku drugu povijest, živjeli smo u nekom drugom sustavu i sve što je bilo hrvatsko i katoličko ne mogu reći da je bilo zatirano, ali je bilo prešućivano te se iznosilo samo ono što je odgovaralo nekom drugom – izjavio je Marić.

Naveo je kako hrvatska javnost mora više poraditi na tome da se Hercegovačkom ustanku oda dužna povijesna počast.

– U zadnje vrijeme počele su se raditi pozitivne stvari, a sve ovo treba dizati na veću razinu, na znanstvene simpozije, na čak i međunarodne konferencije, a ono što je važno treba dizati svijest mladih ljudi i studenata. Trebamo odgajati našu mladost da znaju našu povijest – kazao je Marić.

Asistent na Studiju povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Zvonimir Herceg se osvrnuo na tri suprotstavljene „istine“ u BiH o ovom događaju.

– U svom izlaganju fokus sam stavio na to kako današnja historiografija, tj. udžbenici osnovnih i srednjih škola, gleda na Hercegovački ustanak. Istraživao sam koje su to razlike u sva tri naroda. Prva razlika su osobe koje se spominju, razlikuje se i ključni događaj, odnosno početak Hercegovačkog ustanka. Samo u hrvatskim udžbenicima se spominje taj ustanak u Dračevu ili Munja od Gabele, dok se u bošnjačkim i srpskim udžbenicima se spominje Nevesinjska puška. Nakon 150 godina kasnije vrijede određene istine, koje više pokazuju neke političke potrebe, a ne stvarnu intenciju za istinitosti u proučavanju povijesti – naglasio je Herceg.

Na kraju je poručio kako se prava počast ovom povijesnom događaju mora odati time što se prvo trebaju pokrenuti projekti istraživanja, ali s ciljem da se to radi na pravi način, bez potrebe nacionalnih politika.

Hercegovački ustanak počeo je 19. lipnja 1875. godine u selu Dračevo, nedaleko od Gabele kod Čapljine. Ustanak je bio usmjeren protiv osmanske vlasti i predvodio ga je don Ivan Musić, a sudjelovali su i drugi Hrvati i Srbi.

Ustanak je izbio kao reakcija na teške uvjete života pod osmanskom vlašću, uključujući visoke poreze i loš tretman. Iako je ustanak ugušen, doveo je do Velike istočne krize i Berlinskog kongresa 1878. godine, na kojemu je odlučeno kako će prostor BiH zaposjesti Austro-Ugarska.

Manifestacija “Dani hercegovačkog ustanka – 150. obljetnica” (DHU150) održava se od 20. do 22. lipnja na području Čapljine, u organizaciji Hrvatske kulturne zajednice (HKZ) “Troplet” i pod pokroviteljstvom predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare.

U subotu, 21. lipnja, program se nastavlja u župi Dračevo svečanom svetom misom u crkvi Uznesenja BDM, koju predvodi don Ante Luburić. Nakon toga uslijedit će polaganje vijenca kod spomenika Hercegovačkom ustanku na ušću Krupe u Neretvu. U ceremoniji će sudjelovati djeca Područne škole Dračevo te potomci ustanika, a događaj će dodatno uveličati alkari iz Sinja, Hajdučka družina Mijata Tomića i viteške postrojbe iz Stoca i Ljubuškog.

Središnji dio subotnjeg programa održat će se na lokalitetu ispod Rt Kule, gdje će uslijediti narodni sabor, kulturno-umjetnički program i večernje narodno veselje uz Grupu X iz Mostara. Prigodni govor održat će povjesničar dr. sc. fra Robert Jolić.

Završni dan manifestacije, 22. lipnja, rezerviran je za tradicionalne narodne igre koje će od 14 sati organizirati mladi iz sela Dračevo, na prostoru ispod Rt Kule./HMS

 

 

Preporučeno:

Continue Reading

EKONOMIJA

Čović sa Schmidtom u Mostaru: Izborni zakon ostaje jedan od ključnih prioriteta

Published

on

Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović sastao se u Mostaru s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom s kojim je razgovarao o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini te europskom putu zemlje.

Razgovarano je o važnosti očuvanja mira, stabilnosti, integriteta i ustavnog okvira BiH, uz istovremeno provođenje reformi koje su nužne za napredak zemlje prema Europskoj uniji, poručio je Čović na X-u.

Istaknuo je i da reforma Izbornog zakona ostaje jedan od ključnih prioriteta.

I iz OHR-a oglasili su se o današnjem posjetu Christiana Schmidta Mostara, gdje se osim s liderima HDZ BiH i HDZ 1990 Draganom Čovićem i Ilijom Cvitanović susreo i s predsjednikom Gradskohg vijeća Đanijem Rahimićem( SDA)

Fokus razgovora bio je na političkoj situaciji u Mostaru i na putu BiH ka europskim integracijama.

Visoki predstavnik istaknuo je važnost otvorenog, inkluzivnog dijaloga i istinske suradnje među političkim akterima, navedeno je iz Ureda visokog predstavnika u BiH na mreži X.

Schmidt je naglasio da samo kroz uzajamno poštovanje, kompromis i funkcionalne institucije Mostar može nadići izazove s kojima se suočava, te osigurati efikasno upravljanje i ostvariti napredak u korist svih građana.

“Politički lideri moraju se iskreno angažirati i pronaći zajednički jezik kako bi riješili preostala pitanja. To je jedini put do održivog uspjeha za sve”, zaključio je Schmidt. /HMS/

 

Foto: Fena

VIDEO ČOVIĆ: Izmjene Zakona o Vijeću ministara su neustavne i neće proći

Nema mogućnosti za rekonstrukciju Vijeća ministara BiH, izjavio je u Mostaru nakon sjednice Predsjedništva HNS-a BiH predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović odgovarajući na upit je li realna rekonstrukcija kao mogućnost do izbora.

– Nekim kolegama smo dali šansu za to. Postavili smo jedan praktičan dogovor da ovaj euroatlantski put zaštitimo, da zaštitimo jednakopravnost triju naroda. Znači da minimum usvojimo, izmjene Izbornog zakona koje bi regulirale izbor članova Predsjedništva BiH, konkretno hrvatskog člana Predsjedništva i naravno da to sve radimo u miru i stabilnosti, kazao je Čović.

Po njegovim riječima, dogovor je napravljen, krenuli su, onda su vrlo brzo vidjeli da ima previše nadmudrivanja.

– Tako da ja ne vjerujem da se bilo što može kad je u pitanju rekonstrukcija napraviti, sukladno Ustavu, sve druge mogućnosti otpadaju kao takve – istaknuo je Čović.

Izjavio je i da je pokušaj izmjene zakona o Vijeću ministara, kojim bi se ministri mogli birati i bez suglasnosti predsjedateljice, neustavan i da neće proći.

– Zakon o Vijeću ministara, je ja mislim protuustavan do kraja. On je pokušao promijeniti infrastrukturu odlučivanja na razini Bosne i Hercegovine na način da bi netko trebao u ime izvršne vlasti donositi odluke, predlagati imenovanja i tako dalje. Jasno je zbog čega se to radi, naravno da taj zakon ne može proći i tako će završiti – kazao je Čović.

Govoreći o dva ključna europska zakona – o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), Čović je, kako prenosi Fena, kazao kako do ponedjeljka treba biti jasno postoji li suglasnost za njihovo usvajanje na sjednici 26. lipnja.

Čović je o tome telefonski razgovarao i s predstavnicima EU kao i razgovore sa strankama u Banjoj Luci i Sarajevu.

– Dogovorili smo se da kroz razgovore koje sam vodio ovih dana u Banjoj Luci i Sarajevu, pokušamo stvoriti ambijent da dva europska zakona se usvoje u Domu naroda, odnosno u Zastupničkom domu, s obzirom na to da nismo imali dovoljno ruku na prošloj sjednici Doma naroda. S obzirom na to da je upravo opozicija iz Republike Srpske, koja je naglašavala svoje europske gabarite, bila protiv tih zakona, jer su bili predstavnici HDZ-a predlagači. Međutim kada je bio predstavnik Trojke, predlagač u Zastupničkom domu, zakon o sudu, uvjetno drugačijeg zakona, opet su ga srušili, iste institucije, iste stranke, tako da sam ja tražio razgovor jedan s kolegama, obavili smo te razgovore i ja očekujem da ćemo do ponedjeljaka imati stav imamo li suglasje da dva europska zakona, zakon o sudu i VSTV-u, idu na iduće sjednice Doma naroda i Zastupničkog doma – kazao je Čović.

Kazao je kako predstojeće Skopljansko zasjedanje predstavlja priliku da BiH dobije pozitivan signal, pod uvjetom da do tada budu usvojena barem dva europska zakona.

– Suprotno, ako se to ne dogodi, što je realna mogućnost, kao i to da će se pozitivno dogoditi, ja sam uvijek optimističan, nepopravljivo do tog četvrtka, pa ćemo onda vidjeti. Onda imamo to zatišje koje će biti. Bosna i Hercegovina je na onom svom mjestu gdje je i do sada bila, bez bilo kakvog pomaka – izjavio je Čović.

Izrazio je nadu u to da će se politička scena u BiH početi realnije sagledavati, posebno u kontekstu globalnih geopolitičkih kretanja, te istaknuo kako euroatlantski put nema alternativu za Bosnu i Hercegovinu.

Inače, po završetku sjednice Predsjedništva HNS-a BiH Čović je otišao na radni ručak s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom./HMS/

 

 

Preporučeno:

Preporučeno:

Podijeli:

Schmidt i s Cvitanovićem razgovarao o izmjenama Izbornog zakona i europskom putu

Predsjednik HDZ-a 1990 i izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Cvitanović sastao se u Mostaru s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom.

Kako je priopćeno iz HDZ-a 1990, na sastanku je razgovarano o aktualnom političkom stanju i blokiranim procesima na razini Bosne i Hercegovine.

Osim toga, razgovarano je i o izmjenama Izbornog zakona i primjeni novih tehnologija za naredne izbore u Bosni i Hercegovini.

Dvojica sugovornika usuglasili su stavove da europski put Bosne i Hercegovine nema alternativu, te da će nastaviti kroz političke programe intenzivnije raditi na deblokadi institucija i procesa koji vode zemlju ka EU.

I iz OHR-a oglasili su se o današnjem posjetu Christiana Schmidta Mostara, gdje se osim s liderima HDZ BiH i HDZ 1990 Draganom Čovićem i Ilijom Cvitanović susreo i s predsjednikom Gradskohg vijeća Đanijem Rahimićem( SDA)

Fokus razgovora bio je na političkoj situaciji u Mostaru i na putu BiH ka europskim integracijama.

Visoki predstavnik istaknuo je važnost otvorenog, inkluzivnog dijaloga i istinske suradnje među političkim akterima, navedeno je iz Ureda visokog predstavnika u BiH na mreži X.

Schmidt je naglasio da samo kroz uzajamno poštovanje, kompromis i funkcionalne institucije Mostar može nadići izazove s kojima se suočava, te osigurati efikasno upravljanje i ostvariti napredak u korist svih građana.

“Politički lideri moraju se iskreno angažirati i pronaći zajednički jezik kako bi riješili preostala pitanja. To je jedini put do održivog uspjeha za sve”, zaključio je Schmidt./HMS/

 

 

Preporučeno:

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba