Connect with us

Uncategorized

PredsjednikRH.Zoran Milanovic uputio poziv

Published

on

Predsjedniku Hrvatskog sabora uputio sam danas Zahtjev za izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora zbog nezakonitog odlaganja opasnog otpada na području Gospića, ali i na drugim lokacijama u Hrvatskoj. Hrvatskom saboru predložio sam da na izvanrednom zasjedanju prihvati sljedeće zaključke:

1. Zaključak kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje odmah započeti postupak trajne sanacije odlagališta opasnog otpada u Gospiću te kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje osigurati stalni nadzor i kontrolu razine onečišćenja podzemnih voda i drugih promjena u okolišu povezanih s nepropisnim odlaganjem otpada kako bi se osiguralo zdravlje ljudi i spriječila trajna šteta za ljude i okoliš. Vlada Republike Hrvatske dalje se obvezuje izvijestiti Hrvatski sabor u roku od petnaest (15) dana od donošenja ovog Zaključka o poduzetim mjerama te dobivenim nalazima razine onečišćenja podzemnih voda i drugih promjena u okolišu. Vlada Republike Hrvatske dalje se obvezuje podnositi Hrvatskom saboru izvješće na ovu temu svakih trideset (30) dana.

2. Zaključak kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje u roku od tri (3) dana primiti predstavnike građana i građanskih inicijativa, detaljno ih izvijestiti o stanju i planiranim mjerama te im dati sve druge informacije vezane uz odlagalište opasnog otpada u Gospiću. Također, Vlada Republike Hrvatske obvezuje se kontinuirano obavještavati javnost o svim relevantnim podacima vezanim uz odlagalište opasnog otpada u Gospiću.

3. Zaključak kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje odmah, a najduže u roku od petnaest (15) dana, imenovati glavnog državnog inspektora Državnog inspektorata.

4. Zaključak kojim se Državni inspektorat obvezuje odmah započeti nadzor i kontrolu nad svim odlagalištima otpada u Republici Hrvatskoj za koja postoje opravdane sumnje da sadrže opasan otpad ili otpad odlagan na nezakonit način te se obvezuje podnijeti izvješće Hrvatskom saboru o rezultatu nadzora u roku tri (3) mjeseca.

Podsjećam kako je člankom 81. Ustava Republike Hrvatske određeno da Hrvatski sabor nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru. Od saborskih zastupnica i zastupnika očekujem da krajnje odgovorno razmotre i rasprave predložene zaključke budući da je riječ o zdravlju hrvatskih ljudi, o zaštiti prirode kojom se ponosimo i, u konačnici, o budućnosti jednog od najljepših hrvatskih krajeva.

Continue Reading

KULTURA

Prof.dr.sc (general) Rektor Ivo Lučić poslao znakovitu poruku utemeljiteljima HDZ-a

Published

on

Povodom 36. obljetnice Prvoga sabora Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, održanog 18. kolovoza 1990. u Sarajevu, rektor Fakulteta sigurnosti i obrane ‘Franjo Tuđman’ u Zagrebu Ivo Lučić objavio je na Maxportalu opsežan osvrt na osnivanje HDZ-a BiH, političke prilike s početka višestranačja te ljude koji su sudjelovali u prvim demokratskim izborima u Bosni i Hercegovini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Lučić podsjeća kako se ideja o osnivanju ogranaka HDZ-a u BiH pojavila ubrzo nakon osnivanja stranke u Zagrebu, a politika i poruke Franje Tuđmana, prema njegovim riječima, okupljale su velik broj pristaša.

Materijali i poticaji za osnivanje inicijativnih odbora u BiH stizali su preko Hrvata koji su živjeli u Hrvatskoj i inozemstvu, dok su prema Zagrebu odlazile informacije o položaju Hrvata u tadašnjoj Socijalističkoj Republici BiH.

Lučić taj proces opisuje kao uglavnom nepovezano i spontano djelovanje ljudi koji su se, vođeni domoljubnim osjećajima, priključivali hrvatskom nacionalnom pokretu.

“Osnivanje HDZ-a u BiH išlo je sporije i teže”

Za razliku od Hrvatske i zapadnih demokratskih zemalja, navodi Lučić, osnivanje HDZ-a u BiH bilo je znatno složenije.

Jednim od razloga smatra posljedice dugogodišnjega komunističkog sustava, za koji tvrdi da je među Hrvatima u BiH ostavio ozbiljan nedostatak politički i institucionalno profiliranih kadrova.

Dok su, prema njegovu tumačenju, muslimanske i srpske nacionalne stranke predvodili sveučilišni profesori i nekadašnji komunistički dužnosnici, hrvatsku politiku velikim su dijelom preuzeli mlađi ljudi bez značajnijega političkog i upravljačkog iskustva.

Lučić posebno ističe da Hrvati u BiH u tom razdoblju nisu imali vlastite nacionalne institucije niti dovoljno snažnu zastupljenost u postojećim institucijama preko kojih bi se mogla provesti politička i kadrovska organizacija nove stranke.

Važnu ulogu u stvaranju HDZ-a, prema njegovu osvrtu, imali su i pojedini pripadnici Katoličke crkve.

Kao primjer navodi sarajevskog ortopeda Davora Perinovića, koji je na preporuku i uz podršku tadašnjeg župnika župe sv. Josipa na Marijin Dvoru don Ante Jelića postao jedna od ključnih osoba u počecima stranke.

Perinović je 19. siječnja 1990. u Sarajevu sa skupinom istomišljenika osnovao Inicijativni odbor HDZ-a BiH, a 2. lipnja iste godine u Duvnu je izabran za predsjednika Koordinacijskog odbora HDZ-a iz BiH.

Istodobno su diljem Bosne i Hercegovine osnivani inicijativni odbori stranke.

Prvi sabor u Sarajevu i sukobi oko vodstva

HDZ

Nakon brojnih problema s tadašnjim vlastima, ali i unutarnjih sukoba među inicijativnim odborima, 18. kolovoza 1990. u Sarajevu je održan Prvi opći sabor HDZ-a BiH.

Za predsjednika je aklamacijom izabran Davor Perinović.

Lučić, međutim, njegov izbor opisuje kao “nametanje” te navodi kako su Perinovićevi politički stavovi i ponašanje već tada izazivali nezadovoljstvo dijela članstva i simpatizera.

“Dok su jedni bili presretni zbog nacionalnih zastava i ukupnog ozračja, drugi su bili duboko nezadovoljni izborom predsjednika i čelništva”, piše Lučić.

Nezadovoljstvo dijela sudionika, dodaje, manifestiralo se zvižducima, što je u tadašnjem političkom ambijentu predstavljalo neuobičajenu pojavu na skupovima nacionalnih stranaka.

Već sljedećeg dana Perinović se suočio s novim problemima.

Na osnivačkom skupu HDZ-a u Ljubuškom, na kojem se okupio velik broj članova i simpatizera, dio nazočnih izviždao ga je tijekom obraćanja, nakon čega je morao prekinuti govor.

Lučić ocjenjuje kako je Perinović time praktički izgubio politički autoritet samo dan nakon izbora.

Formalno je smijenjen na sjednici tijela HDZ-a održanoj 7. rujna 1990. u Zagrebu.

Kljuić preuzeo stranku

Nakon Perinovićeve smjene vršiteljem dužnosti predsjednika HDZ-a BiH imenovan je sarajevski sportski novinar Stjepan Kljuić.

Lučić je i prema njegovu političkom djelovanju izrazito kritičan. Smatra kako Kljuić nije uspio artikulirati, kako navodi, “autentičnu hrvatsku politiku u BiH”, nego je zagovarao politiku koja se snažnije oslanjala na tadašnje muslimansko političko vodstvo.

“HDZ BiH nije imao sreće sa svojim predsjednicima, što nikako ne znači da ih se može izbrisati iz stranačke povijesti”, navodi Lučić.

Pritom podsjeća kako su osnivanje i djelovanje stranke pratili politički, medijski, a ponegdje i fizički napadi na njezine dužnosnike i članove.

Kao mjesta u kojima su zabilježeni ozbiljniji incidenti navodi Mostar, Jablanicu, Livno i Kupres.

Prvi demokratski izbori

Prvi višestranački izbori u Bosni i Hercegovini održani su 18. studenoga 1990.

Koalicija nacionalnih stranaka osvojila je svih sedam mjesta u Predsjedništvu SR BiH te 84 posto mandata u tadašnjoj Skupštini.

S liste HDZ-a za članove Predsjedništva izabrani su Stjepan Kljuić i Franjo Boras.

Stranka demokratske akcije osvojila je 86 zastupničkih mjesta, Srpska demokratska stranka 72, a Hrvatska demokratska zajednica BiH 44 mjesta.

Savez komunista – Socijaldemokratska partija osvojio je 14, Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH 12, a ostale stranke ukupno još 12 zastupničkih mjesta.

Prema nacionalnoj strukturi, u Skupštinu SR BiH izabrano je 99 Muslimana, 85 Srba, 49 Hrvata i sedam zastupnika iz reda ostalih.

Lučić posebno naglašava kako je političko djelovanje tada izgledalo bitno drukčije nego danas.

“Bilo je to u vremenu kada nije bilo borbe za pozicije na listama, kada se političkim radom nije puno dobivalo, a moglo se puno izgubiti, pa i život”, piše.

Prisjetio se preminulih zastupnika

U osvrtu je naveo i imena svih 44 zastupnika HDZ-a BiH izabranih u tadašnje Vijeće općina i Vijeće građana Skupštine BiH.

Posebno se prisjetio preminulih zastupnika Ivana Bagarića, Ivana Šarca i Radoslava Dodiga, koje je opisao kao svoje bliske prijatelje.

Spomenuo je i Marijana Višticu, kojeg su 1992. ubili srpski vojnici, kao i Mesuda Šabanovića, koji je, prema Lučićevu navodu, umro od posljedica teškog ranjavanja na slavonskom ratištu, gdje je ostao bez obje noge.

Lučić navodi kako se apsolutna većina tadašnjih zastupnika HDZ-a zalagala za ljudska prava, slobodu i demokraciju, ali istodobno i za ravnopravnost Hrvata u BiH te očuvanje njihova identiteta i političkog subjektiviteta.

“Nismo se uvijek i o svemu slagali, bilo je i ozbiljnih prijepora i mimoilaženja, ali opet, prema svim tim zastupnicima imam osjećaj dubokog poštovanja i bliskosti zbog svega onoga što smo bili i što smo učinili tih prvih mjeseci i godina demokracije u Bosni i Hercegovini”, napisao je.

“Krajnje je vrijeme da napišemo vjerodostojnu povijest HDZ-a BiH”

Lučić upozorava i na ono što smatra današnjim prešućivanjem ili iskrivljavanjem dijelova povijesti HDZ-a BiH.

Ističe kako zastupnici izabrani 1990. predstavljaju samo vidljiviji dio priče o utemeljiteljima stranke te da uz njih treba pamtiti članove i predsjednike inicijativnih odbora, zastupnike u općinskim skupštinama i brojne druge stranačke dužnosnike.

“Nadam se da još uvijek imamo snage, pameti i poštenja napisati vjerodostojnu povijest HDZ-a BiH. Krajnje je vrijeme da to i učinimo. Inače će, kako iskustvo pokazuje, našu povijest pisati oni koji su došli na gotovo i koji se ponašaju kao da je svijet od njih počeo”, zaključio je Lučić.

Dodao je kako će povijesna prosudba političkih aktera biti znatno stroža od njihove vlastite slike o sebi.

“Povijest nas neće ocjenjivati onako kako mi sami sebe ocjenjujemo. Ona ima stroge kriterije sagledavanja svega onoga što smo uradili, ali i onoga što nismo”, poručio je.

Hercegovina.info

 

 

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore

Continue Reading

KULTURA

Tisuće Hrvata u Chicagu: Fra Miro Šego predvodio jubilarnu 120. procesiju u čast Gospe Sinjske

Published

on

 

U Hrvatskoj župi sv. Jeronima u Chicagu, u subotu, 15. kolovoza, svečano je proslavljena jubilarna 120. godišnjica procesije u čast Gospe Sinjske kojom hrvatski katolici u ovom američkom velegradu već duže od stoljeća slave svetkovinu Marijina Uznesenja na nebo – Veliku Gospu.

Procesiju su naime započeli hrvatski iseljenici još davne 1906godine, a iz ove tradicije se šest godina kasnije, 1912., rodila Hrvatska župa sv. Jeronima.

Priprava za ovu veliku obljetnicu započela je devetnicom u čast Gospe Sinjske koja se kroz devet dana održavala u crkvi sv. Jeronima, a koju su predvodili hrvatski franjevci Kustodije Svete Obitelji koji otpočetka skrbe za ovu hrvatsku katoličku župu u Chicagu.

Vrhunac slavlja devetnica zbio se na misi Uočnici Velike Gospe kada je otkrivena i blagoslovljena zlatna kruna kojom je okrunjen Lik Čudotvorne Gospe Sinjske.

Kruna je izrađena od darova župljana i prijatelja ove drevne hrvatske župe. Oni su Gospi darovali komadiće svojeg obiteljskog zlata kao znak svoje ljubavi i svojih molitava.

To je zlato zatim otopljeno i izliveno u krunu koja će od ove 120. godišnjice tako krasiti lik Zaštitnice ove župne zajednice. Krunu su otkrili fra Antonio Musa, župnik, i fra Ante Begić, župni vikar, a blagoslovio ju je fra Nikola Pašalić, kustod hrvatskih franjevaca u Sjevernoj Americi.

Na sami dan Velike Gospe slavljene su četiri svete mise, dvije na engleskom i dvije na hrvatskom jeziku. Naime, ova stara iseljenička župa skrbi o različitim generacijama Hrvata i njihovih potomaka te se i župni pastoral tako odvija dvojezično i svete se mise slave na oba jezika, hrvatskom i engleskom.

To omogućuje da i starije generacije naših iseljenika, ali i njihova djeca i unučad, svoju vjeru žive u okrilju ove hrvatske župe.

Jutarnju misu predvodio je župnik fra Antonio Musa. Svečanu englesku misu predvodio je fra Ivica Majstorović, bivši župnik ove župe i aktualni župnik na Norvalu u Kanadi. Večernju svetu misu predslavio je fra Ante Begić, župni vikar.

Jubilarnu procesiju i svečanu hrvatsku svetu misu predslavio je fra Miro Šego, vikar Hercegovačke franjevačke provincije i gvardijan na Humcu pored Ljubuškoga.

U procesiji koja je mnoštvo vjernika su, zajedno s franjevcima, hodili desetci grupa, skupina i organizacija. U svojoj nadahnutoj propovijedi fra Miro je propovijedao o Gospi koja je i u slavlju svojeg Uznesenja svjedokinja poniznosti i vjernosti.

Marija se – kako to fra Miro reče – uzdala u Boga i u njegovu providnost. Tu su Marijinu vjeru slijedili i naši očevi i majke, a ta se vjera očitovala u njihovome stavu da će Bog providjeti sve potrebno.

Fra Miro je pozvao tisuću vjernika koji su se okupili na središnje misno slavlje da slijede primjer Gospe i primjer naših starih koji su nam vjeru prenijeli i ostavili u nasljeđe slavlje Velike Gospe.

Pod svetom misom pjevali su udruženo župni zbor pod vodstvom Maje Galić i posebni gosti iz Domovine, Klapa sv. Juraj Hrvatske ratne mornarice. Oni su večer ranije predvodili pjevanje na svetoj misi Uočnici, a sve prisutne su počastili i lijepim koncertom duhovnih i domoljubnih pjesama.

Na koncu svečane svete mise na dan Velike Gospe svim prisutnima se obratio i župnik fra Antonio Musa koji je izrazio dobrodošlicu svećenicima, klapi, ali i vjernicima koji su za ovo slavlje došli ne samo iz Chicaga, nego i iz New YorkaWisconsinaMissourijaFlorideKentuckyaMichigana te iz kanadskih Toronta i Londona.

Osobito se u svojem govoru osvrnuo na čin krunjenja Gospine slike kojim je ova nova generacija vjernika i franjevaca u Chicagu nastavila Zavjet naših otaca i majki, kako to lijepo izriče pjesma koju je zapjevala klapa sv. Juraj:

Zvonimir ti pralik diže, Jelena ti crkvu gradi: ta baština do nas stiže, preuzeše Zavjet mladi.

Poslije svete mise uslijedio je župni piknik i festival uz okuse Domovine: pečenja, roštilja, sarme i rižota, fritula i orahnjači.

Tisuće okupljenih do kasno u noć su zabavljali lokalni hrvatski glazbeni sastavi, ali i Klapa sv. Juraj koju su Hrvati Chicaga osobito toplo pozdravili i primili.

120 godina hrvatski katolici ulicama Chicaga ponosno nose lik Gospe Sinjske koja praćena trobojnicama ostaje naša najsigurnija luka, naša Majka i Zaštitnica.

I ove godine njezinu sliku nosili su mladići iz Hrvatske škole kardinal Stepinac, a pratile su je djevojke te vjerni puk koji ju je okrunio zlatnim uzdasima svojih srca i odanošću svoje vjerničke duše. I danas nam ona jednako progovara i nadahnjuje nas da ostanemo odani Kristu.

I danas nam ona vodi korake i usmjerava srca. I danas nas ona okuplja u svoje krilo i povezuje nas s Domovinom iz koje smo davno otišli, ali koja nikada nije napustila naša srca, istaknuo je fra Antonio Musa.

(www.jabuka.tv | Foto: Fra Antonio Musa)

 

Continue Reading

KULTURA

Obljetnica osnutka HDZ-a BiH: Utemeljitelji koje povijest ne smije prešutjeti

Published

on

17 kolovoza, 2026maxportal

 

U utorak 18. kolovoza 2026. napunit će se 36 godina od održavanja Prvoga sabora Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Ideja o osnivanju ogranaka HDZ u BiH pojavila se ubrzo po osnivanju stranke u Zagrebu. Politika i poruke dr. Franje Tuđmana okupljale su veliki broj pristalica.

 

 

 

 

Raznim vezama, od Hrvata iz BiH koji su živjeli u Zagrebu i drugim mjestima Hrvatske, ali i iz inozemstva, dolazili su u BiH materijali i poticaji za osnivanje inicijativnih odbora. U obrnutom smjeru, iz BiH prema Zagrebu išle su informacije o položaju Hrvata u toj jugoslavenskoj republici. Bilo je to stihijsko i uglavnom nepovezano djelovanje ljudi koji su se vođeni domoljubnim osjećajima priključivali nacionalnom pokretu.

HDZ je nastajao i osnovan je kao globalni hrvatski nacionalni pokret koji je svoje podružnice imao među Hrvatima po cijelom svijetu od Njemačke i Švicarske do Sjedinjenih Američkih Država, Argentine i Australije.

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Za razliku od Hrvatske i demokratskih zapadnih zemalja, osnivanje HDZ-a u BiH išlo je sporije i teže. Jedna od posljedica dugogodišnje rigidne komunističke vladavine u BiH bila je i ozbiljan intelektualni, odnosno kadrovski deficit među Hrvatima.

Dok su muslimanske i srpske nacionalne stranke osnivali sveučilišni profesori i dojučerašnji komunistički funkcionari i ideolozi, hrvatsku politiku su, uz rijetke izuzetke, poveli mladi ljudi, idealisti, bez političkog i upravljačkog iskustva. Hrvati u BiH nisu imali nacionalne institucije, niti odgovarajuću zastupljenost unutar postojećih institucija preko kojih bi se eventualno moglo izvesti političko i kadrovsko strukturiranje stranke.

Glavni oslonac novonastalom nacionalnom pokretu postala je Katolička crkva. I to ne službena Crkva, nego njezini dijelovi, odnosno neki svećenici koji su ostvarili znatan utjecaj na HDZ, posebno na njegovu kadrovsku politiku. To je bilo vidljivo od samoga početka kada se za predsjednika Inicijativnog odbora HDZ-a nametnuo sarajevski ortoped dr. Davor Perinović. On je u politiku, a kasnije i na čelo HDZ-a došao na preporuku i uz podršku don Ante Jelića tadašnjeg župnika župe Svetog Josipa na Marin dvoru u Sarajevu.

U Sarajevu je 19. siječnja 1990. sa skupinom istomišljenika osnovao Inicijativni odbor HDZ-a BiH, a 2. lipnja iste godine u Duvnu je izabran za predsjednika Koordinacijskog odbora HDZ-a iz BiH. Istovremeno su diljem BiH osnivani inicijativni odbori HDZ-a.

Nakon brojnih zabrana i sukoba s vlašću ali i međusobnog sukobljavanja unutar inicijativnih odbora, u Sarajevu je 18. kolovoza 1990. održan Prvi opći sabor HDZ BiH.

Za predsjednika HDZ-a BiH aklamacijom je izabran (bolje reći nametnut) Perinović, čija su stajališta i ponašanje proteklih mjeseci izazvali nezadovoljstvo velikog dijela članova i simpatizera stranke. Njegovo nametanje na čelo HDZ-a BiH podijelilo je sudionike Sabora.

Dok su jedni bili presretni zbog nacionalnih zastava i ukupnog ozračja, drugi su bili duboko nezadovoljni izborom predsjednika i čelništva. Svoje nezadovoljstvo iskazali su zvižducima, što je bilo neviđeno na skupovima drugih nacionalnih stranaka u BiH.

Politička karijera Davora Perinovića u funkciji predsjednika HDZ BiH kratko je trajala. Dan nakon što je postavljen za predsjednika HDZ BiH, na osnivačkom skupu HDZ-a u Ljubuškom okupilo se nekoliko desetaka tisuća članova i simpatizera te stranke.

Perinović je izviždan od većeg broja nazočnih i morao je prekinuti svoje izlaganje. Time je nakon jednoga dana mandata prestao biti stvarni predsjednik HDZ BiH. Na sjednici svih tijela HDZ-a održanoj u Zagrebu 7. rujna 1990. Perinović je smijenjen s dužnosti.

Nakon Perinovićeve smjene vršiteljem dužnosti predsjednika HDZ-a BiH imenovan je sportski novinar iz Sarajeva Stjepan Kljuić. Pokazalo se da ni on nije bio u stanju artikulirati autentičnu hrvatsku politiku u BiH. Umjesto toga, on je još čvršće zastupao promuslimansku politiku i muslimanske interese u BiH, s uvjerenjem da je to i hrvatska politika te da su to i hrvatski interesi.

HDZ BiH nije imao sreće sa svojim predsjednicima, što nikako ne znači da ih se može izbrisati iz stranačke povijesti. U kakvim je uvjetima osnivan HDZ svjedoče sustavni politički, medijski pa i fizički napadi na stranku, njezine dužnosnike i članstvo.

Ozbiljniji su napadi zabilježeni u Mostaru, Jablanici, Livnu, Kupresu te na drugim mjestima. Četiri i pol desetljeća sotoniziranja (političkog) hrvatstva u BiH sprječavalo je mnoge da se naviknu na hrvatske zastave i javno izražavanje hrvatstva. Otpori su bili najjači u sredinama koje su se isticale jugoslavenstvom.

Prvi slobodni izbori u Bosni i Hercegovini održani su 18. studenoga 1990. Koalicija nacionalnih stranaka pobijedila je osvojivši svih sedam mjesta za članove Predsjedništva i 84% mandata u Skupštini SR BiH. Za članove Predsjedništva SR BiH s liste HDZ-a izabrani su Stjepan Kljuić i Franjo Boras.

Nacionalne stranke imale su većinu i u Skupštini SR BiH. Stranka demokratske akcije dobila je 86 (35,85%) zastupnika u Skupštini SR BiH, Srpska demokratska stranka dobila je 72 (30%), Hrvatska demokratska zajednica 44 (18,35%), Savez komunista – Socijaldemokratska partija 14 (5,83%), Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH 12 (5%) i sve ostale stranke 12 (5%) zastupnika.

Prema nacionalnoj strukturi u Skupštinu SR BiH izabrano je 99 (41,25%) Muslimana, 85 (35,41%) Srba, 49 (20,41%) Hrvata i 7 (2,93%) ostalih.

Za usporedbu navedimo da je prema popisu koji je proveden 1991. godine u SR BiH živjelo 43,74% Muslimana, 31,33% Srba, 17,27% Hrvata i 7,66% ostalih naroda. U oba vijeća Skupštine BiH izabrana su 44 zastupnika Hrvatske demokratske zajednice BiH. Bilo je to u vremenu kada nije bilo borbe za pozicije na listama, kada se političkim radom nije puno dobivalo, a moglo se puno izgubiti, pa i život.

Danas smo svjedoci sustavnog prešućivanja, pa i krivotvorenja povijesti. Zato želim navesti imena zastupnika HDZ-a u prvom sazivu Skupštine BiH, a posebno želim spomenuti one koji su umrli i ne mogu se oglasiti.

Neki od njih bili su moji bliski prijatelji kao Ivan Bagarić, Ivan Šarac i Radoslav Dodig, koji su nas nažalost prerano napustili. Marijana Višticu ubili su srpski vojnici još u rujnu 1992. Mesud Šabanović umro je relativno rano od posljedica teškog ranjavanja na slavonskom ratištu gdje je ostao bez obje noge.

Od ostalih ne ću nikoga izdvajati jer mi se to čini neprimjerenim, ali nešto ipak želim naglasiti. U dugim razgovorima koje smo vodili tih teških dana i noći mogu reći da se apsolutna većina zastupnika HDZ-a u Skupštini BiH zalagala i borila za temeljna ljudska prava te univerzalnu slobodu i demokraciju.

Istovremeno, bili smo borci za ravnopravnost hrvatskoga naroda u BiH, za očuvanje njegova identiteta i političkoga subjektiviteta.Bili smo dio jedinstvenog hrvatskog nacionalnog pokreta za slobodu.

Rat u Hrvatskoj proživljavali smo kao naš rat i svaka žrtva bila je naša žrtva. Veliki dio nas to je dokazao i osobnim angažmanom u ratu. Nismo se uvijek i o svemu slagali, bilo je i ozbiljnih prijepora i mimoilaženja, ali opet, prema svim tim zastupnicima imam osjećaj dubokog poštovanja i bliskosti zbog svega onoga što smo bili i što smo učinili tih prvih mjeseci i godina demokracije u Bosni i Hercegovini.

Na prvim demokratskim izborima 18. studenoga 1990. u Skupštinu BiH izabrani su sljedeći zastupnici:

VIJEĆE  OPĆINA:

1. Bagarić, Ivan – Tomislavgrad
2. Bender, Ivan – Neum
3. Boban, Mate – Grude
4. Bošnjak, Ante – Čitluk
5. Bošnjak Mijatović, Nevenka – Fojnica
6. Ćosić, Zdenko – Široki Brijeg
7. Franković, Marko – Kiseljak
8. Grubešić, Niko – Busovača
9. Hrkać, Frano – Posušje
10. Ivkić, Ivica – Bosanski Šamac
11. Jukić, Perica – Žepče
12. Jurkić, Stjepan – Livno
13. Jurković, Mate – Čapljina
14. Lučić, Ivica – Ljubuški
15. Mandić, Nikola – Mostar
16. Marić, Juraj – Stolac
17. Petrović, Ilija – Prozor
18. Skopljaković, Ivo – Novi Travnik
19. Stanić, Iko – Derventa
20. Šimić, Anto – Odžak
21. Vukoja, Mato Paško – Kreševo
22. Zec, Nenad Josip – Travnik
23. Živković, Ivo – Orašje

VIJEĆE GRAĐANA:

1. Barač, Vjekoslav (Zenica)
2. Dodig, Radoslav (Mostar)
3. Ćošković, Pejo (Banja Luka)
4. Hudić, Anton Ernest (Doboj)
5. Jurišić, Marko (Tuzla)
6. Kudić, Mile (Mostar)
7. Ljubić, Mariofil (Mostar)
8. Marković, Anđelko (Mostar)
9. Mikić, Stjepan (Doboj)
10. Obrdalj, Tomislav (Sarajevo)
11. Pandžić, Vlado (Mostar)
12. Pelivan, Marinko (Mostar)
13. Petrović, Franjo (Zenica)
14. Prskalo, Marko (Zenica)
15. Šabanović, Mesud (Doboj)
16. Šarac, Ivan (Mostar)
17. Tomić Obrdalj, Vinko (Banja Luka)
18. Vasilj, Pero (Tuzla)
19. Vištica, Marijan (Banja Luka)
20. Vlašić, Damjan (Mostar)
21. Vrbić, Franjo (Zenica)

Ovo je tek jedna crtica o zastupnicima izabranim 1990. godine na prvim slobodnim i demokratskim izborima u Skupštinu BiH. Zastupnici su samo onaj vidljiviji dio priče o utemeljiteljima HDZ-a. Uz njih ravnopravno stoje članovi i predsjednici inicijativnih (poslije na izborima potvrđenih) ogranaka i odbora, izabrani zastupnici u općinskim skupštinama, stranački dužnosnici itd.

Nadam se da još uvijek imamo snage, pameti i poštenja napisati vjerodostojnu povijest HDZ BiH. Krajnje je vrijeme da to i učinimo. Inače će, kako iskustvo pokazuje, našu povijest pisati oni koji su došli na gotovo i koji se ponašaju kao da je svijet od njih počeo.

Važno je znati i to da nas povijest neće ocjenjivati onako kako mi sami sebe ocjenjujemo. Ona ima stroge kriterije sagledavanja svega onoga što smo uradili, ali i onoga što
nismo.Ivica Lučić – Wikipedija

Dr. Ivo Lučić/Foto: Zoran Grizelj Švabo/Večernji list

 

 

Više s weba
  • SAMO 1% LJUDI MOŽE PRONAĆI BROJ 11! KLIKNI NA NJEGA I OSVOJI BESPLATAN PROIZVOD KOJI OBNAVLJA ZGLOBOVE ZA TRI DANA!
    Oglas
  • Šokantna snimka kruži društvenim mrežama! Pogledajte jednu od najstrašnijih ikad zabilježenih najezdi: ‘Stanovništvo je u panici’
  • U APOTEKAMA ŠIROM BIH POČELA BESPLATNA PODJELA! EVO KO MOŽE OSTVARITI PRAVO…
    Oglas
  • Tajna Titova pokopa desetljećima je skrivana: Kamere su snimile jedno, a prava drama odvijala se usred noći
  • [+18] Zabava, adrenalin i utakmice uživo – majstore, dokaži se u Premier sportskoj kladionici!
    Oglas
  • Tito je bio opsjednut slavnom pjevačicom: Htio je s njom i vezu, ali onda je uslijedio šok
  • DOPUNI Svoj haloo račun ONLINE i zgrabi 3 puta više GB!
    Oglas
  • Pilot koji je prijavio navodno ukazanje NLO-a misteriozno je nestao: Njegova posljednja poruka bila je jeziva
  • PACIJENTI U ŠOKU!: Gljivice nestaju bez masti i tableta – EVO KAKO…
    Oglas

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba