U dvorani samostana Školskih sestara franjevki Krista Kralja u Bijelom Polju danas je predstavljena „Strategija ruralnog razvoja Grada Mostara“, strateški dokument koji je izradio Klub vijećnika HDZ-a BiH u Gradskom vijeću Grada Mostara u suradnji s Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Mostaru.
Tijekom predstavljanja istaknute su ključne smjernice Strategije usmjerene na unaprjeđenje gospodarskog i demografskog razvoja ruralnih područja, poboljšanje kvalitete života stanovnika te poticanje poljoprivrede i ruralnog turizma. Dokument obuhvaća temeljna područja održivog razvoja – od jačanja lokalne infrastrukture i poticanja poduzetništva, preko očuvanja prirodnih resursa, do razvoja društvenih sadržaja i provedbe rodno osviještenih politika. Poseban naglasak stavljen je i na važnost europskih reformi te mogućnosti korištenja EU predpristupnih fondova za sufinanciranje mjera predviđenih Strategijom.
Marko Novak, predsjednik GO HDZ BiH Mostar naglasio je kako će kasnija istraživanja potvrditi ispravnost njihovih procjena i pokazati kako je Gradu Mostaru zaista potrebna ovakva strategija. Posebno je istaknuo podatak o neravnomjernoj naseljenosti grada Mostara, rekavši kako „88 000 stanovnika živi na 9% teritorija Grada Mostara“. Dodao je i kako „na preostalih 91% teritorija grada živi ostatak stanovništva – 17 000“. Nadalje je upozorio kako područje od 226,88 km², što čini 19,46% ukupnog teritorija Grada Mostara, trenutno obuhvaća sedam praznih naselja bez stanovnika: „danas imamo sedam praznih naselja s nula stanovnika i imamo idućih devet koji će se u 20 godina svesti na nulu“ te zaključio kako je riječ o „strateškom dokumentu“ jer „ako mi nećemo skrbiti o tom području, netko drugi hoće“.
Gradonačelnik Grada Mostara dr. Mario Kordić podsjetio je kako je Grad Mostar već donio strateške dokumente o razvoju grada, uključujući i one koji se odnose na ruralni razvoj te kako se „strategija, izrađena zajedno sa strukom i političkim partnerima, trenutačno nalazi u fazi implementacije“. Objašnjavajući važnost teme, istaknuo je kako je „još 1962. godine Europska unija donijela Zakon o zajedničkim politikama kada je ruralni razvoj u pitanju“. Govorio je i o geopolitičkim okolnostima koje utječu na globalnu sigurnost hrane, navodeći kako „hrana često zna biti strateško oružje“, podsjećajući na „krizu u Ukrajini i blokade izvoza žitarica koje su izazvale paniku i rast cijena“. Također je naglasio kako „Europska unija godišnje izdvaja preko 200 milijardi eura za poticanje poljoprivrede i ruralnog razvoja“, dok se „ukupne subvencije, kada se uzme širi kontekst prehrambenog sustava, penju i do 400 milijardi eura“. Na kraju je istaknuo kako, „subvencije imaju ključnu ulogu, jer poljoprivrednik ne može ostvariti dobit kao u bilo kojoj drugoj branši“, posebno ukazavši i na izazove s kojima se poljoprivrednici suočavaju – „od ekoloških i prirodnih utjecaja, do tržišnih uvjeta koji u BiH nisu dovoljno zaštićeni“. Zaključio je izrazivši zadovoljstvo zajedničkim radom i nadom da će se tijekom konferencije definirati novi smjerovi razvoja.
Časna sestra Dominika Anić istaknula je bogatu povijest i poslanje školskih sestara franjevki Krista Kralja, njihovu ulogu u odgoju i obrazovanju te snagu vjere i zajedništva koje su ih održale kroz teška povijesna razdoblja do današnjeg ponovnog „procvata“ zajednice u Bijelom Polju. Časna sestra Dajana Dujmović istaknula je kako je „Paxa House“ primjer kako molitva, rad i podrška zajednice mogu stvoriti život, zapošljavanje i edukaciju na ruralnom području. Naglasila je: „pokazali smo da poljoprivreda nije samo proizvodnja hrane, ona je temelj društvene i ekonomske stabilnosti. Ona stvara vrijednosti koje se ne mjere samo novcem. Zajedništvo, povjerenje, znanje, odgovornost prema zemlji.“ Dodala je kako poljoprivreda, turizam i društvena uključenost mogu zajedno osigurati održiv razvoj, a mladima prenijeti vrijednost rada i budućnost koju vrijedi živjeti te zahvalila svima koji su podržali projekt i omogućili njegovu realizaciju.
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović u svom obraćanju naglasio je značaj lokalnog pristupa razvoju i politici. Posebno je istaknuo važnost žena u osobnom i ruralnom razvoju, napominjući kako bi se ugrozio položaj žena ukoliko se ne prepozna njihov doprinos te je naglasio značaj nazočnosti velikog broja žena na događaju kao potvrdu predanosti jednakopravnosti i društvenoj uključivosti. Također je govorio i o suradnji s Republikom Hrvatskom te o potrebi stambene i ruralne izgradnje u Mostaru. Na kraju je povezao politiku, demografiju i zajedništvo, naglasivši kako hrvatski narod ima ključnu ulogu u očuvanju i jačanju ruralnih zajednica u Bosni i Hercegovini te je zahvalio nazočnima, ističući uvjerenje kako zajedničkim radom mogu biti postignuti značajni rezultati u razvoju, demografskoj stabilnosti i jačanju zajedništva.
Uz predsjednika Čovića, događaju su nazočili predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, dekan Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta SUM-a dr. sc. Jurica Primorac, voditelj radne skupine za izradu dokumenta prof. dr. sc. Marko Ivanković (APTF SUM), prof. Ivan Ostojić (APTF SUM), ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi u Vladi HNŽ Milenko Bevanda, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi HNŽ Mario Jurica, direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH Slađan Bevanda, direktorica Fonda za zaštitu okoliša HNŽ-a Ana Buljubašić, zamjenik predsjedatelja Gradskog vijeća Mostara Goran Bošnjak, predsjednik Kluba Hrvata u Gradskom vijeću Mostara Stanko Ćosić, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH HNŽ-a Ludvig Letica, bjelopoljski župnik don Rajko Marković, direktor Hrvatske pošte Mostar Mate Rupčić, direktor JP HT Eronet Goran Kraljević, izvršni direktor za Distribuciju električne energije EP HZHB Mario Bandić, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a Andrej Čović te zamjenica ravnatelja MIO/PIO FBiH Miljana Glamuzina.
Izvor: hnsbih.ba
