Connect with us

Uncategorized

  –   Lijaljanu Skerlić Vemić  -PREDSTAVLJAMO ODLIČNO PERO – PESNIKINJU

Published

on

PREDSTAVLJAMO ODLIČNO PERO – PESNIKINJU
                    –   Lijaljanu Skerlić Vemić  –
____________________________________________________
    Već jednom Ovu izuzetnu pesnikinju smo našto ranije predstavili. Razlog zašto smo opet, to je njeno pesničko uzdizanje u sam vrh poetske reči. I ranije njene pesme su bile itekako dobre, ali nedosvosmileno Vemićka iz dana u dan daje vrhunsko pojanje. To nije kako bi smo rekli njen  “napredak.” Ona samo daje ono što je skrivala u sebi ne želeći da se nameće. Ali šta je tu je. Ovladala je poezijom na svojsten, a u istu ruku na visok način shodno velikim perima današnjice. Ova brilijantna pesnikinja uronila je svim srcem u poetsku misao, jer u ključnim pojmovima vrlo uspešno i lako melodizuje nov akord. Ona je svojim zvučnim i pisanim koracima ušla sigurnim stepenicama s pravom u sam veliki hram poezije. Autorka piše poeziju lako, jer je Vemićka puna zrele imaginacije. Njoj nije potrebna mašta, da je uhvati, mašta se nalazi u njenim kostima i krvotoku njenog bića kao domicil…
/Vrlo je teško izabrati neku njenu pesmu – sve su joj odlične/
              –  Z. Đurović – književnik i knj. Kritičar –
                LJUBAV BOEMA
                ________________
Nesreća je kada se neko jako zavoli,
tada se
u pijanstvu posebni vidici otvore.
I ništa,
ama baš ništa
u tom samoljublju
srcu ne promakne.
Nesreća je i
kada ljubav u opustošeno srce pokuca
i hoće da mu sudi.
A uspela je da ovlada.
Pogube se sva osećanja kojih je bilo.
I grešno i ružno nestaje…
Lepotu vidiš sam,
a ne i ljudi.
Vredi li raspevane deliće lepote iznova loviti?
To nije lek duši.
I leptira na cvetu kada dotakneš…
Lišen je života.
                                   –    Ljiljana Skelić Vemić   –
                                          /novembar 2024./
Ljiljana Skelić Vemić….PROBUĐENE BORE…TVOJE POSTOJANJE.. – tropolje.info
Ljiljana Skerlić Vemić
IZUMIRE PROŠLOST
Sjećate li se obućarskih radnji za popravku cipela, uličnih majstora za popravku kišobrana, krojača, opančara, tkalja na razboju…?
Sva imućna gospoda vozila se zapregom po gradu. Bili su jako rečiti, otmeno obučeni i činilo se kao da su u najvećoj snazi. Kaldrmom se širio miris muškatle sa balkona, drugog cveća retko je bilo. Iz širokih avlija čuo bi se žamor otmene gospode i kuckanje čaše vina ili rakije iz tek natočenih buradi.
Cipele za decu su pravljene u radnji do Panta bojađžije. Tu su se djeca najčešće okupljala i igrajući se radoznalo bacala pogled na prozorče, gdje je uvijek bilo poređeno nekoliko najnovijih modela cipelica. Petrova vešta ruka po svu noć je radila ispod visoke mensingane lampe u kojoj je goreo petrolej. I danas se takve lampe čuvaju kao uspomena na jednu lepu prošlost.
Vešte ruke žena su radile ručne radove, plele, tkale, šile i vezle. Za život su se itekako snalazile.
I nisu se libile nijednog posla.
Tada su gotovo svi bili siromašniji u nemanju svega onoga što danas imamo, ali ništa manje dušom siromašniji.
Živelo se i radilo dostojanstveno, ma kojim poslom su se ljudi bavili.
Danas gotovo nema majstora u gradu. Odlaze lagano, kao da nestaju. Zanati polako izumiru. O njima se samo sa setom priča.
Dve suze kapnuše niz obraz Petrije, dok se povuče nazad i uspravi uz jastuk.
-Danas đeco, sve pokvareno se baca na one njive, livade i izvore koji su nas nahranili i napojili. Nema tko bi se šta popravio.
Eno sa kace u kojoj smo šljive skupljali, ispalo nekoliko duga i nema više vajde od nje. Može slobodno da se oćera u potok. Poslednji od pintora bio je u selu Živojin. Pravio je i burad gotovo do same smrti. Jedino Pavlovo bure nije završio. Posle njegove smrti pričali su da nije dobro, što bure nije završeno. Pravi razlog nitko nije znao, jedino su ono ponavljali…
– Ne valja!
I letine više po poljima nema. Nakon smrti komšije Milovana i nesreće rođaka Radovana, njive ostaše neuzorane.
A Radovan je to sa posebnom ljubavlju radio. Svaku vrzinu i kovrag bi raskrčio. Često je znao reći…
-Moram sve da zategnem. Onda bi malo kroz osmeh nastavio, ako umrem, ko će mi imati raditi. Ko će ovu ljepotu ostaviti…
Zapamtite, tako vam Boga ovdje da me čuvate. Dok je u jednoj ruci držao flašu sa rakijom, drugom je pokazivao ćošak livade, pored samog puta.
Đeco moja… nastavi Petrija…
Salaši i ambari po selima ostaše prazni, vremenom nazubljeni, ni klip kukuruza da im se pod strehom okačen nasmeši. Kad sam ja bila djete, tu se uz muziku komišalo do posle ponoći. Tu sam se naslušala i svakih priča. Posle toga noćima nisam smela iz kuće sama da izađem.
Pričalo se o vampirima koji su noću bili po vodenicama. Od priča bi se svakome krv zaledila. Obrad je jednu noć devet puta obišao oko vodenice, đavo mu put određivaše, dok se borio da nađe put ka kući. Kada je prvog pevca čuo da kukuriče, put mu se sam otvorio i vampir je tako nestao.
Vodenički kamen je od neke sile noću pucao. Držao je Obrad glogov kolac okačen o vrata, drugim je miješao žito dok se mlelo. Znao je deda da se vampiri toga plaše, ali uvijek je gledao iz mlina, po danu kući da se vrati.
Ljiljana Skelić Vemić….PROBUĐENE BORE…TVOJE POSTOJANJE.. – tropolje.info
Ljiljana Skelić Vemić
(moguće nastaviti…)
BUDNO JUTRO
Budno je jutro
što spavalo je u meni.
Na usni sirotoj
žeđ se zaustavlja.
Šta je sa travom
što bila je topla
na bosoj livadi,
gde gledah šum vetrova.
Nestao je leptir
zagledan u podne,
zlatna ptica
što stajaše na vodi.
Šta se to jutros
u meni krije…
Sećanje na divan početak,
kraj pun elegije.
Magla prohladna
poljem se širi…
Kroz vene plave
priziva sećanja.
Ne ostavlja me mirnu
ni ovog jutra….
Pretače slike
u osećanja….
Ljiljana Skelić Vemić….BALADA JEDNOG LETA.. – tropolje.info
Ljiljana Skeliċ Vemiċ
/maj 2017./

Continue Reading

Uncategorized

Published

on

Na dan mature otac me je pozvao u spavaću sobu, spustio crnu torbu na krevet i rekao: „Sada imaš osamnaest godina. Vrijeme je da saznaš. Ali tvoja majka ne smije čuti.“

Zovem se Emili. Tog jutra mislila sam da me čekaju samo fotografije, čestitke i porodično slavlje.

Nosila sam dugu plavu haljinu, a otac Robert nije ispuštao fotoaparat iz ruku.

— Hajde još jednu, samo nas dvoje.

Mama se nasmijala.

— Roberte, dosta! Nije joj vjenčanje, završila je školu.

On je, međutim, ostao ozbiljan.

— Ovaj dan mi znači više nego što misliš.

Pripisala sam to emocijama. Njegova jedina kćerka je odrasla — bilo je prirodno da bude uzbuđen.

Tek kasnije sam shvatila da je cijelog dana čekao trenutak da ostanemo sami.

Kada su gosti otišli, mama je počela spremati kuhinju. Otac mi je prišao i tiho rekao:

— Emili, pođi sa mnom. Moramo razgovarati.

— Zar ne možemo ovdje?

Pogledao je prema kuhinji.

— Ne. Ovo prvo moraš čuti ti.

Pošla sam za njim uz stepenice. U sobi je zatvorio vrata, otvorio donju ladicu ormara i izvukao crnu torbu koju nikada ranije nisam vidjela.

Stavio ju je na krevet, ali je nije odmah otvorio.

Samo je stajao pored nje, stežući ručku.

— Tata, šta je unutra?

Duboko je udahnuo.

— Nešto što sam ti odavno trebao pokazati.

Zatim je izgovorio riječi zbog kojih mi je nestao osmijeh:

— Šta god da se sada dogodi, tvoja majka ne smije saznati. Sada imaš osamnaest godina. Vrijeme je.

— Vrijeme za šta?

Nije odgovorio. Počeo je otvarati torbu.

Osjetila sam nelagodu i krenula prema vratima.

— Idem po mamu.

Otac je naglo prišao i okrenuo ključ u bravi.

Ukočila sam se.

— Zašto si zaključao?

— Da nas ne prekine. Molim te, treba mi samo nekoliko minuta.

— Onda otključaj vrata i objasni mi!

Ruka kojom je držao ključ vidljivo mu je drhtala. Nikada ga nisam vidjela tako uznemirenog.

— Tata, plašiš me.

Tada me pogledao kao da je tek shvatio šta je uradio.

„Izvini“, prošaputao je i otključao vrata. Mogla sam otići — ali onda je iz torbe izvadio staru fotografiju i pružio mi je.

Na poleđini je bio datum mog rođenja.

A ono što sam ugledala na fotografiji natjeralo me da sjednem…

Nastavak priče pročitajte u komentaru.

Continue Reading

Uncategorized

MARKO LJUBIC…KOJE POLITIČKO MAGARE TREBA ŠIBATI?

Published

on

 

Jedan udio hrvatskih stvarnih i lažnih nacionalista mi često postavlja pitanja, od onih malobrojnih začudnih i dobronamjernih, do puno više onih ispranih mozgova, kojima ni pamet, ni obraz ne smetaju klevetati, lagati, srljati za lupežima i prevarantima a istovremeno se javno pozivati na svetinje hrvatskog naroda i kršćanstva, zašto sam tako u svojim javnim istupima nemilosrdan prema desnici, bolje rečeno prema lažnoj desnici, od koje oni ipak ili uvijek nešto dobro očekuju?

Uvijek me čudi takva nerazumnost.

To bi bilo jednako kao pitati čovjeka koji u obitelji ima bolesne osobe ili koga boli noga, zašto traži liječnika za njih i za sebe, umjesto da se bavi zdravljem susjeda.

Ili, kao kritizirati čovjeka koji pokušava potjerati svoga natovarenog magarca kako bi ponio natovareno, prigovarajući mu jer ne koristi šibu za susjedovog magarca od kojega nema nikakve koristi.

Milost i laž, glupost i razum, čast i nečast nikada nisu bili u istoj moralnoj i obavezujućoj ravni.

Zar se ustrajavanje na zlu može pravdati dobrim željama?

Nikada nije moglo.

Od prve moje reakcije u javnosti s tim javnim dvojbama nemam moralnih problema.

Milosti prema prevarantima i prevari nema, niti će je ikada biti.

Pogreške može biti, ali milosti prema dokazanom zlu neće.

Tko je spreman primiti plaću za neučinjeno a obećano, pa na tome ustrajavati pozivajući se na moralne norme, ne smije se prema njemu imati milosti.

Magarac koga hranim i koga sam natovario mora nositi teret, inače mu slijedi šiba.

A susjedov neka reve koliko hoće, to me zanima jedino ako revanje ugrožava mir u zajednici ili noćni san.

Zato je uzaludno pokušavati jeftinim glupim prigovorima, lažima, klevetama i perverzijama utjecati na mene, jer me pokolebati ne mogu.

Hrvatska se ne može, ništa se dobro ne može graditi na laži.

Ne može ni na gluposti ili na odbacivanju razuma i savjesti. Nitko i ništa ne može prekriti ili opravdati to odbacivanje.

Ne može hrvatska budućnost biti “osuđivanje zla”, jer se osuđivati može iskreno i najčešće prijetvorno. Život i perspektiva naroda ne trpi laž, a laž je pristajanje na prijetvorno deklarativno osuđivanje bez ikakve namjere uništenja zla.

Zlo se ne osuđuje, zlo se uništava.

U politici se samo zakonima i silom države osuđuje, a jedina ispravna osuda je sankcioniranje i kazna.

Inače je osuđivanje laž, potpora zlu.

Lažnjaci na desnici desetljećima ostvaruju vrhunske osobne benefite “osuđujući” povijesna i aktualna zla, prosipaju i gube putom preuzeto natovareno narodno blago, izjedaju velike količine zobi, a zlo i zloćudnost sve više dominiraju hrvatskim životnim prostorom i društvenošću uz njihove krokodilske suze i ponavljanjem da im netko ne dopušta.

Kako to?

Pa zbog lažnjaštva i lupeža u našim njedrima, zbog isplativosti defetizma i gubitništva, zbog koristi od prijevare.

Ne zarađuje se i ne živi se od poraza.

Gubitništvo ne smije biti isplativo, niti ta isplativost smije biti obranjiva pred ispitom razuma.

Zato sam nemilosrdan prema “našima”.

Nisu naši.

Da jesu, vidjeli bi se rezultati.

Nitko u svome obiteljskom ponašanju i u svojoj životnoj praksi ne plaća usluge koje mu se obećaju a nikada ne isporuče.

Zašto bi to onda vrijedilo u politici, medijima, društvu?

Hrvatska je umorna i gotovo umorena od “borbi” za “istinu”, vrijeme je tu istinu pretvoriti u pravila hrvatskog društva, u zakonitosti javnog i društvenog djelovanja.

Smisao i svrha politike nije samo borba za istinu, ključna zadaća je ozakonjivanje istine.

Kad i nakon dvadeset, deset ili pet godina “desničari” i predvodnici tih “borbi” traže potporu za nastavak vodstva u istim bezuspješnim borbama, ističući veću moć i snagu “narodnih neprijatelja” i nagomilanih zala kao opravdanje svojih neuspjeha, onda taj zahtjev i očekivanje mora potpasti pod upit ljudskog razuma.

Smije li se takvima davati potpora?

Ja znam da ne smije.

Tko ne zna, ne može mu se pomoći.

A tko je spreman javno lagati, klevetati i braniti takve kao jedino rješenje, ili je osoba za žaljenje zbog pomanjkanja socijalne inteligencije, ili je sudionik u prevari.

Ta istina se ničim dovoljno velikim i važnim ne može prekriti ili zatajiti.

Prema takvima nema milosti.

Jer, prevaranti i gubitnici ne mogu biti naši!

Naši moraju biti pobjednici, što si natovario moraš isporučiti.

Ili slijedi šiba, bez zobi na jaslama.

To je temeljno načelo mog javnog djelovanja.

Continue Reading

Uncategorized

vladahnzk 𝐕𝐥𝐚𝐝𝐚 𝐇𝐍Ž-𝐚: 𝐏𝐨𝐭𝐩𝐨𝐫𝐞 𝐛𝐫𝐚𝐧𝐢𝐭𝐞𝐥𝐣𝐢𝐦𝐚 𝐢 𝐩𝐮č𝐤𝐢𝐦 𝐤𝐮𝐡𝐢𝐧𝐣𝐚𝐦𝐚, 𝐧𝐚𝐛𝐚𝐯𝐚 𝐮𝐝ž𝐛𝐞𝐧𝐢𝐤𝐚 𝐢 𝐜𝐣𝐞𝐩𝐢𝐯𝐚

Published

on

#vladahnzk

𝐕𝐥𝐚𝐝𝐚 𝐇𝐍Ž-𝐚: 𝐏𝐨𝐭𝐩𝐨𝐫𝐞 𝐛𝐫𝐚𝐧𝐢𝐭𝐞𝐥𝐣𝐢𝐦𝐚 𝐢 𝐩𝐮č𝐤𝐢𝐦 𝐤𝐮𝐡𝐢𝐧𝐣𝐚𝐦𝐚, 𝐧𝐚𝐛𝐚𝐯𝐚 𝐮𝐝ž𝐛𝐞𝐧𝐢𝐤𝐚 𝐢 𝐜𝐣𝐞𝐩𝐢𝐯𝐚

Vlada HNŽ-a na današnjoj je sjednici dala suglasnost na Program Ministarstva za pitanja branitelja HNŽ-a o stjecanju radnoga iskustva i usavršavanju prioritetnih kategorija djece branitelja u tijelima uprave i ustanovama HNŽ-a 2026. godine. Program se provodi s ciljem zapošljavanja prioritetne kategorije djece branitelja u tijelima uprave i ustanovama HNŽ-a, a koja se nalaze na evidenciji Službe za zapošljavanje HNŽ-a dan prije zaključivanja ugovora o radu s poslodavcem, u trajanju od 12 mjeseci, kao i osobe koje su bile zaposlene po programima iz prethodnih godina, najdulje 35 mjeseci kod istoga poslodavca ili 24 mjeseca kod različitih poslodavaca;

Dana je suglasnost i na potpisivanje Sporazuma po Projektu sufinanciranja zapošljavanja i samozapošljavanja djece poginulih branitelja 2026. godine i Projektu sufinanciranja zapošljavanja djece ratnih vojnih invalida 2026. godine. Sporazum se provodi s ciljem zapošljavanja djece poginulih branitelja i djece ratnih vojnih invalida koja se nalaze na evidenciji Službe za zapošljavanje HNŽ-a, kao i osoba koje su bile nezaposlene po programima iz prethodnih godina. Sredstva potrebna za provedbu Sporazuma osigurana su unutar proračunske pozicije resornoga ministarstva u iznosu od 300.000,00 KM;

Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a, Vlada je usvojila Odluku o odabiru zahtjeva i dodjeli novčanih sredstava ustanovama, udrugama i vjerskim zajednicama, u sklopu kojih je organizirana pučka kuhinja, predviđenih Proračunom HNŽ-a za 2026. godinu sa stavke ”Grant pučkim kuhinjama”, u iznosu od 130.000,00 KM;

Usvojena je i Odluka o odabiru projekata za dodjelu novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2026. godinu za Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a sa stavke ”Program pružanja socijalnih usluga u zajednici”, u iznosu od 84.650,00 KM;

📌 Na sjednici je odobren i način utroška 49.000,00 KM proračunskih sredstava Zavodu za javno zdravstvo HNŽ-a za provedbu postupka nabave cjepiva;

Na prijedlog Ureda predsjednice Vlade, usvojena je Odluka o odobravanju utroška 20.000,00 KM proračunskih sredstava sa stavke ”Grant neprofitnim organizacijama – Tekući transfer vjerskim zajednicama”, kao i Odluka o odobravanju utroška 132.000,00 KM sa stavke ”Tekući transfer drugim razinama vlasti” koja su dodijeljena Općini Jablanica za sufinanciranje projekata;

Usvojena je i Odluka o izboru korisnika novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2026. godinu za Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja HNŽ-a sa stavke ”Kapitalni transferi drugim razinama vlasti – Kapitalni grant za izradbu detaljnih energetskih pregleda, izradbu i reviziju projektne dokumentacije za poboljšanje energetske učinkovitosti javnih objekata na području HNŽ-a”, u iznosu od 58.532,30 KM;

Vlada je odobrila pokretanje postupka za zaključenjem ugovora o izvansudskoj nagodbi i isplati potraživanja po zaključenim ugovorima, obuhvativši 20 tražitelja po zaprimljenim prijavama i zahtjevima koji se odnose na umirovljenja, bolesti tražitelja potraživanja ili bolesti njihovih članova obitelji, kao i zaprimljene prijave po kojima je uzeta u obzir pravomoćnost presude i duljina trajanja sudskog postupka. Ukupan iznos sredstava obuhvaćen ovom odlukom je 171.100,00 KM;

Na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a, Vlada je usvojila Odluku o načinu utroška 8.265,00 KM sa stavke ”Grant školama za nabavu udžbenika”, te 10.500,00 KM za potpore organizacijama znanstvenih skupova, okruglih stolova i znanstvenih konferencija.

https://vlada.hnzk.ba/hr/portal/objava/vlada-hnz-a-potpore-braniteljima-i-puckim-kuhinjama-nabava-udzbenika-i-cjepiva-1791895007334

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba