Connect with us

EKONOMIJA

Gradonačelnik Kordić obećao pomoć tvrtki “Interkomerc”, koja je stradala u požaru

Published

on

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić danas je posjetio tvrtku “Interkomerc”, koja je u požaru 9. srpnja pretrpjela značajnu materijalnu štetu.

U požaru su uništeni skladišni prostori i sirovine Interkomerca, tvrtke čija je primarna djelatnost otkup i prerada sekundarnih sirovina, priopćeno je iz Grada Mostara.

Vlasnik tvrtke “Interkomerc” Ivan Vukoja i direktorica Vedrana Hamzić upoznali su gradonačelnika s problemima s kojima su suočeni nakon požara i izazovima u poslovanju, izrazivši nadu kako će dobiti adekvatnu pomoć u saniranju štete.

Gradonačelnik Kordić obećao je pomoć tvrtki “Interkomerc”, u skladu s mogućnostima Grada Mostara, i pozvao druge da pruže pomoć kako bi se obnovile prostorije tvrtke i kako bi ista u budućnosti još kvalitetnije poslovala.

Uz gradonačelnika Kordića, tvrtku “Interkomerc” posjetili su i načelnica Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara Dragana Parmać i načelnik Odjela za organizaciju, pravne poslove, opću upravu, civilnu zaštitu vatrogastvo Slaviša Kovačević./HMS/

 

Preporučeno:

Podijeli:

Continue Reading

EKONOMIJA

Ministrica Blagica Leko: Zakoni o plaćama donose najveći rast plaća u ŽZH do sada

Published

on

Vlada Županije Zapadnohercegovačke usvojila je Prijedlog zakona o plaćama i naknadama korisnika županijskog Proračuna i Prijedlog Zakona o plaćama i naknadama policijskih službenika ŽZH.

Usvajanju istih prethodile su javne rasprave na nacrte spomenutih zakonskih rješenja.

Budući da je riječ o zakonima koji se po prvi put donose u ovoj županiji, a reflektiraju se na sve proračunske korisnike, isti su izazvali veliko zanimanje sindikata i javnosti, te je tijekom javnih rasprava zaprimljen značajan broj sugestija i komentara. Prilikom izrade Prijedloga spomenutih zakona Ministarstvo financija ŽZH većinu ih je uvažilo.

Dopredsjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke i ministrica financija Blagica Leko u intervju za Fenu objašnjava razloge zbog kojih su navedeni zakoni upućeni u proceduru, te što oni ustvari donose za proračunske korisnike ove županije.

-Ono što prvo želim istaknuti i naglasiti, a čime se špekulira u javnosti, je da se stupanjem na snagu Zakona o plaćama i naknadama korisnika županijskog Proračuna, kao i Zakona o plaćama i naknadama policijskih službenika ŽZH ne ukidaju prava proračunskih korisnika ove županije. Naprotiv, usvajanje spomenuta dva zakona preduvjet je za rast plaća svih proračunskih korisnika u ovoj županiji, kaže ministrica.

Leko ističe kako je novac za rast plaća osiguran u Proračunu Županije Zapadnohercegovačke za 2026. godinu.

-Budući da su nacrti spomenutih zakona o plaćama bili u završnoj fazi, prilikom izrade Proračuna ŽZH za 2026. godinu smo uzeli u obzir njihovu primjenu zbog čega je u 2026. godini proračunska stavka koja se odnosi na bruto plaće i naknade proračunskih korisnika u odnosu na Izmjene i dopune proračuna za 2025. godinu podignuta za 9.478.300 konvertibilnih maraka, navodi Leko.

Osvrnuvši se na razloge donošenja naglasila je kako je područje plaća i naknada u federalnim tijelima uređeno Zakonom o plaćama i naknadama u tijelima vlasti Federacije BiH kojim je utvrđena obaveza županija da donesu svoje zakone o plaćama, a na što revizija kontinuirano podsjeća.

Porezni savjeti

Stoga su prilikom izrade Nacrta, a potom i Prijedloga zakona o plaćama i naknadama korisnika županijskog Proračuna koeficijenti koji se odnose na državne službenike usklađeni s onima iz federalnog zakona, dok su za djelatnike škola dodijeljeni novi.

-Na ovaj način mi po prvi put u Županiji Zapadnohercegovačkoj uvodimo jasan i jedinstven sustav plaća i naknada za sve korisnike Proračuna kojim se na cjelovit način uređuju plaće i naknade izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija, savjetnika, pravobranitelja i drugih nositelja pravnih funkcija, državnih službenika, namještenika kao i zaposlenika u osnovnim i srednjim školama. Utvrđuju se ključni elementi sustava plaća, način određivanja osnovice, platni razredi i koeficijenti kao i vrste dodataka i naknada koje pripadaju zaposlenicima čime se osigurava ujednačen pristup u ostvarivanju prava iz radnog odnosa. Posebno se uređuju i pojedina prava kao što su naknade za prijevoz, topli obrok, regres, bolovanje kao i druga materijalna prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Uz navedeno Zakon propisuje donošenje podzakonskih akata i pravilnika radi potpune i dosljedne primjene u praksi, pojašnjava ministrica Leko.

Osnovna plaća

Kada je riječ o Zakonu o plaćama i naknadama policijskih službenika ŽZH, njime se među ostalim jasno uređuju plaće i naknade, platni razredi i koeficijenti za platne razrede policijskih službenika.

-Ovaj zakon se temelji na načelima jednakosti, odnosno osiguravanja iste osnovne plaće za isti čin kao i načelima transparentnosti i fiskalne odgovornosti te detaljno razrađuje prava na naknade, obuhvaćajući naknade za prekovremeni rad, rad u otežanim uvjetima, noćni rad i rad u dane praznika te naknade koje proizlaze iz socijalne zaštite policijskih službenika poput bolovanja, porodiljnog dopusta i drugih okolnosti od značaja za radno – pravni status, dodaje ona.

Leko je podsjetila i na činjenicu kako su kolektivni ugovori potpisani s reprezentativnim sindikatima na snazi, te da su sve sugestije i komentari na spomenute nacrte zakona zaprimljeni putem javnih rasprava razmotreni, a većina ih i ugrađena u Prijedloge.

Tako su primjerice u Prijedlogu zakona o plaćama i naknadama korisnika županijskog Proračuna koeficijenti za učitelje i nastavnike dodatno uvećani, dok je Prijedlogom Zakona o plaćama i naknadama policijskih službenika ŽZH po prvi put povećan dodatak na ovlaštenja policajcima.

Umjesto ranijih 30 i 40 % sada ovi dodaci iznose 35 i 45 %.

Leko je zaključila kako je Ministarstvo financija uvijek otvoreno za razgovore sa sindikatima, a sve s ciljem dugoročnog stvaranja što boljih uvjeta za proračunske korisnike uz očuvanje fiskalne stabilnosti županije.

FENA

Continue Reading

EKONOMIJA

Dio magistralne ceste Grude- Ljubuški- Čapljina izmješta se iz naseljenih mjesta

Published

on

JP Ceste FBiH raspisale su natječaj za nabavu usluga izrade idejnih projekata s dispozicijom objekata za izmještanje magistralne ceste M6 Grude – Ljubuški – Čapljina, na dionici Vitina – Tasovčići, odnosno trasi Podledinac – Lipno – raskrižje na M17.4, ukupne duljine oko 26 kilometara.

Procijenjena vrijednost javne nabave iznosi 128.205 KM bez PDV-a, a riječ je o otvorenom postupku za nabavu usluga. Okvirni sporazum nije predviđen.

Kako je navedeno u natječajnoj dokumentaciji, ponude se primaju do 9. lipnja 2026. godine do 12 sati na protokol ugovornog tijela, piše eKapija.

Izmještanje trase izvan naselja

Iz JP Ceste FBiH navode kako je najveći dio magistralne cestovne mreže u Federaciji Bosne i Hercegovine izgrađen prije 40 do 50 godina, zbog čega postojeća infrastruktura više ne može u potpunosti odgovoriti suvremenim prometnim potrebama.

Magistralna cesta M6, ukupne duljine 86 kilometara, povezuje Grude, Ljubuški i Čapljinu te predstavlja jednu od ključnih prometnica za šire područje Hercegovine.

Iako se kroz redovno održavanje stanje ceste održava na zadovoljavajućoj razini, problem predstavljaju loša geometrija trase i velika naseljenost uz samu cestu, zbog čega je razina usluge značajno smanjena.

U natječajnoj dokumentaciji ističe se kako je jedino dugoročno rješenje izmještanje trase M6 izvan gusto naseljenih područja.

Problem je, kako navode, odavno prepoznat pa su prethodnih godina izrađeni brojni projekti i studije, među kojima su glavni projekt za magistralnu cestu M6 Posušje – Grude – Ljubuški iz 2007. godine, idejni projekt obilaznice Čapljine iz 2014. godine, kao i projekt rekonstrukcije i rehabilitacije regionalne ceste R425a.

Novih 26 kilometara magistralne ceste

U međuvremenu su se prometne okolnosti značajno promijenile izgradnjom autoceste na Koridoru 5C i čvorišta Zvirovići, kao i planiranjem brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica Hrvatske, zbog čega je bilo potrebno prilagoditi plansku i projektnu dokumentaciju novim prometnim tokovima.

Projekt izmještanja trase M6 obuhvaća povezivanje čvorišta Podledinac preko područja Grljevića, Cerna i Miletine s čvorištem Zvirovići i magistralnom cestom M17.

Kako se navodi, tijekom 2024. godine projektantska kuća Divel iz Sarajeva izradila je idejno rješenje izmještanja trase, nakon konzultacija s općinskim i županijskim službama, pri čemu je usvojena varijanta trase usklađena s planovima lokalnih zajednica i predviđenim prometnim koridorima.

Projektirana cesta prolazi u blizini naselja Borajna, Grljevići, Lipno i Cerno.

Cilj novog natječaja je dodatna razrada usvojene varijante kroz izradu idejnog projekta, uključujući dispoziciju objekata na trasi, prijedloge zaštite kosina, kao i vrste i lokacije propusta.

Natječajnom dokumentacijom ostavljena je mogućnost manjih situacijskih i visinskih korekcija trase kako bi se dobila optimalna inženjerska rješenja za buduću prometnicu i prateće objekte./HMS/

 

 

 

Preporučeno:

Podijeli:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

 

 

Continue Reading

EKONOMIJA

Hoće li se Hrvatima vratiti bar dio otetih prava prije zatvaranja OHR-a?

Published

on

Sjedište ureda visokog predstavnika u Sarajevu

Nakon istupa američke predstavnice u UN-u Tammy Bruce jasno je da su dani kolonijalne uprave nad BiH, koja je trajala više od 30 godina, bez pravnog uporišta u Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, preko tzv. visokog predstavnika, odbrojani. Mandat sljedećeg visokog predstavnika će biti ograničen, njegov zadatak će biti ovlasti prenijeti na lokalne lidere, uživajte u samoupravljanju i suverenitetu…,nedvosmislena je bila Bruce.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Izjava američke diplomatkinje je “hladan tuš” za bošnjačke političare, koji na visokog predstavnika i gledaju kao izvanjskog tutora koji će i dalje ispunjavati njihove želje za centralizacijom i unitarizacijom i biti batinu za hrvatske i srpske političare koji se tome protive. I većina njih su to doista i bili. Austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, kojim je upravljao tadašnji američki veleposlanik Thomas Muller uništio je Hercegovačku banku i konstittutivnost Hrvata u FBiH, omogućujući Bošnjacima izbor jedne trećine hrvatskih izaslanika u federalni Dom naroda i s tom jednom trećinom formiranje Federalne vlade bez stranke ili stranaka za koje je glasala većina Hrvata. Petritsch je ukinuo i hrvatski veto u Vladi FBiH i u vrijeme pokušaja uspostave hrvatske samouprave, kao odgovora na izbacivanje Hrvata iz federalne vlasti, smijenio čak 450 izabranih hrvatskih dužnosnika.

Britanac Pady Ashdown dok je radio na centralizaciji FBiH i BiH nametnuo je Mostaru konsocijacijski model, kakav ne postoji nigdje u jedinicama lokalne samouprave u BiH. Austrijanac, Valentin Inzko, veliki katolik koji je redovito odlazio u Međugorje, legitimirao je nezakonito uspostavljenu platformašku Vladu FBiH, bez stranaka koje su dobile podršku 90 posto hrvatskih birača- katolika, uvođenjem nove matematičke formule prema kojoj je 5 trećina od 17.

Kada je lider SDA Bakir Izetbegović uoči prošlih izbora, odbacujući dogovor o izmjenama Izbornog zakona kojima bi se osiguralo da i Hrvati mogu izabrati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH Hrvatima zaprijetio “raskidanjem okova” visoki predstavnik Christian Schmidt intervenirao je u Izborni zakon, u izbornoj noći, povećavajući broj izaslanika u nacionalnim klubovima federalnog Doma naroda sa 17 na 23 i prag za kandidiranje čelnika FBiH sa 6 na 11. Time je spriječio ponovni pokušaj formiranja vlasti u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji bez predstavnika većinske hrvatske izborne volje. No, istovremeno je ukinuo veto u nacionalnim klubovima uvođenjem kataloga pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Za pokretanje hrvatskog vitalnog nacionalnog interesa i dalje je potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom klubu, no tim mehanizmom Hrvati više ne mogu oboriti ni jedan zakon jer o tome je li ugrožen njihov vitalni nacionalni interes ne odlučuju oni sami, već Ustavni sud FBiH, u kojem većinu imaju “probosanski sudci”.

U Sarajevu uporno ponavljaju laž kako je Schmidt ovim pogodovao HDZ BiH. Istina je da je on svojom intervencijom onemogućio formiranje Vlade FBiH bez predstavnika Hrvata, ali je istovremeno omogućio preglasavanje Hrvata u Domu naroda, njihovoj zadnjoj brani od majorizacije, što se potvrdilo i nametanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, uz sponzorstvo bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja, bez ijednog hrvatskog glasa.

Nakon 30 godina međunarodnog intervencionizma, iza kojeg su ključnu ulogu imale SAD, pozicija Hrvata u BiH, kao državotvornog naroda, konstituenta FBiH i BiH, u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji BiH je potpuno devastirana, dok na razini BiH Bošnjaci i dalje bez problema mogu uz bošnjačkog birati i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Američka veleposlanica u UN-u jasno je dala do znanja da je tomu došao kraj. Sada je ključno pitanje hoće li se bar djelomično Hrvatima vratiti mehanizmi zaštite ustavne jednakopravnosti, koje su im posredo oduzele ranije američke administracije. Bruce je najavila “ograničeni mandat” sljedećeg i posljednjeg visokog predstavnika, ne isključujući mogućnost da on bude i Amerikanac.

U skladu s Trumpovom politikom “America First” aktualnoj američkoj administraciji je primarni cilj rješenje pitanja državne imovine kako bi se  realizirao projekt Južne plinske interkonekcije, odnosno prodaja američkog plina Bosni i Hercegovini, a potom i širenje plinske mreže prema južnoj, srednjoj i istočnoj Europi. Realizacija tog projekta, međutim, neće biti moguća bez političke stabilnosti u BiH, a te stabilnosti neće biti dokle god Bošnjaci budu majorizirali Hrvate u Predsjedništvu BiH i domovina naroda, i dok im se ne vrati pozicija jednakopravng naroda predviđena Washingtonom i Daytonom.

Budući da Hrvati nemaju političke i diplomatske snage da u to uvjere Trumpovu administraciju ostala im je samo nada da će Hrvatska pokušati nagovoriti Washington da u “ograničeni mandat” posljednjeg visokog predstavnika, uz rješavanje pitanja državne imovine uključi i izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. /HMS/

Continue Reading

Trending

Copyright © 2010 - 2024 BPZ.ba