Connect with us

EKONOMIJA

Predstavljena Strategija ruralnog razvoja Grada Mostara: Jačanje ruralnih krajeva uz ulogu hrvatskoga naroda

Published

on

U dvorani samostana Školskih sestara franjevki Krista Kralja u Bijelom Polju danas je predstavljena „Strategija ruralnog razvoja Grada Mostara“, strateški dokument koji je izradio Klub vijećnika HDZ-a BiH u Gradskom vijeću Grada Mostara u suradnji s Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Mostaru.

Tijekom predstavljanja istaknute su ključne smjernice Strategije usmjerene na unaprjeđenje gospodarskog i demografskog razvoja ruralnih područja, poboljšanje kvalitete života stanovnika te poticanje poljoprivrede i ruralnog turizma. Dokument obuhvaća temeljna područja održivog razvoja – od jačanja lokalne infrastrukture i poticanja poduzetništva, preko očuvanja prirodnih resursa, do razvoja društvenih sadržaja i provedbe rodno osviještenih politika. Poseban naglasak stavljen je i na važnost europskih reformi te mogućnosti korištenja EU predpristupnih fondova za sufinanciranje mjera predviđenih Strategijom.

Marko Novak, predsjednik GO HDZ BiH Mostar naglasio je kako će kasnija istraživanja potvrditi ispravnost njihovih procjena i pokazati kako je Gradu Mostaru zaista potrebna ovakva strategija. Posebno je istaknuo podatak o neravnomjernoj naseljenosti grada Mostara, rekavši kako „88 000 stanovnika živi na 9% teritorija Grada Mostara“. Dodao je i kako „na preostalih 91% teritorija grada živi ostatak stanovništva – 17 000“. Nadalje je upozorio kako područje od 226,88 km², što čini 19,46% ukupnog teritorija Grada Mostara, trenutno obuhvaća sedam praznih naselja bez stanovnika: „danas imamo sedam praznih naselja s nula stanovnika i imamo idućih devet koji će se u 20 godina svesti na nulu“ te zaključio kako je riječ o „strateškom dokumentu“ jer „ako mi nećemo skrbiti o tom području, netko drugi hoće“.

Gradonačelnik Grada Mostara dr. Mario Kordić podsjetio je kako je Grad Mostar već donio strateške dokumente o razvoju grada, uključujući i one koji se odnose na ruralni razvoj te kako se „strategija, izrađena zajedno sa strukom i političkim partnerima, trenutačno nalazi u fazi implementacije“. Objašnjavajući važnost teme, istaknuo je kako je „još 1962. godine Europska unija donijela Zakon o zajedničkim politikama kada je ruralni razvoj u pitanju“. Govorio je i o geopolitičkim okolnostima koje utječu na globalnu sigurnost hrane, navodeći kako „hrana često zna biti strateško oružje“, podsjećajući na „krizu u Ukrajini i blokade izvoza žitarica koje su izazvale paniku i rast cijena“. Također je naglasio kako „Europska unija godišnje izdvaja preko 200 milijardi eura za poticanje poljoprivrede i ruralnog razvoja“, dok se „ukupne subvencije, kada se uzme širi kontekst prehrambenog sustava, penju i do 400 milijardi eura“. Na kraju je istaknuo kako, „subvencije imaju ključnu ulogu, jer poljoprivrednik ne može ostvariti dobit kao u bilo kojoj drugoj branši“, posebno ukazavši i na izazove s kojima se poljoprivrednici suočavaju – „od ekoloških i prirodnih utjecaja, do tržišnih uvjeta koji u BiH nisu dovoljno zaštićeni“. Zaključio je izrazivši zadovoljstvo zajedničkim radom i nadom da će se tijekom konferencije definirati novi smjerovi razvoja.

Časna sestra Dominika Anić istaknula je bogatu povijest i poslanje školskih sestara franjevki Krista Kralja, njihovu ulogu u odgoju i obrazovanju te snagu vjere i zajedništva koje su ih održale kroz teška povijesna razdoblja do današnjeg ponovnog „procvata“ zajednice u Bijelom Polju. Časna sestra Dajana Dujmović istaknula je kako je „Paxa House“ primjer kako molitva, rad i podrška zajednice mogu stvoriti život, zapošljavanje i edukaciju na ruralnom području. Naglasila je: „pokazali smo da poljoprivreda nije samo proizvodnja hrane, ona je temelj društvene i ekonomske stabilnosti. Ona stvara vrijednosti koje se ne mjere samo novcem. Zajedništvo, povjerenje, znanje, odgovornost prema zemlji.“ Dodala je kako poljoprivreda, turizam i društvena uključenost mogu zajedno osigurati održiv razvoj, a mladima prenijeti vrijednost rada i budućnost koju vrijedi živjeti te zahvalila svima koji su podržali projekt i omogućili njegovu realizaciju.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović u svom obraćanju naglasio je značaj lokalnog pristupa razvoju i politici. Posebno je istaknuo važnost žena u osobnom i ruralnom razvoju, napominjući kako bi se ugrozio položaj žena ukoliko se ne prepozna njihov doprinos te je naglasio značaj nazočnosti velikog broja žena na događaju kao potvrdu predanosti jednakopravnosti i društvenoj uključivosti. Također je govorio i o suradnji s Republikom Hrvatskom te o potrebi stambene i ruralne izgradnje u Mostaru. Na kraju je povezao politiku, demografiju i zajedništvo, naglasivši kako hrvatski narod ima ključnu ulogu u očuvanju i jačanju ruralnih zajednica u Bosni i Hercegovini te je zahvalio nazočnima, ističući uvjerenje kako zajedničkim radom mogu biti postignuti značajni rezultati u razvoju, demografskoj stabilnosti i jačanju zajedništva.

Uz predsjednika Čovića, događaju su nazočili predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, dekan Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta SUM-a dr. sc. Jurica Primorac, voditelj radne skupine za izradu dokumenta prof. dr. sc. Marko Ivanković (APTF SUM), prof. Ivan Ostojić (APTF SUM), ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi u Vladi HNŽ Milenko Bevanda, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi HNŽ Mario Jurica, direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH Slađan Bevanda, direktorica Fonda za zaštitu okoliša HNŽ-a Ana Buljubašić, zamjenik predsjedatelja Gradskog vijeća Mostara Goran Bošnjak, predsjednik Kluba Hrvata u Gradskom vijeću Mostara Stanko Ćosić, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH HNŽ-a Ludvig Letica, bjelopoljski župnik don Rajko Marković, direktor Hrvatske pošte Mostar Mate Rupčić, direktor JP HT Eronet Goran Kraljević, izvršni direktor za Distribuciju električne energije EP HZHB Mario Bandić, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a Andrej Čović te zamjenica ravnatelja MIO/PIO FBiH Miljana Glamuzina.

Izvor: hnsbih.ba

Danas je u Širokom Brijegu održana koordinacija Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine s dužnosnicima zakonodavne i izvršne vlasti na…
Prof. dr. sc. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, održao je predavanje pod nazivom pod nazivom 30 godina nesavršenog Daytonskog…
Na Bobovcu je 25. listopada 2025. godine održan 24. Molitveni dan za Domovinu vjernika Vrhbosanske nadbiskupije te 22. molitveni pohod Vojnog…
Sastanak predsjednika Čovića i otpravnika poslova veleposlanstva SAD- Ginkela: Jačanje suradnje i američkih ulaganja u BiH, energetska…

Continue Reading

EKONOMIJA

Hoće li se Hrvatima vratiti bar dio otetih prava prije zatvaranja OHR-a?

Published

on

Sjedište ureda visokog predstavnika u Sarajevu

Nakon istupa američke predstavnice u UN-u Tammy Bruce jasno je da su dani kolonijalne uprave nad BiH, koja je trajala više od 30 godina, bez pravnog uporišta u Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, preko tzv. visokog predstavnika, odbrojani. Mandat sljedećeg visokog predstavnika će biti ograničen, njegov zadatak će biti ovlasti prenijeti na lokalne lidere, uživajte u samoupravljanju i suverenitetu…,nedvosmislena je bila Bruce.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Izjava američke diplomatkinje je “hladan tuš” za bošnjačke političare, koji na visokog predstavnika i gledaju kao izvanjskog tutora koji će i dalje ispunjavati njihove želje za centralizacijom i unitarizacijom i biti batinu za hrvatske i srpske političare koji se tome protive. I većina njih su to doista i bili. Austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, kojim je upravljao tadašnji američki veleposlanik Thomas Muller uništio je Hercegovačku banku i konstittutivnost Hrvata u FBiH, omogućujući Bošnjacima izbor jedne trećine hrvatskih izaslanika u federalni Dom naroda i s tom jednom trećinom formiranje Federalne vlade bez stranke ili stranaka za koje je glasala većina Hrvata. Petritsch je ukinuo i hrvatski veto u Vladi FBiH i u vrijeme pokušaja uspostave hrvatske samouprave, kao odgovora na izbacivanje Hrvata iz federalne vlasti, smijenio čak 450 izabranih hrvatskih dužnosnika.

Britanac Pady Ashdown dok je radio na centralizaciji FBiH i BiH nametnuo je Mostaru konsocijacijski model, kakav ne postoji nigdje u jedinicama lokalne samouprave u BiH. Austrijanac, Valentin Inzko, veliki katolik koji je redovito odlazio u Međugorje, legitimirao je nezakonito uspostavljenu platformašku Vladu FBiH, bez stranaka koje su dobile podršku 90 posto hrvatskih birača- katolika, uvođenjem nove matematičke formule prema kojoj je 5 trećina od 17.

Kada je lider SDA Bakir Izetbegović uoči prošlih izbora, odbacujući dogovor o izmjenama Izbornog zakona kojima bi se osiguralo da i Hrvati mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH Hrvatima zaprijetio “raskidanjem okova” visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao je u Izborni zakon, u izbornoj noći, povećavajući broj izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda sa 17 na 23 i prag za kandidiranje čelnika FBiH sa 6 na 11. Time je spriječio ponovni pokušaj formiranja vlasti u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji bez predstavnika većinske hrvatske izborne volje. No, istovremeno je ukinuo veto u nacionalnim klubovima uvođenjem kataloga pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Za pokretanje hrvatskog vitalnog nacionalnog interesa i dalje je potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom klubu, no tim mehanizmom Hrvati više ne mogu oboriti ni jedan zakon jer o tome je li ugrožen njihov vitalni nacionalni interes ne odlučuju oni sami, već Ustavni sud FBiH, u kojem većinu imaju “probosanski sudci”.

U Sarajevu uporno ponavljaju laž kako je Schmidt ovim pogodovao HDZ BiH. Istina je da je on svojom intervencijom onemogućio formiranje Vlade FBiH bez predstavnika Hrvata, ali je istovremeno omogućio preglasavanje Hrvata u Domu naroda, njihovoj zadnjoj brani od majorizacije, što se potvrdilo i nametanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, uz sponzorstvo bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja, bez ijednog hrvatskog glasa.

Nakon 30 godina međunarodnog intervencionizma, iza kojeg su ključnu ulogu imale SAD, pozicija Hrvata u BiH, kao državotvornog naroda, konstituenta FBiH i BiH, u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji BiH je potpuno devastirana, dok na razini BiH Bošnjaci i dalje bez problema mogu uz bošnjačkog birati i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Američka veleposlanica u UN-u jasno je dala do znanja da je tomu došao kraj. Sada je ključno pitanje hoće li se bar djelomično Hrvatima vratiti mehanizmi zaštite ustavne jednakopravnosti, koje su im posredo oduzele ranije američke administracije. Bruce je najavila “ograničeni mandat” sljedećeg i posljednjeg visokog predstavnika, ne isključujući mogućnost da on bude i Amerikanac.

U skladu s Trumpovom politikom “America First” aktualnoj američkoj administraciji je primarni cilj rješenje pitanja državne imovine kako bi se  realizirao projekt Južne plinske interkonekcije, odnosno prodaja američkog plina Bosni i Hercegovini, a potom i širenje plinske mreže prema južnoj, srednjoj i istočnoj Europi. Realizacija tog projekta, međutim, neće biti moguća bez političke stabilnosti u BiH, a te stabilnosti neće biti dokle god Bošnjaci budu majorizirali Hrvate u Predsjedništvu BiH i domovina naroda, i dok im se ne vrati pozicija jednakopravng naroda predviđena Washingtonom i Daytonom.

Budući da Hrvati nemaju političke i diplomatske snage da u to uvjere Trumpovu administraciju ostala im je samo nada da će Hrvatska pokušati nagovoriti Washington da u “ograničeni mandat” posljednjeg visokog predstavnika, uz rješavanje pitanja državne imovine uključi i izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. /HMS/

Continue Reading

EKONOMIJA

Novogradnja Listica-Siroki Brijeg..

Published

on

Fotografije

Opis: Poslovno-stambena zgrada u centru mjesta

Komentar: Građevinsko poduzeće „Novogradnja“ iz Lištice započelo je u travnju 1991. godine radove na poslovno-stambenoj zgradi iznad tržnice u središtu Lištice. Treća deka betonirana je 19. studenoga 1991. godine.

U prostorijama „Novogradnje“ 12. veljače 1992. održana je licitacija za izvođenje aluminijsko-bravarskih radova. Od sedam pristiglih ponuda komisija “Novogradnje” ocijenila je da je najpovoljniju ponudu dostavio „Feal“ te se opredijelila za tog izvođača. U to vrijeme „Novogradnja“ je na području Lištice radila i na obnovi gimnazijske zgrade te izgradnji stambenih zgrada u naselju Zorićevina.

Zgradu je kupio biznismen iz Amerike Jago Soldo. Otvorena je na blagdan Velike Gospe 1994. godine, a blagoslovio ju je širokobriješki gvardijan fra Jozo Zovko.

U intervju za “Slobodnu Dalmaciju” od 7. listopada 1994. koji je Jago Soldo dao Blanki Kraljević piše:

– Velika poslovna zgrada u užem središtu Širokoga Brijega još je jedan primjer kako on pomaže. Započeta je prije izbijanja rata, no radovi na njoj stali su kako zbog početka ratnih djelovanja, tako i zbog pomanjkanja sredstava za završetak njezine izgradnje. Kupnjom te zgrade g. Soldo osigurao je građevinskome poduzeću “Novogradnja” dobar posao.

“Zanimanje za iznajmljivanje poslovnih prostora postoji. S obzirom na ratne okolnosti, prezadovoljan sam kako sve teče. Vjerujem da će ovakav načín poslovanja biti moguće razvijati i ubuduće”.

Moderna i lijepa zgrada s ukusno uređenim poslovnim prostorima, uz iskusno vođenje čovjeka koji je posao učio u Americi, donijela je dašak američkoga poslovnog duha u Herceg-Bosnu. Poslovni centri, umjesto kioska, zahvaljujući ljudima poput Jage Solde mogli bi uskoro postati naša svakodnevnica.

Datum: 1991.
Lokacija: Široki Brijeg.
Zemlja: Bosna i Hercegovina.
Autor fotografija: Andrija Zeljko.
Arhiv: privatni arhiv, Miljenko Karačić

Continue Reading

EKONOMIJA

Ministar Vlade RH Šusnjar..To želim promijeniti

Published

on

Godinama je vrijedna INA-ina imovina u Siriji stajala neiskorištena, bez stvarne koristi za kompaniju i hrvatsko gospodarstvo.

To želim promijeniti.

Od prvog dana dolaska na dužnost ministra činim sve što mogu kako bi se otvorio put za ponovno aktiviranje te imovine i povratak INA-e na njezina naftna polja u Siriji. Tu temu redovito otvaram i u razgovorima sa stranim, pogotovo američkim, dužnosnicima.

O tome sam danas razgovarao s Yousefom Qiblawyjem, predsjednikom i CEO-om Syrian Petroleum Company, nacionalne kompanije s 30.000 zaposlenih. Ključna tema je bila obnova energetske suradnje, stvaranje uvjeta za INA-in novi angažman, razvoj infrastrukture, širenje tržišta i jačanje hrvatske industrije i izvoza.

Ne želimo INA-u koja stoji, već kompaniju koja ulaže, raste i otvara nove prilike za hrvatsko gospodarstvo. To je smjer koji provodimo kroz politike Vlada Republike Hrvatske.

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba